{"id":47718,"date":"2011-04-27T10:59:30","date_gmt":"2011-04-27T10:59:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47718"},"modified":"2011-04-27T10:59:30","modified_gmt":"2011-04-27T10:59:30","slug":"nacionalizam-ubija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/04\/27\/nacionalizam-ubija\/","title":{"rendered":"Nacionalizam ubija"},"content":{"rendered":"

U dr\u017eavi ili entitetu u kojoj je na vlasti nacionalisti\u010dki re\u017eim, a lako \u0107emo se slo\u017eiti da je Dodikov re\u017eim nacionalisti\u010dki, ne samo da je nemogu\u0107a uspostava demokracije koja štiti gra\u0111anske slobode nego je nemogu\u0107e normalno funkcioniranje privrede, kulture i uop\u0107e društva kao takvog, ka\u017ee za BUKU Vuk Periši\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Elvir Padalovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Vuk Periši\u0107 ro\u0111en je u Rijeci 1962. gdje je završio pravni fakultet. Od 1999. do 2007. radio kao advokat. Objavio roman Simfonije u izdanju Izdava\u010dkog centra Rijeka 2003. i objavljivao je pri\u010de i eseje u rije\u010dkim knji\u017eevnim \u010dasopisima. Kod rije\u010dkog izdava\u010da Ex libris u pripremi je njegova knjiga eseja Rije\u010dki trolejbus. Bavi se i prevoditeljskim radom. Kod izdava\u010da Fraktura iz Zagreba u pripremi je Periši\u0107ev prijevod knjige Michaela Burleigha Tre\u0107i Reich, nova povijest. Tokom 2009. sura\u0111ivao je s E-novinama, a od 2010. redovno objavljuje kolumne i eseje na T-portalu i Peš\u010daniku.<\/p>\n

Sa Periši\u0107em smo razgovarali o procesu suo\u010davanja sa prošloš\u0107u, o nacionalizmima ali i o aktuelnoj politi\u010dkoj situaciji u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Gdine Periši\u0107u, u Vašem posljednjem tekstu-komentaru na presudu hrvatskim generalima, ste kazali kako "tek odricanjem od svega lošeg što je po\u010dinila u svojoj obrani, \u017ertva posti\u017ee toliko \u017eeljenu neupitnost. Ako postupa druga\u010dije, prijeti joj opasnost da \u0107e biti izjedna\u010dena s agresorom, dakle prijeti joj upravo ono \u010dega se najviše u\u017easava". \u010cega se hrvatska politika toliko u\u017easava u ovoj presudi?<\/em><\/p>\n

Ne znam postoji li ozbiljan i relevantan politi\u010dki faktor koji dovodi u pitanje \u010dinjenicu da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku. To \u010dine samo srpski nacionalisti, no oni nisu bitni za ovaj kontekst. \u010cinjenica da je Hrvatska bila \u017ertva agresije ostaje neupitna \u010dak i nezavisno od uloge hrvatskog nacionalizma u genezi srpsko-hrvatskog rata. Ipak, hrvatska politika do izbezumljenosti ponavlja jednostavnu istinu da je Srbija napala Hrvatsku. Mo\u017eete li zamisliti, primjerice, Poljsku ili Norvešku kako dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata uporno ponavljaju da su bile \u017ertve njema\u010dke agresije? Smiješno je svakodnevno i u povišenom tonu ponavljati da je Zemlja okrugla. Zašto hrvatske politi\u010dke elite to ipak \u010dine? Zato što polo\u017eaj \u017ertve predstavlja prikladno moralno sklonište i zato što se tako manihejski pojednostavljuju stvari. Mu\u010deništvo je jedno od najva\u017enijih ishodišta i mitologema nacionalizma. Mu\u010deništvo dovodi nacionalizam u stanje mazohisti\u010dke ekstaze i slu\u017ei kao generalna moralna amnestija za svaki pothvat u koji se nacionalizam-mu\u010denik upušta. Kada hrvatskom nacionalistu spomenete obitelj Zec ili Pakra\u010dku poljanu, on \u0107e odgovoriti protupitanjem: "A Vukovar?" Ako srpskom nacionalistu spomenete Vukovar, on \u0107e, pak, odgovoriti: "A Jasenovac?" I tako unedogled, sve dok se ne uspostavi apokalipti\u010dni svijet lišen moralne odgovornosti. No, ono najjezivije u tom \u017ertvoslovlju je freudovska omaška iz koje se \u010dita kako su hrvatski nacionalisti zapravo zadovoljni što je Vukovar zlo\u010dina\u010dki razoren, odnosno da su srpski nacionalisti zadovoljni što je postojao logor kakav je bio Jasenovac, jer bez tih u\u017easa i tragedija bili bi lišeni onoga što vide kao opravdanje za svoje pothvate i, uop\u0107e, za svoju mr\u017enju. Polo\u017eaj \u017ertve \u017ertvu ne \u010dini boljom, štoviše, mo\u017ee je u\u010diniti opasnom ako se kod nje stvori samozadovoljni osje\u0107aj da joj je sve dozvoljeno.<\/p>\n

Do kad \u0107emo zlo\u010dine "naših" opravdavati zlo\u010dinima "onih drugih", zašto je tako teško baviti se zlo\u010dinima koji je neko po\u010dinio u "Naše" ime?<\/em><\/p>\n

Nacionalizam je nesposoban za empatiju, jer se i temelji na odustanku od empatije. U nekim slu\u010dajevima empatiju tretira i kao nacionalnu izdaju. Nema mjesta za su\u0107ut u doktrini koja insistira na mitološkoj predod\u017ebi da je jedna grupa ljudi vrijednija i va\u017enija od neke druge grupe i da je druga grupa sumnjiva ili neprijateljska ili da, pak, zaslu\u017euje nestanak. Ako je sve što je tu\u0111e manje vrijedno upravo zato ili samo zato što je tu\u0111e, tada su manje vrijedne, pa \u010dak i po\u017eeljne, tu\u0111e \u017ertve. Danas, nacionalizam i nema izbora nego da negira ili opravdava svoje zlo\u010dine ako ima ambicija da opstane kao doktrina i politika. Kada bi sve zlo\u010dine podjednako, bezuvjetno i iskreno osudio i kada bi "tu\u0111oj" \u017ertvi prišao na razini elementarne ljudske empatije, prestao bi biti nacionalizam, jer bi tako priznao da su pripadnici "tu\u0111e" etni\u010dke grupe jednako vrijedni i va\u017eni samim time što su ljudi. Doktrina koja se temelji na nejednakosti takvo što sebi ne mo\u017ee dozvoliti ako \u017eeli sa\u010duvati svoju suštinu. Nije svaki nacionalist ubojica, ali svaki se, barem platonski, barem u svijetu idejâ, opredjeljuje za neku vrst diskriminacije ljudi, što zna\u010di da je tim opredjeljenjem zakora\u010dio na moralno sumnjiv teren. Kona\u010dno, ve\u0107 na terminološkoj razini suo\u010deni smo s moralno nepodnošljivom situacijom \u010dim se o smrti i patnji, iako su univerzalne strahote, govori kao o "našoj" i njihovoj".<\/p>\n

Koliko se, po Vama, radi na procesu suo\u010davanja sa prošloš\u0107u me\u0111u narodima bivše Jugoslavije? Sti\u010de se utisak da je ovaj proces protokolaran i manifestacioni? Predsjednik Srbije posjeti stratišta Hrvata, predsjednik Hvatske stratišta Srba i Bošnjaka, Milorad Dodik ode u Derventu, pa se neko pojavi ili ne u Srebrenici i tu pri\u010da kao da stane. Proces suo\u010davanja sa prošloš\u0107u kao da mnogi ni ne razumiju?<\/em><\/p>\n

Nacionalisti se nikada ne\u0107e suo\u010diti s prošloš\u0107u. Oni to niti \u017eele niti mogu. Nije rije\u010d samo o suo\u010davanju s prošloš\u0107u nego, uop\u0107e, sa sposobnoš\u0107u suo\u010davanja kao takvog, u konkretnom slu\u010daju o suo\u010davanju s nedemokratskom suštinom nacionalizma \u010dije posljedice nisu ni mogle biti druga\u010dije nego stravi\u010dne. Nemogu\u0107e je shvatiti Auschwitz bez da se shvati Mein Kampf. Ako \u017eelite pojmiti Srebrenicu, Loru, Ov\u010daru, Keratrem, Staji\u0107evo, da ne nabrajam sada sve te bolne toponime, morate pojmiti zlo\u010dina\u010dku narav doktrine po kojoj je etni\u010dka pripadnost temelj organizacije društva i dr\u017eave ili temeljni politi\u010dki i moralni kriterij vrednovanja ljudskog bi\u0107a i svih manifestacija ljudskosti. Ako se u ime nepovredivosti ljudskog \u017eivota – ne samo biološke, nego i socijalne nepovredivosti – s najdubljim moralnim i intelektualnim prezirom ne odbaci ideja diobe ljudi na rase, vjeroispovijesti, etnose i nacije, isprike ostaju prazne jer impliciraju da je ideja diobe moralno neupitna, a da je zlo\u010din samo incident. Rasizam i nacionalizam su nemoral i zlo\u010din sami po sebi, ve\u0107 na razini same pomisli, sve kada i ne bi imali smrtonosne posljedice. Mein Kampf ostao bi najstrašniji zlo\u010din protiv \u010dovje\u010danstva sve da se Holokaust i Drugi svjetski rat nisu ni dogodili. Legendarna gesta Willyja Brandta u Varšavi 1970. nije bila (samo) isprika ni protokolarna epizoda u poljsko-njema\u010dkim odnosima. Ona je bila i iskaz dubokog prezira prema nacizmu i rasizmu. Kakva korist od isprike ako ujedno nije i nedvosmislena, apodikti\u010dna i beskompromisna osuda one politike i onog stanja uma koji stoje iza zlo\u010dina?<\/p>\n

Hrvatski politi\u010dari u BiH su presudu do\u010dekali sa ogor\u010denjem i nevjericom, baš kao i u Hrvatskoj. Prema mišljenju Dragana \u010covi\u0107a, lidera HDZ BiH ova "presuda predstavlja samo završnu to\u010dku na politi\u010dki proces koji se vodi protiv Hrvata i Hrvatske"…<\/em><\/p>\n

Teorija zavjere omiljeni je sastojak bajkovitih nacionalisti\u010dkih mitova o usamljenom, pravednom, napa\u0107enom, \u010distom i nevinom narodu koga opsjedaju demoni. Sli\u010dne paranoidne dosjetke korisne su i utoliko što impliciraju da je lokalna nacionalisti\u010dka politika ne znam kako relevantna pa zaslu\u017euje anga\u017eman "svjetskih mo\u0107nika" i njihovih perfidnih obavještajnih slu\u017ebi. Stvari s presudom su jednostavne. Okupirana je tre\u0107ina teritorija jedne dr\u017eave. Ta dr\u017eava poduzima vojnu akciju i pod svoju kontrolu stavlja taj okupirani teritorij. I u pravnom i u politi\u010dkom i u moralnom smislu to je savršeno legitimno. No na\u017ealost, akciju provodi jedan u\u017easan, nedemokratski, nacionalisti\u010dki re\u017eim koji tu, nespornu, legitimnost zlorabi za realizaciju svojih opsesija. Ve\u0107 s prvom pojavom HDZ-a na javnoj sceni bilo je savršeno jasno da je opsesivna srbofobija jedna od glavnih zna\u010dajki te politi\u010dke grupe, ne ra\u010dunaju\u0107i nekoliko \u010dasnih iznimki. Ta je opsesija odredila sve Tu\u0111manove akcije pa i, ina\u010de nedvojbeno legitimnu, operaciju Oluja. Haaška presuda utoliko je \u010dak i neva\u017ena. Ona je samo jedno od bezbrojnih ogledala u kojima se zrcali Tu\u0111manov re\u017eim, odnosno jedna njegova zna\u010dajka koja je, osim svega, bila op\u0107epoznata, ako je uop\u0107e bila prikrivana. Ako ste nakon 30. maja 1990. u Hrvatskoj mogli do\u017eivjeti neugodnosti kada u trgovini izgovorite rije\u010d "hiljada" i ako je vlast svesrdno poticala takvo ozra\u010dje, bilo je neminovno da se 1995. dogodi sve ono što je u presudi temeljito opisano i argumentirano obrazlo\u017eeno na 1378 stranica. Što se ti\u010de \u010covi\u0107eve izjave ona je kap u potopu sli\u010dnih izjava. S presudom su hrvatski nacionalisti dobili ono što srpski nacionalisti ve\u0107 imaju u obliku svojih kosovskih halucinacija. Dobili su dakle sredstvo za proizvodnju opsadnog stanja, mitologije mu\u010deništva i narcisoidnog suprotstavljanja svijetu. Takvom halabukom onemogu\u0107ava se razgovor o srbofobnom šovinizmu i albanofobnom rasizmu kao suštinskim uzrocima haaške presude, odnosno nezavisnosti Kosova.<\/p>\n

Kada govorimo o odnosima Hrvatske prema Hrvatima u BiH, kakvi Vam se oni \u010dine, da li postoji volja da se hrvatska zvani\u010dna politika uopšte bavi Hrvatima u BiH?<\/em><\/p>\n

Po\u017eeljno je da demokratska dr\u017eava upozori drugu dr\u017eavu na svaku vrstu demokratske insuficijencije i da, ako treba, vrši pritisak. Ne usu\u0111ujem se ni zamisliti što bi se doga\u0111alo u dr\u017eavama-nasljednicama na jugoslavenskom prostoru da demokratske velesile nisu u tom smislu vršile pritisak na ovdašnje vlasti. Kada Hrvatska i Srbija podr\u017eavaju svoje nacionalisti\u010dke ekspoziture u BiH one pridonose diskriminaciji i to ne samo zato što se Bošnjaci nemaju kome obratiti, mada ni to nije neva\u017eno. Ako problemu prilazite na etni\u010dki na\u010din zapli\u0107ete se u proturje\u010dja i u nezdrave kompromise jer etni\u010dki princip uvijek vodi u nesporazume i sukobe. Ako su u nekoj dr\u017eavi gra\u0111ani obespravljeni, ili ako je bilo kategorija gra\u0111ana obespravljena, sve su demokratske dr\u017eave zbog toga du\u017ene podi\u0107i glas i trebaju razmatrati odgovaraju\u0107e akcije kako bi se obespravljenost bilo koje vrste dokinula. Mnogo je obespravljenih gra\u0111ana BiH, u pravnom, politi\u010dkom, ekonomskom, socijalnom, pa i etni\u010dkom smislu. Demokratska dr\u017eava koja vrši pritisak treba da ga vrši radi svih obespravljenih i zbog svih vrsta obespravljenosti, a ne samo zbog jedne etni\u010dke skupine i ne samo zbog etni\u010dke obespravljenosti. Ako imate dvojicu ljudi koji pate ili koji su u nevolji, ne mo\u017eete pomagati samo jednom, a šutjeti o drugom samo zato što ne pripada odgovaraju\u0107oj etni\u010dkoj skupini. Tko se rukovodi etni\u010dkim principom, pa bilo to i u dobroj namjeri, ne mo\u017ee do\u0107i do racionalnih i moralnih rješenja.<\/p>\n

BiH više od 6 mjeseci nema konstituisanu vlast. Pratite li ovu trakavicu i kako Vam to izgleda. Kako, po Vama, riješiti problem Hrvata u BiH?<\/em><\/p>\n

Gra\u0111ani BiH koji se osje\u0107aju kao Hrvati ili koji su percipirani kao Hrvati, kao i svi drugi gra\u0111ani BiH ili bilo koje dr\u017eave na svijetu, imaju interes da \u017eive u dr\u017eavi koja štiti sva ljudska, pa tako i vjerska i etni\u010dka prava, u dr\u017eavi koja demokratskim ustanovama štiti slobodnu svakodnevicu svakog gra\u0111ana i slobodnim tr\u017eištem stvara preduvjete za blagostanje. Ako je uop\u0107e potrebno da spominjem temeljne principe odnosa civilizirane dr\u017eave prema gra\u0111anima i ako je potrebno da spominjem nezavisno sudstvo, slobodne medije, kriti\u010dku javnost, politi\u010dke stranke koje su doista – a ne samo nominalno – liberalne, socijaldemokratske, konzervativne, ekološke i tako dalje. Govorim dakle o temeljnim principima demokratske dr\u017eave zapadnoevropskog ili sjevernoameri\u010dkog tipa koje, jasno, nisu uop\u0107e savršene, ali su koliko-toliko optimalne. Nismo zasad smislili nešto bolje. Kako takvih dr\u017eava na jugoslavenskom prostoru baš i nema onda vidimo da nemaju problem samo Hrvati u BiH nego svi gra\u0111ani dr\u017eava-nasljednica. Ili, kako bi rekao Ante Star\u010devi\u0107: Mi ne verujemo da je gladnu i na studeni na pr. Srbu druga\u010dije nego na pr. Hrvatu… Zato, makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i sre\u0107ni. Citirao sam ga izvorno. Naime, Star\u010devi\u0107 je katkad pisao i ekavicom. Što se ti\u010de konstituiranja vlasti, svim nacionalistima odgovara nestabilnost BiH i, u perspektivi, njena propast jer bi opstanak višenacionalne dr\u017eave bjelodano pokazao da je takva dr\u017eava i mogu\u0107a i po\u017eeljna iako je ogromna kriminalna energija ulo\u017eena da bi se dokazalo suprotno. Drugim rije\u010dima, opstanak BiH razotkrio bi sav besmisao razgradnje ili izgradnje dr\u017eava u ime nacionalisti\u010dkih fikcija.<\/p>\n

Kako ocjenjujete politi\u010dko djelovanje Milorada Dodika, glavnog partnera Hrvata u BiH? <\/em><\/p>\n

BiH se mo\u017ee ustavno urediti na bilo koji na\u010din, kao centralisti\u010dka dr\u017eava, kao federacija, kao konfederacija, a mo\u017ee se i razdru\u017eiti. No, meritum kao i uvijek nije u dr\u017eavnom okviru nego u politici koja prevladava u tom okviru, drugim rije\u010dima jedino meritorno pitanje jest je li dr\u017eava koja obuhva\u0107a neki teritorij – koja god ta dr\u017eava bila i koji god teritorij to bio – demokratska i je li ponizna i lojalna prema svojim gra\u0111anima kao što je to svaki civilizirani javni servis. Ili da parafraziram, na\u017ealost pokojnu beogradsku histori\u010darku Olgu Popovi\u0107-Obradovi\u0107, bitno je kakva je, a ne koja i kolika je dr\u017eava. U dr\u017eavi ili entitetu u kojoj je na vlasti nacionalisti\u010dki re\u017eim, a lako \u0107emo se slo\u017eiti da je Dodikov re\u017eim nacionalisti\u010dki, ne samo da je nemogu\u0107a uspostava demokracije koja štiti gra\u0111anske slobode nego je nemogu\u0107e normalno funkcioniranje privrede, kulture i uop\u0107e društva kao takvog. Nije dr\u017eava s ovim ili onim granicama, ovim ili onim imenom ili ovakvim ili onakvim etni\u010dkim sastavom, preduvjet za demokraciju, kako to tvrde nacionalisti. Demokracija je preduvjet za racionalno organiziranu dr\u017eavu. Nacionalisti\u010dku tezu da prvo treba napraviti dr\u017eavu, a onda tu dr\u017eavu u\u010diniti demokratskom treba \u010ditati kao pokušaj stvaranja re\u017eima koji \u0107e demokraciju u\u010diniti nemogu\u0107om ili \u0107e je vješto onemogu\u0107avati. Sve dr\u017eavnopravne promjene koje su se zbile na jugoslavenskom prostoru od 1990. do danas i sve takve promjene koje nacionalisti tek planiraju ili pri\u017eeljkuju, nisu ništa drugo nego modus operandi jednog velikog zlo\u010dina\u010dkog pothvata protiv demokracije i svih civilizacijskih vrijednosti. Na površini, posao proizvodnje dr\u017eava i granica izgleda kao nešto strašno va\u017eno, a zapravo je sve što je u\u010dinjeno u toj proizvodnji, od rata i ubojstava, preko plja\u010dki do kulturne katastrofe, u\u010dinjeno samo zato da se na jugoslavenskom prostoru – nezavisno od bilo kakvih dr\u017eavnopravnih i dr\u017eavotvornih hiperkombinacija – ne bi uspostavili civilizirano gra\u0111ansko društvo, slobodno tr\u017eište i kriti\u010dka javnost.<\/p>\n

Nedavno istra\u017eivanje o etni\u010dkim distancama u BiH sprovedeno od strane Friedrich Ebert Stiftung BiH govori kako su me\u0111unacionalne napetosti i dalje prisutne te da nema zajedni\u010dkih stajališta ni o prošlosti, ni o budu\u0107nosti ove dr\u017eave. Ako je BiH Jugoslavija u malom, kako ju \u010desto nazivaju, šta mo\u017eemo o\u010dekivati u smislu razvoja me\u0111unacionalnih odnosa?<\/em><\/p>\n

I u Jugoslaviji i u BiH – i u bilo kojoj bivšoj ili postoje\u0107oj višenacionalnoj dr\u017eavi – nemogu\u0107i su dobri me\u0111unacionalni odnosi ako nacionalizam postane dominantna doktrina. Takozvano nacionalno pitanje prestaje biti rješivo kad god nacionalisti do\u0111u u priliku da ga "rješavaju" jer ga i ne \u017eele riješiti. Ili "rješenje" vide u ratu ili bilo kojoj vrsti nasilja što, po prirodi stvari, jam\u010di da rješenja ne\u0107e ni biti, sve kako bi komotno vladali na materijalnim, moralnim i civilizacijskim ruševinama. Jedna od tih ruševina su i upropašteni odnosi me\u0111u ljudima razli\u010ditih religija ili etnosa. Uspostava demokratske vlasti u BiH i u svim njenim entitetima, koliko god da ih ima ili nema, sanirala bi i rane u me\u0111unacionalnim odnosima jer bi ljude uputila na njihove stvarne, \u017eivotne, ekonomske, kulturne i ostale interese, a etni\u010dki osje\u0107aj povukao bi se u intimu i privatnost gdje mu je i mjesto, zašti\u0107en kao što svaka ljudska intimnost i svaka ljudska osobina – koja ne ugro\u017eava slobodu drugoga – treba biti zašti\u0107ena. <\/p>\n

Kad ka\u017eete uspostavljanje demokratske vlasti, šta pod tim podrazumijevate?<\/em><\/p>\n

Kada ka\u017eem "demokratska vlast" ne mislim (samo) na vlast izabranu prostom ve\u0107inom. Legitimitet se ne temelji samo na izbornoj ve\u0107ini nego, prije svega, na racionalizmu, humanisti\u010dkom moralu, odgovornosti i na sukobu mišljenja, ali takvom sukobu mišljenja koji ne smije dovesti u pitanje ni jedan ljudski \u017eivot, ni jednu ljudsku sudbinu i nijednu svakodnevicu, ni na koji na\u010din i iz bilo kojih razloga. Nemoralno je i neodgovorno na etni\u010dkom osje\u0107aju, dakle na ne\u010dem iracionalnom, temeljiti politiku jer takva politika neminovno vodi u diskriminaciju drugog etni\u010dkog osje\u0107aja. Nacionalizam je osim svega i nelegitiman. Zašto bi se nacionalisti slo\u017eili o prošlosti i budu\u0107nosti kada je razli\u010ditost njihov bitak? Kako da se slo\u017ee o bilo \u010demu kada je njihova doktrina iracionalna, a njihova vlast utemeljena na zloupotrebi iracionalnog i na moralnoj panici koja nastaje u stalnoj proizvodnji sporova i sukoba?<\/p>\n

Hrvatski narodni sabor u Mostaru zatra\u017eio temeljitu ustavnu promjenu organizacione strukture BiH kako bi se Hrvatima omogu\u0107io i de facto tre\u0107i entitet, kako to komentarišete?<\/em><\/p>\n

Zašto ne? Potpuno je svejedno ho\u0107e li u BiH biti tri, sedam, ili trideset i sedam entiteta, pod uvjetom da je vlast u svakom entitetu racionalna, demokratska i utemeljena na vladavini prava, gra\u0111anskim slobodama i ravnopravnosti svih gra\u0111ana nezavisno od njihove etni\u010dke ili vjerske pripadnosti. I pod uvjetom da se vlast u svakom entitetu odrekne nacionalizma i afirmira etni\u010dku, vjersku i svaku drugu raznolikost kao prelijepi Bo\u017eji dar. Mo\u017ee se to nekome \u010diniti nerealno ili utopijski, ali svako društvo koje ne poštuje te principe osu\u0111eno je na svakovrsno propadanje i patnju. Imamo li kao ljudska vrsta pravo na rezignaciju i prihva\u0107anje propasti i patnje kao sudbine samo zato što je skupina neodgovornih ljudi uvjerila mnoštvo da su etni\u010dke i vjerske razlike nepremostiva \u010dinjenica, fundamentalna vrijednost i suština svega postoje\u0107eg?<\/p>\n

Kada na kraju podvu\u010demo, imaju li narodi iz bivše Jugoslavije šansu da se, iskreno i bez obaveznih zareza na kraju re\u010denice, pomire i da sprije\u010de da se neko novo zlo opet ne pojavi na ovim prostorima?<\/em><\/p>\n

Dok god se nacionalisti u svim dr\u017eavama nasljednicama bivše Jugoslavije ne uklone s politi\u010dke scene ne postoji šansa za normalan \u017eivot, pa ni za pomirenje. Nacionalizmu je imanentan sukob, \u010dak i kada pod vanjskopoliti\u010dkim pritiskom ili pritiskom okolnosti \u010dini kompromise. Potpuno pomirenje o kojem govorite zna\u010dilo bi potpuni krah nacionalisti\u010dke politike i ogolilo bi je u njenom besmislu. Zato su sva dosadašnja "pomirenja" i "normalizacije" bili polovi\u010dni i dogodili su se samo zato što su nacionalisti procijenili da im rat i onolika mr\u017enja nisu više u interesu. Za sada i do daljnjega, jer nacionalizam odsustvo rata shva\u0107a samo kao primirje. Preduvjet za potpuno pomirenje i jedino jamstvo da se zlo ne ponovi je demokratizacija svake pojedine dr\u017eave-nasljednice i njihova preobrazba u dr\u017eave koje nisu mitološka \u010dudovišta nego javni servisi svojih gra\u0111ana. To podrazumijeva i marginalizaciju nacionalizma, njegovo sklanjanje u stranu kao jednog ekscentri\u010dnog pogleda na svijet koji zaslu\u017euje samo prezrivo sa\u017ealjenje. Kona\u010dno, nacionalizam je najve\u0107i neprijatelj svoje vlastite nacije. On kratkoro\u010dno neprijateljskoj naciji mo\u017ee nanijeti mnoga zla, ali dugoro\u010dno vlastitu naciju vodi u potpuni moralni i materijalni bankrot. Uostalom, svjedoci smo toga bankrota, sveop\u0107e demokratske insuficijencije, ekonomskog kraha i kulturne provincijalizacije.<\/p>\n

B\u0443\u043a\u0430<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U dr\u017eavi ili entitetu u kojoj je na vlasti nacionalisti\u010dki re\u017eim, a lako \u0107emo se slo\u017eiti da je Dodikov re\u017eim nacionalisti\u010dki, ne samo da je nemogu\u0107a uspostava demokracije koja štiti gra\u0111anske slobode nego je nemogu\u0107e normalno funkcioniranje privrede, kulture i uop\u0107e društva kao takvog, ka\u017ee za BUKU Vuk Periši\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47718","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47718"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47718\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}