{"id":47715,"date":"2011-04-24T11:23:23","date_gmt":"2011-04-24T11:23:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47715"},"modified":"2011-04-24T11:23:23","modified_gmt":"2011-04-24T11:23:23","slug":"pseudovjernici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/04\/24\/pseudovjernici\/","title":{"rendered":"Pseudovjernici"},"content":{"rendered":"

Licemjerje se najlakše zapazi upravo na religijsko-vjerskom polju, na kojem maske lako padaju. Vjera, za razliku od religije, ne mo\u017ee biti masovni fenomen zato što uvijek po\u010dinje od \u010dovjeka pojedinca. <\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Dalibor Milas<\/strong><\/em><\/p>\n

Mediji su nas posljednjih mjeseci bombardirali vijestima o seksualnim i kriminalno-korupcijskim skandalima vode\u0107ih demokrš\u0107anskih politi\u010dara u ovom dijelu Europe. Silvio Berlusconi vjerojatno je najmo\u0107niji Talijan koji je mnogim mladim Talijanima nu\u017eno i model oponašanja. On se deklarira kao konzervativni katolik, redovito prima sakramente, podr\u017eava stavove Katoli\u010dke crkve i jedan je od istaknutijih demokrš\u0107anskih politi\u010dara u Europi. Idemo malo bli\u017ee… Ivo Sanader. \u010covjek konzervativna odgoja i podrijetla, bivši bogoslov i  hrvatski ex-premijer demokrš\u0107anske politi\u010dke provenijencije. Hrvat. Katolik. Sav odiše katoli\u010dkim backgroundom. Ali i Sanader i Berlusconi zgrozili su javnost svojim djelima i postupcima koji su u suprotnosti i s krš\u0107anstvom u koji se obojica toliko kunu i s nekakvim op\u0107eljudskim vrjednotama. No, ovo je bio samo uvod. <\/p>\n

Tko s odre\u0111enom dozom kriti\u010dnosti promatra današnji svijet, primijetit \u0107e mnoštvo njegovih vrlina kao što su paradoks, antagonizam, manipulacija i proturje\u010dnost. Najprikladniji izraz za opis ovoga našeg podneblja jest dvoli\u010dnost. Pojam licemjerja u hrvatskome se jeziku tuma\u010di kao prikrivanje pravog karaktera ili la\u017eno prikazivanje vrlina.<\/p>\n

Licemjerje se najlakše zapazi upravo na religijsko-vjerskom polju, na kojem maske lako padaju. Vjera, za razliku od religije, ne mo\u017ee biti masovni fenomen zato što uvijek po\u010dinje od \u010dovjeka pojedinca. Iskrenost \u017eivljenja vjere proporcionalna je stupnju istinoljubivosti i (samo)kriti\u010dnosti u odnosu na principe na koje se \u010dovjek poziva.<\/p>\n

Vjerojatno ne\u0107u dobiti Pulitzerovu nagradu ako napišem da na našim prostorima ima mnogo onih koji su od krš\u0107anstva uzeli samo ime. Ljudi koji skoro pa ateisti\u010dki zanemaruju Bo\u017eju egzistenciju, ali ipak prihva\u0107aju krš\u0107ansku kulturu. Dozvoljavam da je moj stav mo\u017eda tu radikalan, ali Hrvati su, ne bi \u010dovjek vjerovao, odre\u0111enim dijelom samo nominalni vjernici koji, unato\u010d pretjeranu ukrašavanju retrovizora i napumpanih vratova s kri\u017eevima impozantnih dimenzija, ostaju ravnodušni prema krš\u0107anskom nauku. <\/p>\n

Radi se o pseudo-vjernicima koji su postali krš\u0107ani odgojem, tradicijom i koji religiju shva\u0107aju samo kao na\u010din \u017eivota, kao oblik izra\u017eavanja svojega osobnog i nacionalnog identiteta, kao oslonac u svijetu bez putokaza, kao mutno sredstvo identifikacije. Situacija u ovoj našoj nakaradnoj dr\u017eavi Bosni i Hercegovini još je problemati\u010dnija zato što su nacionalni etniciteti sijamski vezani uz religioznost, što kod obi\u010dnog naroda i kod vanjskih promatra\u010da ide do to\u010dke neprepoznavanja. 90% stanovništva ove dr\u017eave ne mo\u017ee pojmiti da netko mo\u017ee biti Srbin, a da nije pravoslavac, Hrvat, a da nije katolik ili Bošnjak, a da nije musliman. O permutacijama kao što su Hrvat muslimanske vjeroispovijesti – smiješno je i govoriti.<\/p>\n

Ponašanje kvazi-vjernika i njihova samohvala u odre\u0111enoj mjeri smeta pravim vjernicima. Osobno imam odre\u0111enu averziju prema la\u017enim vjernicima, la\u017enim obra\u0107enicima, ljudima koji su po\u010detkom ‘90-ih godina, kad je to bilo u interesu karijere, preko no\u0107i od gorljivih komunista postali još gorljiviji vjernici i od Jugoslavena najve\u0107i Hrvati. Ne \u017eelim ni spominjati one ljude koji su ponosno mahali partijskim knji\u017eicama i štafetama pa da bi s demokratskim promjenama petokraku zamijenili kri\u017eem od pola kilograma zlata, jer op\u0107e je poznato da su veli\u010dina i eksponiranost vjerskih obilje\u017eja direktno proporcionalni snazi vjerovanja, demokratski se obogatili preko no\u0107i i konobarsku tacnu zamijenili FABUS-ovom sveu\u010dilišnom diplomom, pa sad, umjesto onim partijskim knji\u017eicama, mašu maslinovim gran\u010dicama u prvim crkvenim klupama i \u017eivotom se na sav glas kunu u vjeru i domoljublje od stolje\u0107a sedmog. Ali ne bih sad o tome…<\/p>\n

Oportunizam je kod nas kulturološka pojava. \u017dalosna je \u010dinjenica da su mnogi naši zemljaci iskoristili krš\u0107anstvo za svoje privatne interese. Po\u010devši od ve\u0107ine hercegova\u010dkih tajkuna koji se bogate na tu\u0111i ra\u010dun, ne mare\u0107i pritom na biblijski paradoks o nekakvoj igli, bogatašima i devama, pa sve do ovih naših samoprozvanih politi\u010dara koji ljudima prodaju maglu predstavljaju\u0107i se kao veliki vjernici samo da bi dobili glas koji im daje legitimitet da nastave primati pla\u0107u za – ništa. I svakih se nekoliko godina ponovi ista pri\u010da. BiH kvazi-demokrš\u0107anski politi\u010dari pri\u010daju jedno, a rade drugo. Mi, naivne budale, to još uvijek toleriramo i trpimo.<\/p>\n

Kritizirati stado, a ne spomenuti pastire, bilo bi, u najmanju ruku, nepošteno. Neshvatljiva mi je šutnja crkvene više hijerarhije koja \u010desto ne \u017eeli vidjeti i reagirati na probleme konkretne stvarnosti. \u010covjek o\u010dekuje da \u0107e hijerarhiji zasmetati besramno iskorištavanje krš\u0107anskih svetinja u jeftine marketinške svrhe. Ili da \u0107e joj pak zasmetati sumnje u bezbrojne afere katolika upitna sakramentalnog \u017eivota. Ali iz kojekakvih pobuda i razloga mnogo se toga istoleriralo. U dvadeset godina samostalnosti Crkva ne samo da nije uspjela odgojiti prave demokrš\u0107anske politi\u010dare koji \u0107e imati konkretan utjecaj na politi\u010dku situaciju u BiH, nego nije uspjela kreirati ni podlogu za njezino stvaranje, po\u010devši od medija i novinara pa sve do pravih intelektualaca i gospodarstvenika. Više je vremena utrošeno na ono „imati" nego ono „biti" pa me više i ne \u010dudi patvorena stvarnost koja nas okru\u017euje. Krš\u0107anstvo se našeg podneblja zbog svih ovih propusta polako po\u010dinje pretvarati u jedan zaostali fragment patrijarhalnog tradicijskog odgoja.<\/p>\n

Ovakav na\u010din \u017eivljenja krš\u0107anstva nemo\u0107an je pred poteško\u0107ama, nijem pred dvojbama, izbjegava krize i ne usu\u0111uje im se pogledati u o\u010di, nije u stanju izlije\u010diti nikakvu, pa ni najmanju ljudsku bol, a da o ozdravljenju me\u0111uljudskih odnosa, obra\u0107enju, promjeni na\u010dina \u017eivota i duše, pronala\u017eenju \u017eivotne radosti i otkri\u0107u punine \u017eivota i ne govorimo…<\/p>\n

Iako su problemi evidentni, nisu nerješivi. Nalazimo se u vremenu korizme, vremenu obra\u0107enja. Kod starih je \u017didova obra\u0107enje uklju\u010divalo promjenu \u010dovjekova povijesnog djelovanja i cijele \u010dovjekove osobe. "Obratiti se" zna\u010dilo je promijeniti svoj odnos prema drugim ljudima, a posebno prema Bogu kao Onom koji jest. Stari su Grci \u010dovjekovu bit poistovje\u0107ivali s – dušom. Glavni dio duše, prema starogr\u010dkoj filozofiji, zove se nous, što bi se danas moglo prevesti kao razum, pamet ili intelekt. S ovim je povezan gr\u010dki glagol metanoein, koji zna\u010di: obratiti se, promijeniti svoj razum, izmijeniti svoju bit. Ako \u010dovjek promijeni svoju bit, mijenja onda i cijeli svoj \u017eivot. Ono Kristovo "obratiti se" zna\u010di misliti iznad vlastitih i (samo)postavljenih granica, izi\u0107i ili nadi\u0107i svojim umom okove vlastite sebi\u010dnosti, probuditi se. <\/p>\n

Budnost krš\u0107ana zna\u010di prije svega (samo)svijest, hrabru konfrontaciju i svekoliki anga\u017eman za ugodniji i pravedniji svijet s manje licemjerja, a više istinskih krš\u0107anskih i op\u0107eljudskih vrjednota.<\/p>\n

6yka.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Licemjerje se najlakše zapazi upravo na religijsko-vjerskom polju, na kojem maske lako padaju. Vjera, za razliku od religije, ne mo\u017ee biti masovni fenomen zato što uvijek po\u010dinje od \u010dovjeka pojedinca. <\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47715","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47715"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47715\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}