{"id":47757,"date":"2011-06-04T08:10:47","date_gmt":"2011-06-04T08:10:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47757"},"modified":"2011-06-04T08:10:47","modified_gmt":"2011-06-04T08:10:47","slug":"europljani-traze-rjesenje-na-krivom-mjestu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/06\/04\/europljani-traze-rjesenje-na-krivom-mjestu\/","title":{"rendered":"Europljani tra\u017ee rje\u0161enje na krivom mjestu"},"content":{"rendered":"

Korištenje izraza poput \\'mutirana bakterija ubojica\\’ je neodgovorno, poru\u010duju Amerikanci pokušavaju poslati umiruju\u0107e poruke. No, nisu hladni i bezbri\u017eni – europska bi Escherichija svakog trena mogla sti\u0107i do njih<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: \u0110enada Ku\u010dkovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

U sveop\u0107oj panici koja se proširila Europom nakon što je više od 1600 ljudi oboljelo, a 18 umrlo od infekcije bakterijom Escherichijom coli kojoj se još ne zna izvor, malo je umiruju\u0107ih glasova.<\/p>\n

S druge strane oceana, iz SAD-a pokušavaju poslati takve umiruju\u0107e poruke. Naime, tamošnji epidemiolozi i mikrobiolozi govore da bakterija koja kod nas sije strah, nije toliko strašna kako govore izvještaji.<\/p>\n

– Korištenje izraza poput "mutirana bakterija ubojica" je neodgovorno – izjavio je za ameri\u010dke medije epidemiolog dr. Thimoty Jones – Bakterije stalno mutiraju, \u010dak i one s kojima smo u nekom su\u017eivotu, a pojava tako zaraznog soja nije neuobi\u010dajena.<\/p>\n

Amerikanci, dakako, nisu hladni i bezbri\u017eni – europska bi Escherichija svakog trena mogla sti\u0107i do njih. Najviše ih zabrinjavaju izvještaji kako je problem u Europi izazvala bakterija koja je otporna na antibiotike. Ali, navode, ne smatraju da se radi o izrazito opasnom mikroorganizmu, nego se boje da europski znanstvenici tra\u017ee rješenje – na krivom mjestu.<\/p>\n

Naime, epidemiolozi u SAD-u smatraju da se infekcije E. coli ne lije\u010de antibioticima, \u010dak i kada se radi o soju koji nije otporan na te lijekove.<\/p>\n

– A ako bakterija poka\u017ee znakove rezistencije, tada je terapija antibioticima iznimno loša ideja – rekao je u jednom intervjuu dr. Phillip Tarr, pedijatar sa Sveu\u010dilišta Washington.<\/p>\n

– Ako date antibiotike, a soj bakterije je rezistentan, tada dajete bakteriji prednost pred drugim mikroorganizmima u svojim crijevima koji su osjetljivi na lijekove. Tako nastaje još bolje okru\u017eenje za infekciju.<\/p>\n

Neodobravanje Amerikanaca zbog postupaka njihovih europskih kolega mo\u017ee \u010duditi laike. Obzirom na iskustva – godišnje imaju 73.000 slu\u010dajeva infekcije E. coli, a prema jednom istra\u017eivanju, samo od 1982 do 2002. godine bilo je 350 ve\u0107ih zaraza posebno opasnim sojevima poput zloglasne E. coli O157:H7 koja izaziva sli\u010dne simptome kao ova koja sada hara Europom. U više od polovice slu\u010dajeva izvor zaraze je bila hrana, naj\u010deš\u0107e (41 posto) mljevena govedina, a u 21 posto slu\u010dajeva povr\u0107e).<\/p>\n

Zbog svih tih iskustava tamošnji lije\u010dnici smatraju da je pogreška što se njihove europske kolege fokusiraju na pitanje antibiotika.<\/p>\n

Ono oko \u010dega se sla\u017eu i jedni i drugi jest da pacijente koji imaju simptome poput krvavog proljeva treba primiti u bolnicu i izolirati, jer mogu zaraziti druge oko sebe, što je iznimno \u010dest na\u010din prenošenja infekcije. Toksi\u010dna bakterija E. coli izaziva bolest tako da otpušta otrov u crijevima koji se odatle apsorbira u krvotok i ošte\u0107uje male krvne \u017eile u tijelu. Tijelo reagira stvaraju\u0107i ugruške koji trebaju za\u010depiti \u017eile. Bubrezi su posebno osjetljivi jer su protkani si\u0107ušnim \u017eilama koje su posebno osjetljive na za\u010depljenja i mogu djelomi\u010dno ili potpuno prestati raditi tijekom toksi\u010dnog napadaja. Tada dolazi do po \u017eivot opasnih komplikacija – hemoliti\u010dko uremijskog sindroma.<\/p>\n

Tu ameri\u010dki lije\u010dnici ukazuju na studije da antibiotici pove\u0107avaju šansu u zatajenju bubrega, a ne pomo\u017eu bitno skratiti infekciju. Oni tvrde da je najbolja terapije intravenozno davanje teku\u0107ina koje poma\u017eu bubrezima da funkcioniraju.<\/p>\n

Amerikanci razumiju izazove s kojima se trenutno suo\u010davaju europske zdravstvene vlasti, sad kad se pokazalo da španjolsko povr\u0107e nije krivac – potraga za izvorom je teška, duga i zbunjuju\u0107a.<\/p>\n

Skepti\u010dni su i kada govore o soju bakterije koji je odgovoran za europsku zarazu, a to je navodno E. coli 0104:H4, nije jedinstvena ni nova.<\/p>\n

– Ve\u0107 smo vi\u0111ali tu bakteriju – rekao je u razgovoru za New York Times dr. Robert Tauxe, zamjenik direktora odjela koji se bavi zarazama iz hrane, u Centru za kontrolu bolesti u Atlanti. To što soj mo\u017eda ima genetski materijal koji ga \u010dini otpornim na antibiotike ipak je intrigantno.<\/p>\n

– Gdje je ta bakterija bila izlo\u017eena tolikim antibioticima da je postala otporna? – pita se dr. Tauxe.<\/p>\n

Odgovor na ovo pitanje utjecat \u0107e na rastu\u0107u globalnu kontroverzu o proširenom i rutinskom korištenju antibiotika u prehrani \u017eivotinja na farmama.<\/p>\n

Još je jedna skupo pla\u0107ena lekcija iz ove infekcije, koju vide lije\u010dnici je vrlo jasna – obi\u010dno mislimo da je rizi\u010dna hrana koja sti\u017ee iz zemalja "tre\u0107eg svijeta", onih u razvoju. A problem sigurnosti hrane postoji, savršeno je jasno, posvuda.<\/p>\n

Njema\u010dka pri\u010da s E. coli natjerat \u0107e sve razvijene zemlje da se ozbiljnije zabrinu oko sigurnosti svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a, a to zna\u010di nove, dodatne troškove, više cijene… Mnogo toga bit \u0107e druga\u010dije nakon nemilosrdnog pohoda E. coli i smrti zabilje\u017eenih u nekima od najrazvijenijih zemalja svijeta.<\/p>\n

Jutarnji list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Korištenje izraza poput ‘mutirana bakterija ubojica’ je neodgovorno, poru\u010duju Amerikanci pokušavaju poslati umiruju\u0107e poruke. No, nisu hladni i bezbri\u017eni – europska bi Escherichija svakog trena mogla sti\u0107i do njih<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47757","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47757"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47757\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}