{"id":47682,"date":"2011-03-22T08:06:14","date_gmt":"2011-03-22T08:06:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47682"},"modified":"2011-03-22T08:06:14","modified_gmt":"2011-03-22T08:06:14","slug":"moramo-slusati-cuti-i-nauciti-o-osobama-s-invaliditetom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/03\/22\/moramo-slusati-cuti-i-nauciti-o-osobama-s-invaliditetom\/","title":{"rendered":"Moramo slu\u0161ati, \u010duti i nau\u010diti o osobama s invaliditetom"},"content":{"rendered":"<p><em>Prema popisu stanovni&scaron;tva iz 2001. godine u Hrvatskoj \u017eivi 429.421 osoba s invaliditetom &scaron;to \u010dini 9,7% stanovni&scaron;tva. Od tog broja su 183.524 \u017eene, &scaron;to zna\u010di da su 8% \u017eena u Hrvatskoj osobe s invaliditetom. <\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Albina \u017dnidar<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Ovim \u010dlankom kod \u010ditatelja \u017eelim &scaron;to je mogu\u0107e znatnije umanjiti predrasude o \u017eivotu, pravima i dokazivanju uop\u0107e, \u017eena, osoba s invaliditetom,&nbsp; naspram onih koje vidljivi ili primjetan hendikep ne moraju stavljati ispred svoje sposobnosti, stru\u010dnosti pa \u010dak i osobnosti.<\/p>\n<p>Naime, netko je pametno primijetio kako su \u017eene s invaliditetom trostruko diskriminirane, prvenstveno kao \u017eene me\u0111u mu&scaron;karcima, gdje su razlike u ljubavnim vezama izme\u0111u \u017eena s invaliditetom i mu&scaron;karaca bez invaliditeta te obratno, postojane &scaron;ezdeset naprema \u010detrdeset posto u korist mu&scaron;karaca (&scaron;to \u0107e re\u0107i da su \u017eene tolerantnije prema invaliditetu i osobama koje ga mo\u017eda i posjeduju), zatim kao osobe s invaliditetom me\u0111u ostalima te kao \u017eene s invaliditetom naprema ostalim \u017eenama.<\/p>\n<p>Dru&scaron;tvena diskriminacija po spolu poja\u010dana je kada joj se pridodaju i osobne karakteristike kao &scaron;to su etni\u010dka pripadnost, dob, stupanj obrazovanja, postotak invaliditeta.<\/p>\n<p>U posljednje se vrijeme dosta \u010dini kako bi se umanjila neravnopravnost spolova. a samim time i neravnopravnost \u017eena s odre\u0111enim stupnjem invaliditeta. Provode se razli\u010dite studije, ankete i istra\u017eivanja, ali uvijek zastanemo na samoj prakti\u010dnoj primjeni.<\/p>\n<p>Vrlo je zanimljiva \u010dinjenica da nema pravila tko i na kojim mjestima mo\u017ee diskriminirati \u017eenu s invaliditetom.<\/p>\n<p>Dakle, nije nu\u017eno da \u0107e \u017eena, a nadasve ona s invaliditetom do\u017eivjeti neki oblik poni\u017eavanja ili diskriminacije od onog profila ljudi i zajednica dru&scaron;tva koje su ni\u017ee ili neobrazovane, ili pak od onih struktura dru&scaron;tva koje zbog nezainteresiranosti mo\u017eda nemogu\u0107nosti ili ne\u010deg tre\u0107eg ne znaju puno o tome kako i na koji na\u010din se odnositi prema osobi koja ima odre\u0111enu nesposobnost. Vrlo je \u010desta primjedba \u017eena s invaliditetom da neki oblik diskriminiranja do\u017eivljavaju u vrlo u\u010denim strukturama dru&scaron;tva.<\/p>\n<p>Dakle, znamo &scaron;to nam je \u010diniti. Jednostavno moramo slu&scaron;ati, \u010duti i nau\u010diti o osobama s invaliditetom. Nije to ni malo te&scaron;ko, ukoliko \u0107emo se rukovoditi osobnim primjerom.<\/p>\n<p>Svi smo mi ljudi, imamo \u017eelje, slabosti, potrebe &#8211; svaka od njih je posebna i druga\u010dija od onih koje ima na&scaron; prijatelj, pa tako i osobe s invaliditetom imaju svoje potrebe, \u017eelje i vjerujte mogu\u0107nosti. Razlika je samo u specifi\u010dnostima njihovih potreba koje su izazvane odre\u0111enom vrstom hendikepa.<\/p>\n<p>\u017delim skrenuti pozornost na u\u010destale pogre&scaron;ke za koje doista ne bi trebalo biti mjesta u dana&scaron;njem informiranom dru&scaron;tvu.<\/p>\n<p>Komunikacija je vjerojatno naj\u010de&scaron;\u0107i problem, pa tako \u010desto i sama do\u017eivim problem u komunikaciji&nbsp; od strane vrlo obrazovanih pojedinaca\/inki. \u010cest je slu\u010daj da \u0107e se lije\u010dnik\/ica, slu\u017ebenik u banci ili slu\u017ebenica, ili pak neka druga osoba na radnom mjestu prema slijepoj osobi obra\u0107ati sa ti a ista je mo\u017eda i starija od nje same ili se uop\u0107e ne poznaju. Nije rijetkost da \u0107e stomatolog\/inja za probleme koji se ti\u010du zubobolje pitati pratnju slijepe osobe, a ne nju samu koja taj problem ima. Uostalom to smo mogli \u010duti, vidjeti i nau\u010diti kroz reklamne spotove koji su bili ra\u0111eni na tu tematiku i zbog rje&scaron;avanja takvih barijera. Kod \u017eena je taj problem vrlo specifi\u010dan, jer \u010de&scaron;\u0107e i vi&scaron;e trebaju sura\u0111ivati sa lije\u010dnicima, slu\u017ebenicima a zbog svih tih barijera komunikacija im je ote\u017eana.<\/p>\n<p>Dakle, takve situacije naj\u010de&scaron;\u0107e su u javnim institucijama i prostorima, gdje se susre\u0107u osobe s invaliditetom i one bez. Dakle, savjet svima: u komunikaciji s hendikepiranom \u017eenom, pona&scaron;ajte se normalno kao i sa onim \u017eenama koje ga nemaju i biti \u0107e lak&scaron;e i vama koji niste invalidi i onima sa tim predznakom.<\/p>\n<p>Ukoliko vi&scaron;e ne\u0107u biti oslovljavana sa &quot;ti&quot; od strane nepoznatih osoba koje rade u javnim poslovima ili se&nbsp; slu\u017ebenici ne\u0107e prvenstveno obra\u0107ati mojoj pratnji, a rje&scaron;avat \u0107e moj slu\u010daj, shvatit \u0107u to kao kompliment i biti sigurna da ste \u010dlanak pro\u010ditali.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/blog.vecernji.hr\/zenska-soba\/\">\u017denska soba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Prema popisu stanovni&scaron;tva iz 2001. godine u Hrvatskoj \u017eivi 429.421 osoba s invaliditetom &scaron;to \u010dini 9,7% stanovni&scaron;tva. Od tog broja su 183.524 \u017eene, &scaron;to zna\u010di da su 8% \u017eena u Hrvatskoj osobe s invaliditetom. <\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47682","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47682"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47682\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}