{"id":47692,"date":"2011-03-31T10:59:40","date_gmt":"2011-03-31T10:59:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47692"},"modified":"2011-03-31T10:59:40","modified_gmt":"2011-03-31T10:59:40","slug":"jesu-li-knjige-najvece-otkrice-nakon-svitaka-s-mrtvog-mora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/03\/31\/jesu-li-knjige-najvece-otkrice-nakon-svitaka-s-mrtvog-mora\/","title":{"rendered":"Jesu li &#8216;knjige&#8217; najve\u0107e otkri\u0107e nakon svitaka s Mrtvog mora?"},"content":{"rendered":"<p>Neimenovani beduin je u spilji na sjeveru Jordana prona&scaron;ao 70 malih \\'knjiga\\&#8217; koje bi mogle otkriti tajne najranijih dana kr&scaron;\u0107anstva. Nisu jo&scaron; potvrdili autenti\u010dnost knjiga <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Ana Mirko, Magdalena Muci\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Kolekcija od 70 malih &#8216;knjiga&#8217; s metalnim stranicama povezanim \u017eicom, koje je neimenovani beduin prona&scaron;ao prije pet godina u spilji na sjeveru Jordana, mogla bi otkriti tajne najranijih dana kr&scaron;\u0107anstva, tvrde akademici. Podijeljeni su oko autenti\u010dnosti, no ako se ona doka\u017ee, knjige bi mogle biti najve\u0107e otkri\u0107e od 1947. godine kada su na\u0111eni svici s Mrtvog mora. <\/p>\n<p>&#8211; Mo\u017eda \u0107e trebati dodatne interpretacije i provjere autenti\u010dnosti, no po\u010detne informacije su vrlo ohrabruju\u0107e i \u010dini se da gledamo u vrlo va\u017eno i zna\u010dajno otkri\u0107e, mo\u017eda najva\u017enije otkri\u0107e u povijesti arheologije &#8211; rekao je Ziad al-Saad, upravitelj jordanskog Odjela za stari vijek.<\/p>\n<p>Na stranicama veli\u010dine kreditne kartice zapisani su simboli, crte\u017ei i rije\u010di koje se navodno odnose na Mesiju, mogu\u0107e \u010dak i na raspe\u0107e i uskrsnu\u0107e. Analize izvr&scaron;ene na &#8216;knjigama&#8217; ukazuju kako je mogu\u0107e da potje\u010du iz prvog stolje\u0107a, a ako se ti nalazi potvrde, zna\u010di da su &#8216;knjige&#8217; jedni od prvih zapisa o kr&scaron;\u0107anstvu, starije od zapisa Svetog Pavla. Neki naga\u0111aju da bi se u njima mogli nalaziti \u010dak i zapisi o zadnjim danima \u017eivota Isusa Krista te da su ih pisali Kristovi sljedbenici u godinama nakon njegova raspe\u0107a.<\/p>\n<p>&#8211; Zadivljuju\u0107a je pomisao da smo u rukama dr\u017eali predmete koji su mo\u017eda dr\u017eali i sveci &#8211; rekao je David Elkington, koji je sudjelovao u analizi knjiga. On smatra da knjige navje&scaron;taju dolazak Mesije.<\/p>\n<p>Knjige je otkrio jordanski beduin, no zavr&scaron;ile su kod izraelskog beduina koji ih je navodno ilegalno pro&scaron;vercao u Izrael. Jordanska vlada ih sada poku&scaron;ava vratiti u domovinu. Britanski tim stru\u010dnjaka koji se bavio analizom dijela knjiga strahuje da ih izraelski beduin planira prodati na crnom tr\u017ei&scaron;tu ili ih uni&scaron;titi. Beduin, pak, nije\u010de optu\u017ebe i tvrdi da su knjige u njegovoj obitelji ve\u0107 100 godina. <\/p>\n<p>&#8211; Va\u017eno je da se kolekcija vrati neo&scaron;te\u0107ena, za dobrobit njenog vlasnika ali i me\u0111unarodne publike &#8211; rekao je Elkington koji je na \u010delu britanskog tima koji poma\u017ee vratiti knjige u Jordan, pi&scaron;e Daily Mail.<\/p>\n<p><strong>Dokazi koji upu\u0107uju da knjige govore o kr&scaron;\u0107anstvu<\/strong><\/p>\n<p>Margaret Barker, koja se bavi povije&scaron;\u0107u Novog zavjeta, rekla je kako lokacija pronalaska potvr\u0111uje da je rije\u010d o kr&scaron;\u0107anskom zapisu.<\/p>\n<p>&#8211; Znamo da su u dva navrata vjernici iz Jeruzalema bje\u017eali na istok, pre&scaron;li su Jordan kod Jerihona i nastavili isto\u010dno gdje su ove knjige na\u0111ene. Drugi znak koji upu\u0107uje da su zapisi kr&scaron;\u0107anski je da su pisani u obliku knjiga, a ne svitaka te su bile zape\u010da\u0107ene &scaron;to je bila tajna tradicija ranog Kr&scaron;\u0107anstva &#8211; rekla je Barker. <\/p>\n<p>I u Knjizi otkrivenja spominju se takve zape\u010da\u0107ene knjige. Jedan mali dio iz novih knjiga koji je preveden ka\u017ee: Hodat \u0107u uspravno. Ta re\u010denica se nalazi i u Knjizi otkrivenja. Sasvim je sigurno da sve prona\u0111ene knjige potje\u010du iz istog razdoblja, a korozija na njima upu\u0107uje da su izuzetno stare, prenosi BBC.<\/p>\n<p><strong>Svici sa Mrtvog mora<\/strong><\/p>\n<p>Svici sa Mrtvog mora ili kako ih jo&scaron; nazivaju Kumranski spisi otkriveni su izme\u0111u 1947. i 1956. godine u 11 spilja u okolici Kumrana na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora. Spise je prona&scaron;ao pastir koji je tra\u017ee\u0107i ovce nai&scaron;ao na ulaz u nepoznate spilje gdje je prona&scaron;ao pa\u017eljivo poslo\u017eene \u0107upove pune starih spisa. <\/p>\n<p>Ovi spisi sastoje se od vi&scaron;e od 900 dokumenata i od velikog su povijesnog i religijskog zna\u010denja jer sadr\u017ee jedine poznate pre\u017eivjele kopije biblijskih dokumenata nastalih 150. g pr. Kr. Napisani su na hebrejskom, aramejskom i gr\u010dkom, ve\u0107inom na pergamentu, ali i na papirusu. Nakon otkri\u0107a ushi\u0107eni znanstvenici dali su se na istra\u017eivanje starosti tih dokumenata &scaron;to je nametnulo dva pitanja: tko su bili vlasnici tih spisa i ho\u0107e li ti tekstovi otkriti neke do tada nepoznate podatke koji nisu uklju\u010deni u kona\u010dnu verziju Biblije. <\/p>\n<p><strong>Izgubljeno evan\u0111elje po Judi<\/strong><\/p>\n<p>Drevni rukopis Judina evan\u0111elja potje\u010de iz 3. stolje\u0107a i napisan je staroegipatskim koptskim pismom. Ovo evan\u0111elje je dokument od 13 araka papirusa koji je prona\u0111en sasvim slu\u010dajno 1978.g. u blizini Beni Masaha u Egiptu nakon \u010dega mu se gubi svaki trag. <\/p>\n<p>Vjeruje se da je svezak koji je sadr\u017eavao rukopis ovog evan\u0111elja i druge dokumente prodan trgovcu egipatskim antikvitetima. Nakon &scaron;to je proveo u sefu banke 16 godina, kupila ga je 2000. trgovkinja antikvitetima iz Z&uuml;richa Frieda Nussberger-Tchacos. Ona ga je, zabrinuta zbog stanja u kojem se nalazi, dala na konzervaciju i prijevod stru\u010dnjacima u Zakladi za anti\u010dku umjetnost Maecenas iz Basela u &Scaron;vicarskoj. <\/p>\n<p>U Judinom evan\u0111elju pri\u010da o izdaji Isusa malo je druga\u010dije ispri\u010dana. Naime Juda I&scaron;kariotski, najprezreniji izdajica u kr&scaron;\u0107anskoj povijesti, u\u010dinio je samo ono &scaron;to je od njega tra\u017eio njegov u\u010ditelj kada je izdao Isusa vlastima. Na po\u010detku teksta isti\u010de se kako je rije\u010d o &quot;tajnom opisu otkrivenja koje je Isus u razgovoru prenio Judi I&scaron;kariotskom tri dana prije nego je slavio Pashu&quot;, prenosi National Geographic.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.24sata.hr\/svijet\/jesu-li-knjige-najvece-otkrice-nakon-svitaka-s-mrtvog-mora-215274\">24 sata<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neimenovani beduin je u spilji na sjeveru Jordana prona&scaron;ao 70 malih &#8216;knjiga&#8217; koje bi mogle otkriti tajne najranijih dana kr&scaron;\u0107anstva. Nisu jo&scaron; potvrdili autenti\u010dnost knjiga <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47692","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47692","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47692"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47692\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}