{"id":47681,"date":"2011-03-21T09:10:12","date_gmt":"2011-03-21T09:10:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47681"},"modified":"2011-03-21T09:10:12","modified_gmt":"2011-03-21T09:10:12","slug":"dodik-i-grad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/03\/21\/dodik-i-grad\/","title":{"rendered":"Dodik i grad"},"content":{"rendered":"<p><em>Na&scaron; odnos je postao li\u010dan, jer ja ne podnosim njegovu politiku, njegov imperativni na\u010din \u017eivota, niti on podnosi moj na\u010din \u017eivota, moja uvjerenja, moje potrebe, moja rasu\u0111ivanja.<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Dra\u017een Crnomat<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>Ja sam tek izdaja njegovog pojma. Preko njega on se i rje&scaron;ava mene. Svog neuspjeha nezavr&scaron;ene politike.<\/em><\/p>\n<p>I &#8211; Prvi dio <\/p>\n<p>Kada \u017eelimo govoriti o nekim ljudima, a ne \u017eelimo im dati na va\u017enosti niti u afirmativnom niti u negativnom smislu, onda koristimo termine koji su obuhvatniji i generalniji od imenovanja doti\u010dne osobe. Tako govorimo o politikama, izvr&scaron;nim vlastima, strukturama, konstelacijama, potezima, tedencijama i td.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, politi\u010dko jeste li\u010dno. Sva politika se shva\u0107a preko tog li\u010dnog. Preko projekcije&nbsp; vlastitoga i okru\u017eja kroz politi\u010dke odluke, politi\u010dka stajali&scaron;ta, politi\u010dke zaokupljenosti, preko onih koji odlu\u010duju o na&scaron;em politi\u010dkom zbivanju, o bliskoj i daljoj pro&scaron;losti i bliskoj i daljoj budu\u0107nosti. Sada&scaron;njost je, prema tome, onaj aktualitet i mogu\u0107nost borbe ljudi bez prava i bez glasa. Borbe protiv toga da politi\u010dko mi&scaron;ljenje i slu\u017ebe informisanja poklope sve one disonantne tonove vremena.<\/p>\n<p>Jedno je ve\u0107 postalo poznato. Poznato, makar kao ne&scaron;to s \u010dim smo ve\u0107 davno u dovoljno razgovjetnom odnosu, a to je prekid sa bilo kavim i&scaron;\u010dekivanjem od one politike koja uvijek tvrdi da ona nije problem, nego reakcija na problem, da je ona ta koja tra\u017ei rje&scaron;enja. Na primjer, ona tra\u017ei rje&scaron;enje sukoba i pomirenje kroz negaciju genocida.<\/p>\n<p>U BiH na op&scaron;tim ili op\u0107im izborima 2010. nije pobijedila socijal-demokracija. Pobijedio je SNSD i SDP. O ovima drugima manje znam ili ta\u010dnije slabije mnijem. Ovi prvi, na \u017ealost, oblikuju moju sredinu i time su toliko vi&scaron;e prisutni u kreiranju strahova, mi&scaron;ljenja, habitusa i jedne nesno&scaron;ljivosti \u017eivljenja u gradu u kojem se ja nalazim.<\/p>\n<p>1999. godine ova partija je bila podsje\u0107ena da kreiranjem koalicije &bdquo;Sloga&quot; uvodi elemente protiv kojih se deklarativno i politi\u010dki bori. &bdquo;Dodikovi nezavisni socijal-demokrati i Radi&scaron;i\u0107evi socijalisti iscrpljuju\u0107i se u borbi za vlast i u kadrovslim kalkulacijama, nisu ni opazili da su izgubili ideolo&scaron;ki i politi\u010dki identitet&#8230; Personalno i kadrovski, &#8216;Sloga&#8217; je \u017eestoko protiv SDS-a i Popla&scaron;enovih radikala. Ali politi\u010dki, \u010dlanice &#8216;Sloge&#8217; reprezentuju ni&scaron;ta drugo do ideje pripadne upravo esdeesovcima i radikalima&#8230; I to je ono &scaron;to za\u010du\u0111uje. Neshvatljivo je da su Radi&scaron;i\u0107 i Dodik zaboravili da se &#8230; klju\u010dna pitanja ovda&scaron;njeg \u017eivota, ne mogu rje&scaron;avati na onim osnovama na kojima se upravo ta desnica i kompromitovala&#8230; Logi\u010dan zaklju\u010dak: ako su prethodne premise ta\u010dne, onda i za &#8216;Slogu&#8217; ne ostaje ni&scaron;ta drugo do ista takva kompromitacija. Bojim se samo, jo&scaron; ve\u0107a nego li kod SDS-a i radikala. A onda, pravo re\u010deno, te&scaron;ko je re\u0107i &scaron;ta nas \u010deka. Mo\u017eda rimejk ve\u0107 pro\u017eivljene tragedije ili samo jo&scaron; gore &#8211; ni&scaron;ta.&quot; (Novi prelom, 1999.). Bilo je to prije 12 godina.<\/p>\n<p>Politi\u010dko &scaron;vrljanje i oportunizam Dodikovog SNSD-a vidi se u izjavi koju Igor Radoji\u010di\u0107 daje 2003., za vrijeme Alijanse. On za Nezavisne novine ocjenjuje &bdquo;da je ljubav izme\u0111u vladaju\u0107ih partija i dijela me\u0111unarodne zajednice zavr&scaron;ena, jer su shvatili da sa nacionalnim strankama ne mogu provesti reforme&quot;. Tada&scaron;nji visoki predstavnik u BiH Pedy Ashdown, na istom mjestu, ka\u017ee: &bdquo;BiH ima jasan izbor: mo\u017ee se vratiti starim na\u010dinima rada u kojima je politi\u010darima ili politi\u010dkim zvani\u010dnicima bilo dozvoljeno da kradu od naroda ili se mo\u017ee pridru\u017eiti Evropi.&quot; Razlog ili povod ovim izjavama je, d&eacute;j&agrave; vu, bilo upozorenje Stranke za demokratsku akciju da \u0107e se povu\u0107i iz izvr&scaron;ne vlasti zbog uplitanja me\u0111unarodnih predstavnika u ekonomsku i sigurnosnu politiku dr\u017eave.<\/p>\n<p>Za&scaron;to Radoji\u010di\u0107 odustaje od svojih ideja u ime &bdquo;real-politike&quot;, nije uop&scaron;te pitanje. On je, naime, jo&scaron; 1992. pisao o politi\u010dkom programu Demokratskog saveza mladih (demokratskom hijatusu Saveza socijalisti\u010dke omladine Bosne i Hercegovine) kao logi\u010dnom nastavku reformskih poteza iz Markovi\u0107evog programa. U ovom politi\u010dkom programu se, navodi on, nude detalji, tada&scaron;njoj jugoslovenskoj javnosti, o\u010di&scaron;\u0107eni od fraza, me\u0111unacionalne netrpeljivosti i proganjanja vje\u010ditog neprijatelja. Njegov politi\u010dki manifest okrenut je, naime, \u010dovjeku.<\/p>\n<p>Dodik, koji je zajedno sa Plav&scaron;i\u0107kom rastjerivao SDS u Banjaluci 1998., nekoliko godina poslije u emisiji RTRS-a ka\u017ee da je SDS bio u pravu. Izgovaranje te konstatacije u tv programu traje manje od deset sekundi, bez ikakvog prijeloma, emisija ide dalje.<\/p>\n<p>Da li ovi ljudi ovdje stvarno ne mogu prihvatiti drugu politiku do one koja im ka\u017ee da se ne mo\u017ee \u017eivjeti, a da se ne mrzi? Da li stvarno mogu prihvatiti na\u010din \u017eivota koji opravdava zlo\u010dine, jer su ih i drugi \u010dinili? Da li je to stvarno potrebno? \u010citavo na&scaron;e socijalno i prirodno mjesto \u017eivljenja poplo\u010dano je korupcijom i kompromitirano&scaron;\u0107u. Trag se zatire. Sve &scaron;to se mo\u017ee imati u optici, prevara je. A unutarnja sloboda nije dovoljna, niti je sloboda.<\/p>\n<p>II &#8211; Drugi dio <\/p>\n<p>No, hajde da prelomimo ovu situaciju i problem ovako. Kroz jo&scaron; jedan element prizme. Nedavno je Dodik (10.03.2011.) izjavio sljede\u0107e za RTRS: &bdquo;Kako objasniti recimo \u010dinjenicu &#8230; I neodoljivo podsje\u0107a na proces raspada biv&scaron;e Jugoslavije, kada je Slobodan Milo&scaron;evi\u0107 organizovao autobuse pa slao ljude po ostalim republikama, ru&scaron;e\u0107i republi\u010dka rukovodstva. Vi ste imali prije nekoliko dana ovdje do&scaron;li ljudi iz Cazina, Kladu&scaron;e i odaju po Banjaluci, a vijest na federalnim vijestima, kaje: Protesti u Banjaluci. I pokazuju ljude kako odaju. To su i na&scaron;i neki mediji nasjeli na tome, jer su i oni, neki su od njih u toj nekoj slu\u017ebi ru&scaron;enja i destabilizacije &#8230;&quot;<\/p>\n<p>Rije\u010d je naime o protestnoj &scaron;etnji Nevidljivih radnika svijeta u Banjaluci. Cilj ove &scaron;etnje 3. marta je bio da se uka\u017ee na problem o&scaron;te\u0107enih radnika iz Bosne i Hercegovine, koji su radili ili jo&scaron; uvijek rade u Republici Sloveniji, kao i na neravnopravnost na&scaron;ih radnika i njihovog polo\u017eaja u Evropskoj Uniji. Ja sam bio jedan od posrednika i organizatora ovog okupljanja.<\/p>\n<p>I Dodik se sad tu, u toj emisiji, pita kako je mogu\u0107e da ovi ljudi do\u0111u u Banjaluku zbog problema u Republici Sloveniji i da &bdquo;&scaron;trajkuju&quot;. Jednostavan odgovor bi bio zato &scaron;to je tu Generalni konzulat Republike Slovenije, i zato &scaron;to ljudi imaju pravo na kretanje unutar BiH i to im niko ne mo\u017ee osporiti, a ni sprije\u010diti. Pored adresiranja problema o&scaron;te\u0107enih radnika prema konzulatu R. Slovenije, potrebno je i senzibilizirati javnost o ovim pitanjima. Pretpostavlja se da veliki broj ovih ljudi dolazi i iz &scaron;ire regije Banjaluke. Zbog toga je u Banjaluci i otvoren info-centar za prikupljanje dosijea o&scaron;te\u0107enih radnika iz Slovenije. <\/p>\n<p>Sad ka\u017eem, kroz prizmu ovog slu\u010daja, a povodom Dodikovih insinuacija i zabrane kretanja, da se grad i Dodik ne razumiju. On ne mo\u017ee da pojmi grad, a nije ni dovoljno zreo za to da zna da je svako pojmljenje grada, redukcija grada, nasilje nad njim. On se ne snalazi u gradu. On ne zna da grad ima svoju vlastitu dinamiku, da se ti ljudi me\u0111usobno ne poznaju, da grad ima svoju kulturu, svoj jezik, svoje sadr\u017eaje, svoje proturje\u010dnosti, svoj svijet. Grad nema onog vrhovnog, nema autoriteta koji redukuje sadr\u017eaje na bit politi\u010dkog ili luda\u010dkog mi&scaron;ljenja. Dodik poznaje grad samo kroz proces etni\u010dkog \u010di&scaron;\u0107enja, njegovog ubijanja, njegovog zatvaranja u izolovane nacionalisti\u010dke idiome (uposebljenosti) i granice.<\/p>\n<p>On ne mo\u017ee da shvati da grad zahtijeva diverzitet mi&scaron;ljenja, uvjerenja, ljudi, da zahtijeva otvorenost i su\u017eivot, da se on socijalno raslojava, da se preko socijalnog raslojavanja, zajedni\u010dkog \u017eivljenja stvaraju i jezi\u010dke grupe, jezi\u010dki kodovi, nevidljive, lak&scaron;e i te\u017ee primjetljive diferencije, na\u010dini \u017eivota. Da je grad bogatstvo dijaloga i neprekinutih razli\u010ditosti. Jednostavno, g. Dodik nije spreman za gradski i genuin na\u010din \u017eivljenja. Genuinost bi zna\u010dila, makar, da mu ja i moje dru&scaron;tvo ne smetamo ili da mu ne ometamo i remetimo njegov pojam.<\/p>\n<p>Na&scaron; odnos je postao li\u010dan, jer ja ne podnosim njegovu politiku, njegov imperativni na\u010din \u017eivota, niti on podnosi moj na\u010din \u017eivota, moja uvjerenja, moje potrebe, moja rasu\u0111ivanja. Ja sam tek izdaja njegovog pojma. Preko njega on se i rje&scaron;ava mene. Svog neuspjeha nezavr&scaron;ene politike. A njegov pojam ne odgovara ni gradu, ni socijal-demokraciji, ni liberalizmu, ni meni.<\/p>\n<p>Ja ti ne dajem oprost &scaron;to ovoj djeci kvari&scaron; dom, &scaron;to \u0107e im trebati godine da se izvuku iz tvog obrazovnog sistema, &scaron;to meni svakodnevno otima&scaron; prijatelje, i &scaron;to se svakodnevno predstavlja&scaron; u moje ime. Iako prema gradona\u010delnikom Banjaluke sigurno makar nekakav respekt, prema tebi nemam. S gradona\u010delnikom ili izvr&scaron;nom (i tako\u0111er, tako re\u0107i, zakonodavnom) vla&scaron;\u0107u grada Banjaluka imam problem zbog njegove ili njihove politike prema \u017eivotinjama, biciklisti\u010dkim stazama, Trgom Krajine, Parkom Petra Ko\u010di\u0107a, Statutom Grada Banjaluka koji ne dozvoljava kulturna prava drugih naroda Banjaluke i drugih Banjalu\u010danki i Banjalu\u010dana, njihovog odnosa prema ratnoj pro&scaron;losti, itd. <\/p>\n<p>Ali, treba&scaron; znati da se izborni rezultati razlikuju od stvarne podr&scaron;ke. Kad se iza\u0111e na izbore u ovoj lo&scaron;oj demokratiji, mo\u017ee se birati samo ono &scaron;to je na glasa\u010dkim listi\u0107ima. To govori dovoljno da se stvarna podr&scaron;ka ne podudara sa izbornim rezultatima.<\/p>\n<p>Ovaj put si, pod pove\u0107alom, pogrije&scaron;io protiv mene. Optu\u017eio si me da ru&scaron;im Republiku Srpsku, a ja je ne ru&scaron;im, ve\u0107 ru&scaron;im dr\u017eavu BiH. Ru&scaron;im je ovakvu nakaradnu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/6yka.com\/\">6yka.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Na&scaron; odnos je postao li\u010dan, jer ja ne podnosim njegovu politiku, njegov imperativni na\u010din \u017eivota, niti on podnosi moj na\u010din \u017eivota, moja uvjerenja, moje potrebe, moja rasu\u0111ivanja.<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47681","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47681"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47681\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}