{"id":47694,"date":"2011-04-03T12:27:09","date_gmt":"2011-04-03T12:27:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47694"},"modified":"2011-04-03T12:27:09","modified_gmt":"2011-04-03T12:27:09","slug":"zivot-u-demokratskom-patu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/04\/03\/zivot-u-demokratskom-patu\/","title":{"rendered":"\u017divot u demokratskom patu"},"content":{"rendered":"

Vjeran Zuppa<\/strong> u intervjuu za H-Alter govori o perspektivama facebook-prosvjeda, o podizanju desnih tenzija ukoliko presuda Gotovini, Marka\u010du i \u010cermaku bude osu\u0111uju\u0107a, o nevi\u0111enom licemjerju hrvatskih politi\u010dkih elita, o bijegu ljevice od svojih najboljih i najplodonosnijih ideja…<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Tamara Opa\u010di\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Vjeran Zuppa, ugledni profesor na zagreba\u010dkoj Akademiji dramske umjetnosti i jedan od najoštrijih kriti\u010dara hrvatske politike, u razgovoru za H-Alter osvrnuo se na društvene posljedice aktualnih antivladinih prosvjeda, nesposobnost hrvatskih stranka uo\u010di novih parlamentarnih izbora, kritiku SDP-a, \u010diji je nekada bio \u010dlan, te na prednosti i nedostatke studentskog pokreta.<\/p>\n

Unato\u010d sve slabijem odazivu gra\u0111ana, antivladini prosvjedi ušli su ve\u0107 u šesti tjedan odr\u017eavanja. Mislite li da je taj val prosvjeda dovoljno sna\u017ean da utje\u010de na demokratizaciju hrvatskog društva?<\/p>\n

Jasno je da su ovi prosvjedi, izuzev onog prvog koji je bio krvav i neprili\u010dan, nešto najbolje što se dogodilo unutar takozvane hrvatske demokracije. Prosvjednici su osmislili duhovit scenarij i ve\u0107ina njih je svojim transparentima i parolama unijela pravu demokratsku \u017eivost i dramaturgiju u sve ono ru\u017eno što nam se doga\u0111a. Me\u0111utim, unaprijed je bilo potpuno jasno da \u0107e takav na\u010din prosvjedovanja promašiti svoj cilj onog trenutka kada postane zamoran, a da ne posti\u017ee vidljive rezultate. Neosporno je da je forma prosvjeda izvrsno osmišljena, ali ako ve\u0107 nije uspjela u svom krajnjem cilju, onda je teško za povjerovati da \u0107e imati uspjeha i u bilo kojem daljnjem obliku.<\/p>\n

Posljednjih dana u dijelu javnosti javlja se bojazan od onoga u što bi prosvjedi mogli pretvoriti ukoliko presuda hrvatskim generalima bude osu\u0111uju\u0107a. Kako predvi\u0111ate razvoj situacije?<\/strong><\/p>\n

Prije nekoliko dana sam na Tre\u0107em dnevniku gledao razgovor sa \u017darkom Puhovskim u kojem je on vrlo pametno zastupao ideju kako se ne mo\u017ee unaprijed govoriti o prosvjedima, odnosno što bi oni trebali zna\u010diti. Neosporno je da \u0107e razli\u010dite politi\u010dke grupe na\u0107i potrebu da se zbog Gotovine, Marka\u010da i \u010cermaka priklju\u010de demonstracijama budu\u0107i da se u takvoj situacija uz lik i djelo generala \u010desto vezuju politi\u010dki interesi koji u krajnjoj liniji nemaju nikakve bliske veze s njihovom sudbinom. Sigurno je da bi prvostupanjska presuda zna\u010dila podizanje tenzije, što u stanovitom smislu mo\u017ee biti vrlo neugodno za samu Vladu, ali i za ostatak parlamentarne politi\u010dke elite. Iskreno govore\u0107i, ne mislim da je za razvoj demokracije dobro da se takva pitanja rješavaju na ulici, budu\u0107i da se trenutno nalazimo u  bespomo\u0107nom stanju. Hrvatska za rješenje takvih problema ima kapacitete u vidu svojih stru\u010dnjaka. Ali problem je u tome što, s jedne strane, naši politi\u010dari ne vole stru\u010dnjake, a s druge, narod ne voli politi\u010dare.<\/p>\n

Vidite li izlaz iz takve situacije u ijednoj od parlamentarnih stranaka? <\/strong><\/p>\n

Da upotrijebim šahovski izraz – mislim da se trenutno nalazimo u demokratskom patu. Kada to govorim, kao da tuma\u010dim svoju poziciju kada bih se u ovom trenutku morao izborno opredjeljivati. Mnogi od nas odlu\u010divat \u0107e po na\u010delu svoje glasa\u010dke i politi\u010dke rutine, a ne po tome što se pojavljuje kao na\u010delo izlaza. To je jako loša situacija za hrvatsku politiku budu\u0107i da je ona najprije bila prenaseljena ljudima od vrlo uskog politi\u010dkog interesa i kapaciteta. Ve\u0107 smo zaboravili te linije politi\u010dara, prije svega one HDZ-ove, koji su obavili svoj posao, a potom se povukli u vile na obali. Zaboravili smo i kako je izgledala 2000. godina, kada je opticaj novca unutar same dr\u017eave bio katastrofalan, a Tu\u0111man je odnio sa sobom u grob što god je mogao. Osobno sam se kao ljevi\u010dar izuzetno razo\u010darao kada sam shvatio da je koalicijska vlada iz 2000. došla na vlast bez puke ideje o tome što bi tamo zapravo trebala raditi i da im je u tom trenutku jedino bila bitna preraspodjela fotelja. Da ne govorimo o tome kako su u tim foteljama ve\u0107 tada sjedili nestru\u010dni ljudi koji nisu imali apsolutno nikakve veze s ministarstvom kojeg su se do\u010depali. Naprosto je bilo lijepo biti ministar pa makar i ne imali nikakve veze s tim. A trenutna vlada se pravi kao da joj se ništa ne doga\u0111a i kao da ona sama nije generirala vlastite lopove. Dakle, imamo vrlo negativnu tradiciju u kojoj smo se svako malo razo\u010daravali u politiku. Politi\u010dke elite u Hrvatskoj su razvile licemjerstvo do nevi\u0111enog, i to je strašno.<\/p>\n

To je na tragu izjave koju ste nedavno izrekli u Novostima kako se Hrvatska nalazi u situaciji u kojoj su socijaldemokrati prekupci liberalne doktrine, HDZ-ovci prekupci socijalne, a liberali su nam bez doktrine. Ima li u takvoj situaciji bira\u010dka ljevica uop\u0107e za koga glasati na predstoje\u0107im parlamentarnim izborima?<\/strong><\/p>\n

Imamo samo prekupce koji prekupuju politi\u010dke ideje onako kako se ina\u010de prekupuju svinje. Me\u0111utim, stalno govorimo o ljevici, a da pri tome zaboravljamo re\u0107i da je desnicu puno lakše ustanoviti. Desnica je oduvijek obilje\u017eena ljubavlju prema tradiciji, religiji i uvijek je duboko nacionalno orijentirana. Što se ti\u010de ljevice, moram priznati da ne vidim niti jednu mogu\u0107u svje\u017eu lijevu ideju još od Giddensova Tre\u0107eg puta, odnosno od pokušaja da se u korist Blairove partije oformi socijaldemokratski program. Ljevica je postala prazno mjesto o\u010dekivanja budu\u0107i da je prije svega sama obavila jedan strašan \u010din, to jest po\u010dela se sramiti svojih najboljih i najplodonosnijih ideja kao što je na primjer samoupravljanje. Drugim rije\u010dima, ljevica se od straha odrekla svih onih ideja koje su je mogle odr\u017eati. Od nje se uvijek o\u010dekivao viši stupanj vitalne energije koja nikako ne mo\u017ee do\u0107i iz konzerve. Dakle, od nje se  mnogo toga o\u010dekuje, ali se bojim da je se i sve više i mrzi. Kod nas se stalno govori o ljevici, ali ja stvarno ne znam što to kod nas parlamentarna ljevica jest. Ništa utješno ne mogu kazati osim što znam da ne mogu glasati za HDZ, muka mi je glasati za SDP, a naravno da \u0107u morati.<\/p>\n

Vidite li ikakvog potencijala u Lesarovim Laburistima?<\/strong><\/p>\n

Lesar je vrlo inteligentna osoba kojoj nedostaje mašte. Ima lijepih pisaca kao što je Paul Valéry, koji na jednom mjestu govori da su konzervativci, nacionalisti i tradicionalisti ljudi bez mašte. \u010cak je i naziv Lesarove stranke nemaštovit. Sve mi se \u010dini da \u0107e to završiti  kao Šuvarova Socijalisti\u010dka radni\u010dka partija. Ne smijemo zaboraviti da kod nas više niti nema radnika budu\u0107i da je ta rije\u010d po Tu\u0111manovom nalogu zamijenjena s rije\u010dju djelatnik, a ona nikad nije ozna\u010davala rad. To je u\u010dinjeno kako nas slu\u010dajno marksisti\u010dki pojam radnika ne bi vra\u0107ao u socijalizam.<\/p>\n

Za vrijeme vodstva SDP-a od strane Ra\u010dana \u010desto ste kritizirali stranku \u010diji ste i sami bili \u010dlan, a s Milanovi\u0107em ste imali i svojevrstan javni okršaj. Biste li se usudili usporediti Ra\u010dana i Milanovi\u0107a?<\/strong><\/p>\n

Zašto se ne bi usudio. Ra\u010dan jest doveo Milanovi\u0107a u stranku i visoko ga pozicionirao, no da je ostao \u017eiv zasigurno ga ne bi imenovao svojim nasljednikom, za što imam i potvrde. Znam da je Ra\u010dan volio vaditi rješenja iz d\u017eepa, a Milanovi\u0107 je sigurno bio jedno takvo rješenje. Milanovi\u0107 je meni u prvom \u010dasu imponirao svojim izgledom i znanjem jezika. Me\u0111utim, ve\u0107 sam nekoliko puta rekao kako je on osoba s miši\u0107ima, ali bez kondicije. Njegovih prvih pet re\u010denica u javnim nastupima je izvrsno, ali daljnjih pola sata je dosta teško za izdr\u017eati jer se konstantno ponavlja. Osim toga, nesklon je proširivati svoj diskurs. Jedan poznati novinar mi je pri\u010dao kako je s njim gotovo sedam dana morao raditi intervju du\u017eine od stranice i pol. Ra\u010dan mi je ipak daleko više imponirao. On je imao svoje "odlu\u010dno mo\u017eda", ali je imao i dobru politi\u010dku tehniku i mudru opreznost. Ne smije mu se zaboraviti da je na kraju vodio manjinsku vladu, što je izuzetno te\u017eak posao. Nikad nisam ni pomislio re\u0107i da je on neumjereni politi\u010dar, kakvih imamo dosta.<\/p>\n

Na koga konkretno mislite?<\/strong><\/p>\n

Sjednite pred ekran i pogledajte te fizionomije. Iza tih muklih lica ne postoji neki naro\u010diti intelekt. Postoji sigurno petnaestak ljudi u parlamentu koji mogu biti arhetip hrvatskog politi\u010dara. Me\u0111u njima postoji i nepodnošljivi primitivizam kojeg oni ad persona jedan do drugoga niti ne primje\u0107uju. Od Bebi\u0107a, pa do ne znam koga. Ne bih ih nabrajao jer bi to moglo potrajati do kraja našeg razgovora.<\/p>\n

Mislite li da Kukuriku koalicija ima potencijala da izvu\u010de hrvatsko društvo iz financijske, ali i moralne krize ukoliko pobjedi na predstoje\u0107im izborima?<\/strong><\/p>\n

Iz moralne krize se teško izlazi budu\u0107i da ona po\u010dinje s nemoralnoš\u0107u Crkve koja ima jako veliki utjecaj u Hrvatskoj. Ovu zemlju je preplavio prizemni katolicizam, a uz to se Crkva pokazuje totalno nesposobnom po pitanju politike. O moralu da i ne pri\u010damo, budu\u0107i da svi oni koji su pokrali milijune i milijarde nose zlatne kr\u017ei\u0107e. To je situacija u kojoj je, kako bi se reklo, mulj dubok, a samo šaš raste. Što se ti\u010de financijske krize, bitno je re\u0107i da oni koji sada u\u0111u u vladu prakti\u010dki stavljaju svoju glavu na panj. Ukoliko pobjedi na izborima, uvjeren sam da \u0107e Koalicija uspjeti u tom naumu, budu\u0107i da je za rješenje takve situacije potrebno pokazati samo malo inicijative, vjetra i optimizma. Optimisti\u010dko raspolo\u017eenje dolazi u daleko kra\u0107em vremenu nego li stanje zapadanja u depresiju. A depresiju ne\u0107e izlije\u010diti ulica, ma koliko god tamo bilo i pametnih momaka. Jednog od njih smo nedavno imali prilike gledati u Nedjeljom u dva. Rije\u010d je o Sre\u0107ku Horvatu.<\/p>\n

Vidite li u spomenutom Sre\u0107ku Horvatu, ali i Mati Kapovi\u0107u politi\u010dki potencijal?<\/strong><\/p>\n

Oni su neosporno intelektualci, me\u0111utim u onom trenutku kada trebaju dati neke odgovore koji imaju smisla, a da nisu samo zastave razvijene za tu priliku, ostaju bez rije\u010di. Ukratko – ne vidim potencijal kod nijednog od njih.<\/p>\n

Mislite li da bi studentska ideja o direktnoj demokraciji mogla nai\u0107i na razumijevanje kod ve\u0107eg broja gra\u0111ana?<\/strong><\/p>\n

Pitanje o direktnoj demokraciji mi je jedno od najte\u017eih koje ste mi mogli postaviti jer je demokracija osmišljena kao niz posredovanja. Dakle, to je rešeto stalnih posredovanja uz pomo\u0107 kojeg se nakon svih demokratskih procedura dolazi do ne\u010dega. Sintagma direktna demokracija je stoga sama po sebi contradictio in adjecto, jer je bilo koja direktnost izazov svakoj demokraciji. Pritom nisam protiv direktnosti, ali smiješne su mi te sintagme koje puno obe\u0107avaju, a sigurno malo daju.<\/p>\n

Što god mislili o direktnoj demokraciji, neosporno je da su se studenti ipak pomakli iz apoliti\u010dne perspektive u kakvoj su bili zadnjih desetak godina.<\/p>\n

Kolegice, situacija sa studentima je isto tako vrlo komplicirana. Za vrijeme blokade bio sam na Filozofskom fakultetu budu\u0107i da su me pozvali da im odr\u017eim predavanje, a i studenti s Politi\u010dkih znanosti su dolazili na Akademiju i tako smo se pomalo dru\u017eili. To što su se studenti borili isklju\u010divo za jedan tip interesa, i što nisu prekora\u010divali taj cilj, omogu\u0107ilo im je da se malo pomaknu. Onoga trenutka kada se situacija malo druga\u010dije socijalno zaoštrila, odnosno kada su se po\u010dele pojavljivati neke druge ideje, došlo je do brzog raspada ljevice i desnice na fakultetu. Jer ljevica i desnica  u startu su bile zdru\u017eene oko neutralnog mjesta, u kojem nije bilo nikakve politike ve\u0107 samo \u017eelje za rješenjem. Potom su na vidjelo isplivale razli\u010dite radikalne lijeve grupacije, tvrdokorni HDZ-ovci, ali i gorljivi SDP-ovci. Jako bih volio da su zaista postali relevantan politi\u010dki subjekt, no mislim da to još uvijek nije tako. No neosporno je da studenti sa Filozofskog fakulteta imaju veliku ulogu i u aktualnim demonstracijama.<\/p>\n

Kao profesor na Akademiji dramskih umjetnosti, kako gledate na stanje na sveu\u010dilištu s obzirom na reforme, koje su prvo progurane kroz bolonjski proces, a sada se nastoje etablirati novim paketom zakona?<\/strong><\/p>\n

Kada je Bolonja bila pokrenuta, mnoge moje kolege i ja smo vidjeli njene dobre strane, ali i one apsolutno nerješive. Ta reforma je prije svega prodrmala zagreba\u010dko sveu\u010dilište i ona je kao jedan mastodont koji je sporo kre\u0107e i stalno se reflektira. Sami bolonjski studenti su je u \u010dasopisu La Reppublica nazvali sveu\u010dilišnom katastrofom i naveli sve njene teške momente, pa smo ve\u0107 unaprijed znali što nas zapravo \u010deka. Unato\u010d usvajanju sustava ECTS bodova, kod nas je i dalje ostala neizvediva pokretljivost studenata, što bi trebala biti jedna od boljih ideja Bolonje. Gotovo je nemogu\u0107e da studenti s Akademije slušaju kolegije na Filozofskom fakultetu jer su prebukirani i nemaju adekvatnog fizi\u010dkog prostora za rad. Komercijalne aspekte ne moram niti komentirati.<\/p>\n

Ve\u0107 desetlje\u0107ima djelujete na kulturnoj sceni – bili ste direktor kazališta &TD te urednik i pokreta\u010d brojnih kulturnih publikacija. Gdje je hrvatska kultura danas, pogotovo ako u obzir uzmemo \u010dinjenicu da se sve više novaca otkida od nezavisne kulture?<\/strong><\/p>\n

Kada imate konzervativnu vlast, ne mo\u017eete o\u010dekivati druga\u010diju situaciju. Kre\u0107emo se izme\u0111u dubokog tradicionalizma bez uporišta, koji se temelji na populizmu. Nezavisna kultura postala je entitet koji je zaista nezavisan od svega. Prije svega od mogu\u0107nosti za ono što pokušava napraviti.<\/p>\n

H-Alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vjeran Zuppa<\/strong> u intervjuu za H-Alter govori o perspektivama facebook-prosvjeda, o podizanju desnih tenzija ukoliko presuda Gotovini, Marka\u010du i \u010cermaku bude osu\u0111uju\u0107a, o nevi\u0111enom licemjerju hrvatskih politi\u010dkih elita, o bijegu ljevice od svojih najboljih i najplodonosnijih ideja…<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47694","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47694"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47694\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}