{"id":47728,"date":"2011-05-06T10:26:44","date_gmt":"2011-05-06T10:26:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47728"},"modified":"2011-05-06T10:26:44","modified_gmt":"2011-05-06T10:26:44","slug":"brodovi-u-paklu-droge","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/05\/06\/brodovi-u-paklu-droge\/","title":{"rendered":"Brodovi u paklu droge"},"content":{"rendered":"

U ilegalnom transportu droge ne mora sudjelovati posada broda, nego isklju\u010divo dobro obu\u010deni ronioci koji to rade za ne\u010diji interes. Droga se, naime, pri\u010dvrš\u0107uje u nepromo\u010divom materijalu na dio broda ispod površine mora, i to bez znanja posade<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Ivica Tijardovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Da su teroristi opasni za svako društvo, to danas ve\u0107 svi znaju. Ciljevi su terorista razli\u010diti. Neke motivira borba za slobodu, neke novac, neke nešto tre\u0107e. Za ugro\u017eavanje tu\u0111e sigurnosti ne postoji opravdanje, bez obzira na to kakvi su motivi u pitanju. Ta \u010dinjenica mora svakomu biti jasna i onaj tko koristi terorizam u ostvarenju svojih ciljeva, mora biti spreman na posljedice. <\/p>\n

Nijedna današnja ljudska djelatnost, bila ona dobronamjerna ili zlonamjerna, tj. korisna ili štetna, ne mo\u017ee opstati bez financijske potpore pa se name\u0107e pitanje odakle teroristima novac, pogotovo onima dobro organiziranima koji troše velike svote za postizanje svojih ciljeva.<\/p>\n

Posljednjih nekoliko godina pomorci koji uplovljavaju brodovima u luke Venezuele pod strahovitim su psihološkim pritiskom, koji mo\u017ee ostaviti negativne posljedice na one koji nisu sna\u017enog duha, zbog mogu\u0107nosti da se na njihovu brodu prije isplovljavanja iz Venezuele prona\u0111e droga, naj\u010deš\u0107e ispod površine mora, obi\u010dno pri\u010dvrš\u0107ena negdje u blizini kormila broda. Za jedan takav protuzakoniti pothvat nije potrebna posada broda, ona to i ne mo\u017ee u\u010diniti, nego isklju\u010divo dobro obu\u010deni ronioci koji to rade za ne\u010diji interes. To zna\u010di da se ta droga pri\u010dvrš\u0107uje u nepromo\u010divom materijalu na dio broda ispod površine mora bez znanja posade broda. Onaj tko je drogu postavio mo\u017ee obi\u010dnim telefonom ili elektroni\u010dkom poštom javiti onome tko tu drogu o\u010dekuje, u nekoj luci u koju \u0107e brod kasnije uploviti, da se droga nalazi na brodu. Prema tome, za takvo krijum\u010darenja droge ne postoje argumenti s kojima bi se moglo optu\u017eiti nekoga od posade, osim uz korištenje principa zapovjedne odgovornosti prema kojoj ste kao zapovjednik broda ve\u0107 unaprijed osu\u0111eni pa vam nijedna pravna obrana na sudu ne mo\u017ee pomo\u0107i, a u pravnu okrutnost primjene zapovjedne odgovornosti na sudu i mi u Hrvatskoj nedavno smo se uvjerili.<\/p>\n

Strah pomoraca, prije svega zapovjednika brodova, koji uplovljavaju u venecuelske luke potpuno je opravdan kad se zna da s vremena na vrijeme venecuelske vlasti zadr\u017ee brod i posadu u luci u kojoj se pronašla droga ispod broda. U takvim se slu\u010dajevima ve\u0107ina posade nakon izvjesna razdoblja oslobodi, a zadr\u017ei se zapovjednik i mo\u017eda još neki \u010dlan posade. Na primjer, dvojica su Ukrajinaca, zapovjednik i drugi \u010dasnik, nakon tri godine zato\u010deništva u Venezueli uz presudu od devet godina zatvora puštena u sije\u010dnju ove godine uz intervenciju administracije novog ukrajinskog predsjednika i otputovala su u Ukrajinu. Prema novom venecuelskom zakonu, zadr\u017eani \u010dlanovi posade zbog krijum\u010darenja droge mogu provesti i do 25 godina u zatvoru. To je venecuelski doprinos u borbi protiv krijum\u010darenja droge protiv kojeg nemamo ništa za re\u0107i, osim što uglavnom nevini (pomorci) stradavaju. Brodove na kojima se pronašla droga venecuelske vlasti znaju pustiti ako su vlasnici spremni dobro platiti. Rije\u010d je o milijunskim iznosima, jer svi su brodovi kad se otkrije droga na njima – ili, bolje re\u0107i, pod njima – ve\u0107 nakrcani s teretom pa vrijednost broda i tereta, a i gubitak zarade ako se brod zadr\u017ei, utje\u010de na vrijednost otkupnine.<\/p>\n

Upu\u0107eni u problematiku terorizma vjeruju da se krijum\u010darenjem droge iz Venezuele, pogotovo za SAD i Europu, financira islamski terorizam. Najve\u0107i dio kolumbijske droge ne dolazi u Europu trgova\u010dkim brodovima koji su isplovili iz Venezuele, nego zrakoplovima i ribarskim brodovima droga iz Venezuele sti\u017ee u zapadnu Afriku, a poslije uz pomo\u0107 dobro organiziranih terorista kopnenim putem dolazi do Europe. Neki \u010dak ka\u017eu da se u svakom zrakoplov koji poleti iz Venezuele za zapadnu Afriku gotovo redovito nalazi droga, pa je teško povjerovati da slu\u017ebena vlast u Venezueli o tome ništa ne zna. No vlast u Venezueli, koja ina\u010de nije sklona podilaziti zapadnim demokracijama, tvrdi da su samo u 2009. otkrili oko 60 tona droge koja je trebala iz Venezuele oti\u0107i upravo za zemlje zapadne demokracije i da su tako spasili mnoge mlade \u017eivote u SAD-u i Europi. Vlast u Venezueli \u010dak smatra da je u\u010dinila mnogo više u suzbijanju krijum\u010darenja droge nego bilo koja druga zemlja. Lani su uhitili \u010dak 12.000 onih koji su poslovali sa drogom. U 2009. ulo\u017eili su 260 milijuna dolara da bi kineskim radarima kontrolirali zra\u010dni prostor Venezuele. Prije toga su bili korišteni ameri\u010dki radari, ali kako je došlo do zahla\u0111enja odnosa izme\u0111u SAD-a i Venezuele, ti se radari nisu mogli više odr\u017eavati.<\/p>\n

Da bih objasnio specifi\u010dnosti odnosa u trokutu Venezuela-SAD-Kolumbija, spomenut \u0107u vijest prema kojoj \u0107e Kolumbija Venezueli, a ne SAD-u izru\u010diti velikog venecuelskoga krijum\u010dara droge. Tu je odluku kolumbijski vrhovni sud u o\u017eujku ove godine potvrdio iako je taj krijum\u010dar rekao da ima neoborive dokaze da je vlast u Venezueli duboko zagrezla u krijum\u010darenje droge i da je spreman iznijeti istinu na vidjelo samo u SAD-u. On tvrdi da je potporu u krijum\u010darenju droge dobro pla\u0107ao visokim vojnim i politi\u010dkim du\u017enosnicima aktualne venecuelske vlasti (milijunima dolara mjese\u010dno), kao i brojnim drugim gra\u0111anima Venezuele koji su sudjelovali u dobro organiziranom krijum\u010darskom lancu. Prema njegovim rije\u010dima, \u010dak su venecuelske vlasti zaplijenjenu drogu znale prodavati njemu, a istaknuti u tom poslu znali su napredovati u hijerarhiji vlasti. Ina\u010de, taj je krijum\u010dar droge bio vlasnik najve\u0107e venecuelske zrakoplovne kompanije, velikog skladišnog dijela luke Puerto Cabello, i kupovao je velike koli\u010dine karbamida (uree), kemijske organske tvari potrebne za proizvodnju kokaina. Izru\u010denjem toga krijum\u010dara droge Kolumbija bi popravila odnose s Venezuelom i izbjegla mogu\u0107i rat. S druge strane, u interesu je SAD-a i dalje podupirati borbu Kolumbije protiv njenih narkokartela, iako tog venecuelskoga krijum\u010dara droge tra\u017ei jer njegovom zaslugom u SAD mjese\u010dno sti\u017eu tone kokaina. Na primjer, svakog dana barem pet zrakoplova punih droge poleti iz Venezuele za Honduras, a kasnije kopnom droga sti\u017ee do SAD-a.<\/p>\n

Nakon svega re\u010denog mo\u017ee se zaklju\u010diti da se oko i u samoj Venezueli vode prljave igre, a zapovjednici brodova i njihove posade dolaskom u tu lijepu dr\u017eavu Ju\u017ene Amerike mogu nevini ispaštati posljedice tih politi\u010dkih igara. Hrvatska diplomacija mora biti spremna na zaštitu njenih gra\u0111ane ako kojim zlom to ikad bude trebalo.<\/p>\n

Autor je doktor znanosti, do\u017eivotni \u010dlan Vojno-pomorskoga instituta SAD-a<\/em><\/p>\n

Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ilegalnom transportu droge ne mora sudjelovati posada broda, nego isklju\u010divo dobro obu\u010deni ronioci koji to rade za ne\u010diji interes. Droga se, naime, pri\u010dvrš\u0107uje u nepromo\u010divom materijalu na dio broda ispod površine mora, i to bez znanja posade<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47728","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47728","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47728"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47728\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47728"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47728"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47728"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}