{"id":47730,"date":"2011-05-08T13:14:56","date_gmt":"2011-05-08T13:14:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47730"},"modified":"2011-05-08T13:14:56","modified_gmt":"2011-05-08T13:14:56","slug":"film-o-zabrani-mesovitih-brakova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/05\/08\/film-o-zabrani-mesovitih-brakova\/","title":{"rendered":"FIlm o zabrani me\u0161ovitih brakova"},"content":{"rendered":"<p>Danas je blizu 15 odsto novih brakova izme\u0111u osoba razli\u010ditih rasa u SAD<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: VoA<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Kad je su se otac predsednika Obame, koji je bio iz Kenije i njegova majka Amerikanka ven\u010dali 1961. godine, me\u0111urasni brakovi bili su zabranjeni u 22 dr\u017eave, odnosno gotovo polovini Sjedinjenih Dr\u017eava. Tek kada je Vrhovni sud 1967. ukinuo tu zabranu, me\u0111urasni brakovi postali su legalizovani svuda u Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n<p>Parnicu u kojem je taj sud doneo presudu pokrenuo je me\u0111urasni bra\u010dni par, Ri\u010dard i Mildred Laving. Njihova pri\u010da je tema novog dokumentarca &bdquo;The Loving Story&quot;, koji je prikazan na filmskom festivalu Trajbeka u Njujorku, a slede\u0107e godine bi\u0107e prikazan na kablovskoj mre\u017ei HBO u februaru.<\/p>\n<p>Ri\u010dard Laving bio je belac, dok je Mildred D\u017eiter bili i afro-amer\u010dkog i indijanskog porekla. Odrastali su 1950-tih u jednom gradi\u0107u u Vird\u017einiji, u kojem su crnci i belci dugo godina imali neformalnu interakcije, uprkos segregaciji. Mildred se prise\u0107a:<\/p>\n<p>&bdquo;Belci i crnci su i&scaron;li u razli\u010dite &scaron;kole. Nismo mogli da idemo u iste restorane i tako to. To sam znala. Nisam shvatala koliko stvari lo&scaron;e stoje sve dok se nismo ven\u010dali&quot;.<\/p>\n<p>Milderd je 1958. imala 18 godina, a Ri\u010dard 24. Ven\u010dali su se u blizini Va&scaron;ingtona. &Scaron;est nedelja posle toga, policija je provalila u njihovu ku\u0107u i uhapsila ih.<\/p>\n<p>&bdquo;Mislim da je bilo oko 2 sata ujutro&quot;, pri\u010da Mildred koja opisuje tu no\u0107 u dokumentarnom filmu &bdquo;The Loving Story&quot;, \u010diji je reditelj Nensi Buirski.<\/p>\n<p>&bdquo;Videla sam svetlo i probudila se, a policajci su stajali pored kreveta. Rekli su nam da ustanemo i da smo uhap&scaron;eni&quot;.<\/p>\n<p>Lavingovi su pritvoreni i protiv njih je podignuta optu\u017enica za kr&scaron;enje zakona Vird\u017einije, kojim su zabranjeni me&scaron;oviti&nbsp; brakovi. Kazna je bilo 25-godi&scaron;nje proterivanje iz dr\u017eave Vird\u017einija.<\/p>\n<p>Preselili su se u Va&scaron;ington i dobili troje dece. Mildred je me\u0111utim, bila toliko nesre\u0107na da je 1963. napisala pismo tada&scaron;njem sekretaru za pravosu\u0111e Robertu F. Kenediju, pitaju\u0107i da li bi im novi zakoni o gra\u0111anskim pravima pomogli.<\/p>\n<p>On joj je odgovorio da kontaktira Sindikadt za ameri\u010dke gra\u0111anske slobode. Dva mlada advokata Bernard Es Koen i Filip D\u017eej Hir&scaron;kop preuzeli su taj slu\u010daj.<\/p>\n<p>U filmu &bdquo;The Loving Story&quot; Koen obja&scaron;njava s \u010dim su bili suo\u010deni.<\/p>\n<p>&bdquo;Osporiti zakone o zabrani me&scaron;ovitih brakova bila je najozbiljnija pretnja bela\u010dkim rasistima, pa \u010dak i onim belcima koji nisu bili rasisti, ve\u0107 su bili za establi&scaron;ment. Za mene, kao advokata, koji je godinu-dve ranije zavr&scaron;io pravni fakultet, to je bio neverovatan izazov, bio sam uklju\u010den u slu\u010daj koji \u0107e, bio sam siguran, postati va\u017ean slu\u010daj u domenu gra\u0111anskih prava&quot;.<\/p>\n<p>Kako bele\u017ei autorka filma Nensi Buirski, Lavingovi su bili mirni pripadnici radni\u010dke klase, koji nisu voleli da budu u centru pa\u017enje. Kad je slu\u010daj stigao do Vrhovnog suda, oni nisu prisustvovali ro\u010di&scaron;tu.<\/p>\n<p>&bdquo;To nije bilo iznena\u0111enje, uzev&scaron;i u obzir njihovu nevoljnost prema publicitetu. Bili su skroman par. Nisu to radili da bi promenili istoriju i nikada nisu videli sebe kao heroje&quot;.<\/p>\n<p>Ali su ipak postali heroji, navodi Nensi Buirski, i to iz \u010diste \u017eelje da ostanu u braku i podi\u017eu svoju decu u mestu koje su najvi&scaron;e voleli.<\/p>\n<p>&bdquo;O\u010digledno nikad nisu imali razli\u010dito mi&scaron;ljenje o svemu tome i bili su veoma zaljubljeni. &Scaron;to se mene ti\u010de, oni pomeraju stereotipe, jer nisu bili aktivisti, ve\u0107 su jednostavno voleli da odu ku\u0107i i \u017eive u Vird\u017einiji sa svojim porodicama&quot;.<\/p>\n<p>Sada dalekog 12. juna 1967. ameri\u010dki Vrhovni sud podr\u017eao je Lavingove i ukinuo zakon protiv me\u0111urasnih brakova u 16 dr\u017eava koje su ga tada jo&scaron; primenjivale. Lavingovi su se vratili u svoj gradi\u0107 u Vird\u017einiji. Ri\u010dard je tu izgradio dom u kojem su \u017eiveli do kraja \u017eivota. On je poginuo 1975. u saobra\u0107ajnoj nesre\u0107i, dok je Mildred umrla 2008.<\/p>\n<p>Od njihovog slu\u010daja, stopa me\u0111urasnih brakova postojano je rasla. Danas je blizu 15 odsto novih brakova izme\u0111u osoba razli\u010ditih rasa.<\/p>\n<p>Film &bdquo;The Loving Story&quot; prikazan je na Trajbeka filmskom festivalu u Njujorku, dok \u0107e se na televiziji pojaviti u februaru 2012. na kablovskoj TV mre\u017ei HBO. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.voanews.com\/serbian\/news\/the-loving-story-05-07-2011-121441744.html\">VoA<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas je blizu 15 odsto novih brakova izme\u0111u osoba razli\u010ditih rasa u SAD<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47730","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47730"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47730\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}