{"id":47751,"date":"2011-05-29T08:07:56","date_gmt":"2011-05-29T08:07:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47751"},"modified":"2011-05-29T08:07:56","modified_gmt":"2011-05-29T08:07:56","slug":"maria-edstrom-zene-imaju-puno-vise-toga-za-reci-nego-sto-to-novinari-misle","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/05\/29\/maria-edstrom-zene-imaju-puno-vise-toga-za-reci-nego-sto-to-novinari-misle\/","title":{"rendered":"Maria Edstr\u00f6m: \u017dene imaju puno vi\u0161e toga za re\u0107i nego \u0161to to novinari misle"},"content":{"rendered":"

Obi\u010dno se misli da ako imate podjednako zaposlenih \u017eena i muškaraca u medijima da \u0107e se i slika koju ti mediji šalju automatski mijenjati. No, to se ne doga\u0111a. Rodna osjetljivost ne dolazi s \u010dinjenicom našeg biološkog spola, potrebno je gledati kroz rodne nao\u010dale<\/font><\/p>\n

Pi\u0161e: Barbara Matej\u010di\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Maria Edström, nekadašnja novinarka, a današnja predava\u010dica na studiju novinarstva Sveu\u010dilišta u Gothenburgu, koja se bavi temama roda i medija, gostovala je na  me\u0111unarodnoj konferenciji "\u017dene u medijima", odr\u017eanoj u \u010detvrtak, 26. svibnja, na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu. Maria Edström odr\u017eala je predavanje o švedskim postignu\u0107ima i problemima u vezi rodne ravnopravnosti u medijima. Našli smo se dan prije predavanja i prvo smo je zamolili da prelista Jutarnji list od toga dana (25. svibnja) i ka\u017ee nam svoj vizualni dojam, naravno, iz rodne perspektive. Ve\u0107 nakon nekoliko stranica komentirala je: "Puno muškaraca u tamnim odijelima." Za jednu je fotografiju pitala što se to nalazi Jadranki Kosor na glavi. Radilo se o arhivskoj fotografiji premijerke koja pobjedonosno dr\u017ei u ruci veliki paket droge zaplijenjene prije par godina, a na glavi joj je bila crvena plastika, vjerojatno kaciga okrenuta naopako. Kako je dalje listala, tako je rekla da se o\u010dekivano broj \u017eena pove\u0107ava na stranicama kulture i zabave. Pohvalno je komentirala veliku fotografiju glumice Marije Kohn, jer se "rijetko u medijima vide starije \u017eene koje su nešto postigle". Jedina \u017eena na naslovnici toga dana bila je spisateljica Tanja Mravak, koja je dobila nagradu Jutarnjeg lista za najbolju proznu knjigu. No nasmijala se kada smo joj preveli naslov intervjua: "Junakinje mojih pri\u010da nisu uzori feministicama". Iako se ogradila da ne mo\u017ee puno više re\u0107i, jer ne mo\u017ee pro\u010ditati tekstove, zaklju\u010dila je da ju ne iznena\u0111uje da vidi više muškaraca nego \u017eena, kao i više odje\u0107e na muškarcima i više gole ko\u017ee na \u017eenama.<\/p>\n

Da po\u010dnemo s parafraziranim naslovnim pitanje vašeg predavanja: postoji li nordijski model koji bi trebalo slijediti u borbi za rodnu ravnopravnost u medijima? <\/em><\/p>\n

– Da ste me to pitali ranije, rekla bih da nema nordijskog puta koji bi valjalo slijediti, iako je pitanje rodne ravnopravnosti u medijima kod nas aktualno još od devedesetih. Put je imao svoje uspone i padove, ali danas se, makar u Švedskoj, mo\u017ee na\u0107i više redakcija koje su rodno osviještene i u kojima se s menad\u017eerskih pozicija šalje poruka da je rodna ravnopravnost va\u017ena. Jer, ako o tome ne razmišljate, ako nemate strategiju kako ostvariti ve\u0107u raznolikost medijskog sadr\u017eaja, ništa se ne\u0107e promijeniti. No još uvijek imamo na \u010demu raditi, pogotovo na temama kao što je starenje, na primjer. Tako da bi kratak odgovor glasio: nordijski put i jest i nije onaj koji bi trebalo shvatiti kao uzor.<\/p>\n

Nakon što su dvije \u017eene u Švedskoj optu\u017eile osniva\u010da Wikileaksa za seksualno zlostavljanje,  Julian Assange nazvao je Švedsku "Saudijskom Arabijom feminizma". Kako je to do\u010dekano? <\/em><\/p>\n

– Assange je takvim izjavama izgubio dosta kredibiliteta u Švedskoj. Prije toga je zbog Wikileaksa bio svojevrstan heroj. Ali takvom svojom obranom i komentiranjem švedskog pravnog sustava izgubio je mnoge poklonike i me\u0111u \u017eenama i me\u0111u muškarcima. Jer, u Švedskoj je dosta muškaraca koji su feministi i aktivni su u pitanjima rodne ravnopravnosti. Ne znamo to\u010dno što se doga\u0111alo me\u0111u Assangeom i \u017eenama koje ga optu\u017euju, ali je va\u017eno da je taj slu\u010daj postao javan i da je pokrenuo raspravu o pravnom aspektu. Do sada su se takve stvari tretirale kao privatna stvar i mada su mnogi znali da nije moralno ispravno to što rade, nisu snosili nikakve posljedice. Sada \u0107e promisliti prije nego nešto naprave. Sli\u010dno vrijedi i za predsjednika MMF-a, koji je sada uhi\u0107en u New Yorku. <\/p>\n

Kada ve\u0107 spominjete predsjednika MMF-a, Dominiquea Strauss-Kahna, za kojeg se govorilo i da \u0107e biti kandidat na predstoje\u0107im predsjedni\u010dkim izborima u Francuskoj, bi li \u010dovjek s takvom poviješ\u0107u seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja mogao u Švedskoj biti na nekoj visokoj poziciji? Jer, Švedska ima najvišu stopu prijavljivanja seksualnog nasilja u Europskoj uniji, što sigurno nije zbog toga što se takav vid nasilja tamo naj\u010deš\u0107e doga\u0111a, nego zbog toga što su \u017eene dovoljno osviještene da to prijavljuju. <\/em><\/p>\n

– Mislim da Francuska i Švedska imaju razli\u010dite kulturalne standarde u vezi toga što je prihvatljivo, a što nije. Ne samo u takvim slu\u010dajevima. Svojedobno smo imali veliku javnu diskusiju oko toga smiju li prominentne osobe iz politi\u010dkog \u017eivota na privatnom putovanju posjetiti seks klub ili ne. Što se ti\u010de prijavljivanja zlostavljanja, rekla bih da je osviještenost \u017eena ve\u0107a u Švedskoj, što je povezano i s ekonomskim uvjetima. Mnoge su \u017eene ekonomski nezavisne, što im onda omogu\u0107ava, na primjer, da se razvedu ako nisu zadovoljne ili ako trpe nasilje. U medijima sada izlaze na vidjelo mnoge druge optu\u017ebe za seksualno zlostavljanje protiv predsjednika MMF-a. Ako se za to znalo prije, kako to da nitko nije reagirao? U Švedskoj to ne bi bilo mogu\u0107e i nastao bi veliki skandal. S druge strane, ako se nije znalo, zna\u010di da su \u017eene šutjele. Bitno je kako se mediji postavljaju kada izbije takva pri\u010da na vidjelo i da poti\u010du \u017eene da progovore i ne toleriraju takvo ponašanje.<\/p>\n

S druge strane, zanimljivo je da Global Media Monitoring Project, u kojem ste sudjelovali, donosi podatak da Švedska i Hrvatska imaju vrlo sli\u010dan omjer zaposlenih novinara i novinarki u medijima; uz razliku od par postotaka, radi se o gotovo ravnopravnoj rodnoj zastupljenosti zaposlenika. No, ono što je iznena\u0111uju\u0107e jest da je u obje zemlje vrlo sli\u010dna pora\u017eavaju\u0107a podzastupljenost \u017eena u vijestima koje ti mediji donose. Prema izvještaju, u Hrvatskoj su u 71 % slu\u010dajeva muškarci subjekti vijesti, a u Švedskoj u 68%. Ako smo za Hrvatsku to mogli i o\u010dekivati, kako objašnjavate švedske rezultate?<\/em><\/p>\n

– Obi\u010dno se misli da ako imate podjednako zaposlenih \u017eena i muškaraca u medijima da \u0107e se i slika koju ti mediji šalju automatski mijenjati. No, to se ne doga\u0111a. Nije dovoljno zadovoljiti formalne uvjete, jer to što imate jednaku rodnu zastupljenost u medijskim ku\u0107ama nu\u017eno se ne odra\u017eava na medijski sadr\u017eaj. Švedska je upravo dokaz za to.<\/p>\n

Radi li se mo\u017eda o tome da u novinarstvu ima gotovo podjednako \u017eena i muškaraca, ali da su muškarci \u010deš\u0107e na pozicijama na kojima se odlu\u010duje o sadr\u017eaju?<\/em><\/p>\n

– Ne bih rekla da je to razlog, barem ne u Švedskoj, gdje je mnogo \u017eena na uredni\u010dkim i menad\u017eerskim pozicijama u medijima. No, rodna osjetljivost ne dolazi s \u010dinjenicom našeg biološkog spola. Potrebno je gledati kroz, kako to zovem, rodne nao\u010dale i razmišljati kako \u0107emo koju pri\u010du prezentirati i gdje \u0107emo potra\u017eiti sugovornike. Naj\u010deš\u0107i je izgovor novinara da oni intervjuiraju ljude koju su na nekim va\u017enim polo\u017eajima, a to su uglavnom muškarci, ili da nisu mogli na\u0107i adekvatne sugovornice za neke teme. No radi se o tome da nisu osviješteni, da ne razmišljaju o mogu\u0107im izborima i da se još uvijek ravnaju prema tome da vijestima dominiraju muškarci. Ako su u tri \u010detvrtine vijesti zastupljeni muškarci, onda se nastavlja ta slika da nema \u017eena, bez obzira što nije to\u010dna. Da se novinari malo osvrnu oko sebe, vidjeli bi da su \u017eene svuda oko nas, da rade razne poslove i da imaju puno više toga za re\u0107i nego što to novinari misle. Upravo se u Švedskoj radi na nacionalnoj bazi podataka stru\u010dnjakinja iz raznih podru\u010dja tako da novinari više ne\u0107e imati izgovor da nisu mogli na\u0107i sugovornice. Novinarima ili novinarkama koji su osviješteni mora biti vrlo naporno stalno ulaziti u rasprave ako su dio konzervativne redakcije i zbog toga je va\u017eno da je rodna ravnopravnost ugra\u0111ena u upravlja\u010dku politiku medija, da poruka dolazi odozgo. Tako se stvari mogu mijenjati. Na primjer, neke televizijske postaje koje su dio javnog servisa imaju politiku da zastupljenost u njihovom programu mora biti 50:50 posto. Nisu još to dostigli, ali redovito analiziraju svoj sadr\u017eaj, tra\u017ee gdje se mogli ostvariti pomaci, educiraju novinare…<\/p>\n

Ima li sve više \u017eena u novinarstvu zato što mediji više nisu toliko profitabilan biznis pa muškarci odlaze tamo gdje ima više novca?<\/em> <\/p>\n

– Mo\u017ee biti. Još se devedesetih govorilo da \u0107e novinarska profesija postati "ru\u017ei\u010dasti geto". \u017dena je sve više u novinarstvu, a na studijima novinarstva su u ve\u0107ini. \u010cujem da ih je u Bugarskoj toliko da se teško mo\u017ee na\u0107i muškarce novinare. No i dalje su mediji jak biznis, samo ne znam gdje su se preselili muškarci.<\/p>\n

Na koje je probleme rodne ravnopravnosti u Švedskoj stavljen naglasak? <\/em><\/p>\n

– Ministrica za rodnu ravnopravnost je istaknula tri podru\u010dja rada: obiteljsko nasilje, trafficking i zdravlje \u017eena. Dodala bih i siromaštvo koje je rodno uvjetovano, recimo, kod samohranih majki, a u vrlo ranjivoj skupini su i \u017eene iz manjinskih etni\u010dkih skupina. Tako\u0111er mislim da i dalje treba insistirati na jednakim pla\u0107ama za \u017eene i muškarce, jer to još uvijek nije svuda slu\u010daj, mada se uporno ponavlja da se pla\u0107e na istim pozicijama moraju izjedna\u010diti.               <\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Obi\u010dno se misli da ako imate podjednako zaposlenih \u017eena i muškaraca u medijima da \u0107e se i slika koju ti mediji šalju automatski mijenjati. No, to se ne doga\u0111a. Rodna osjetljivost ne dolazi s \u010dinjenicom našeg biološkog spola, potrebno je gledati kroz rodne nao\u010dale<\/font><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47751","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47751","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47751"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47751\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}