Tomislav Bajs, direktor tvrtke Enconet i konzultant za nuklearnu sigurnost i ekspert IAEA<\/p>\n
Govore\u0107i o teškom ošte\u0107enju nuklearne elektrane Fukushima, Tomislav Bajs, direktor tvrtke Enconet i konzultant za nuklearnu sigurnost i ekspert IAEA, Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju, ka\u017ee da je elektrana odoljela rušila\u010dkim silama tog ekstremno jakog potresa, ali da zaštitni zid o\u010dito nije bio projektiran dovoljno visoko da zaštiti sve havarijske back-up sustave elektrane, zbog \u010dega oni nisu ispunili svoju osnovnu svrhu i potpuno kontrolirano upravljanje sustavom reaktora. <\/p>\n
Tako se odabir lokacije za izgradnju NE Fukushima na samoj obali mora pretvorio u najgori scenarij dvosjeklog ma\u010da. Naime, za nuklearne elektrane tipa BWR (boiled water reactor) odabir mora kao rashladnog medija pare generatorskog- turbinskoga, dakle ne-nuklearnog sekundarnog kruga, zna\u010di izbjegavanje gradnje golemih rashladnih tornjeva, što samu gradnju takve nuklearke, isti\u010de Bajs, pojeftinjuje u prosjeku oko 20 posto! <\/p>\n
U slu\u010daju Fukushime, \u010dijih je šest reaktorskih blokova puštano u pogon od 1971. do 1976. godine, sam potres nije prouzro\u010dio pa\u017enje vrijedne štete, ali je neposredan u\u010dinak tsunamija o\u010dito još kod projektiranja bio podcijenjen. U sklopu svog stalnog anga\u017emana vezanog za tehni\u010dku sigurnost Nuklearne elektrane Krško Bajs je izvršio višekratnu analizu posljedica svih mogu\u0107ih incidenata koji se u najcrnjim scenarijima mogu dogoditi NEK-u. Pri projektiranju uzela se u obzir mogu\u0107a snaga potresa kakav se u ovim uvjetima doga\u0111a mo\u017eda jednom u deset tisu\u0107a godina, i sve to NEK zadovoljava. Štoviše, prije desetak godina, dodaje Bajs, NEK je bio podvrgnut dodatnim strogim seizmi\u010dkim ispitivanjima koja su potvrdila u potpunosti svu sigurnost njenog dizajna i funkcionalnosti, tako da je ona u cijeloj Europi na vrhu seizmi\u010dke, kao i drugih vidova sigurnosti i opasnosti koje iz toga mogu proizi\u0107i. Ono što zasigurno NEK ne mo\u017ee pogoditi jest tsunami, a svi drugi sigurnosni sustavi u slu\u010daju potresa aktivirali bi se, kao i u slu\u010daju Fukushime, automatski. <\/p>\n
Razlike bi bile tek konstrukcijske naravi, s obzirom na to da kontrolne šipke koje prekidaju lan\u010danu reakciju fisije padaju \u010dak i gravitacijski u reaktorsku jezgru, dok su u Fukushimi u reaktorsku jezgru uba\u010dene odozdo, i sve je tako funcioniralo dok tsunami nije uništio ili teško oštetio havarijske dizelske agregate, kablove, cjevovode, pumpe i \u010ditav taj sustav, ostavivši tri od ukupno šest reaktora gotovo doslovce "na suhom", to jest bez energije za normalan protok rashladne vode za propisno hla\u0111enje reaktora. <\/p>\n
– U trenutku ubacivanja kontrolnih šipki, snaga reaktora odmah padne s oko 1.200 MW na šest posto te snage, dakle na nekih 70-tak MW, ali i to je zna\u010dajna toplina koju je u tom trenutku bitno rashladiti. U takvim uvjetima rashladna voda se pregrijava, tlak pare raste, a kako bi ga se normaliziralo, ispuštena je manja koli\u010dina pare posebnim ventilima u vanjsku zgradu oko reaktora i njegovo sigurnosnog "containmenta". U takvim se uvjetima šipke uranova i plutonijeva oksida, što je sadr\u017eaj nuklearnog goriva u Fukushimi, pregrijavaju, a na temperaturi od 1.200 stupnjeva celzija cirkonijski omota\u010d šipki izrazito razla\u017ee vodu, oksidira uzimaju\u0107i kisik iz vodene pare i osloba\u0111aju\u0107i vodik. <\/p>\n
Ekstraprofit i najjeftinija energija<\/strong><\/p>\n U reaktoru nema mogu\u0107nosti za eksploziju vodika, no kad je on bio ispušten u vanjsku zgradu, u dodiru s kisikom došlo je do eksplozije, ali ona nije oštetila reaktorsku posudu. Dakle, tek su manje koli\u010dine ozra\u010denog vodika mogle doprijeti van prilikom sni\u017eavanja tlaka, ka\u017ee Bajs. Ako se dalje nastavi zagrijavanje šipki s gorivom, na temperaturi od preko 2.000 stupnjeva celzija popušta cirkonijski omota\u010d gorivih šipki, i mo\u017ee do\u0107i do djelomi\u010dnog taljenja jezgre, ali ta smjesa ostaje unutar reaktora i nema opasnosti prema van. Sad je vjerojatno došlo do takvog scenarija u nekom od japanskih reaktora, pa su ih operateri, u nedostatku energije za dobivanje nu\u017ene \u010diste vode za hla\u0111enje, odlu\u010dili hladiti jedinim dostupnim-morskom vodom. <\/p>\n – U trenu kad su to odlu\u010dili, odrekli su se zauvijek tih reaktora, s obzirom da \u0107e pod utjecajem agresivne morske vode oni \u010dak i u slu\u010daju da nije došlo do taljenja jezgre, biti neupotrebljivi. Eventualno \u0107e se u Fukushimi mo\u0107i koristiti 5. i 6. reaktor, u kojima nije došlo do ne\u017eeljenog pregrijavanja, ali u njima u tom trenutku nije ni bilo nuklearno gorivo. Je li pak došlo do ošte\u0107enja bazena u kojima se rashla\u0111uju šipke s gorivom, teško je re\u0107i, no i to je mogu\u0107e objašnjenje pojave po\u017eara, jero bi u tom slu\u010daju došlo do pregrijavanja šipki u tim bazenima, tako\u0111er s posljedicom razlaganja vode, oksidacije cirkonske ovojnice i osloba\u0111anja zapaljivog vodika. <\/p>\n Me\u0111utim, protokom vremena, razina energije i topline pada, pa smatram da je sada još mogu\u0107e povremeno manje ispuštanje radijacije radi sni\u017eenja tlaka, no to ne mo\u017ee imati obilje\u017eja katastrofe. Uostalom, i oni poginuli u Fukushimi stradali su od ozljeda mehani\u010dke prirode, a ne od radijacije, te smatram da nema mjesta nikakvoj panici, ka\u017ee Bajs. U odnosu na broj ljudskih \u017ertava izazvanih potresom i tsunamijem, štete od ošte\u0107enja NE Fukushima su neusporedivo manje. No, s gospodarskog gledišta, Bajs procjenjuje izravnu štetu, kao i onu zbog neproizvodnje struje u milijardama dolara. <\/p>\n – Ustvari, Fukushima se ve\u0107 mnogo ranije potpuno isplatila svojim vlasnicima, tako da su oni posljednjih godina njenom eksploatacijom u dobroj mjeri ubirali ekstraprofit, a istovremeno tr\u017eištu isporu\u010divali najjeftiniju energiju. <\/p>\n Fukushima je proizvodila dvostruko više struje nego što su svi raspolo\u017eivi energetski kapaciteti Hrvatske, a jedna od posljedica po Japan bit \u0107e zasigurno rast cijene elektri\u010dne energije. Nju \u0107e potaknuti potreba za strujom, ali koja \u0107e se nadomještati iz daleko skupljih izvora nego što je to nuklearna elektrana, ka\u017ee Bajs. Na pitanje ho\u0107e li se uništenje Fukushime i \u010ditava ta situacija odraziti na preustroj u svjetskoj energetici, Bajs o\u010dekuje ve\u0107u agresivnost lobija koji zastupa ugljen kao energetski izvor, te privremeno usporavanje i onih ve\u0107 raspravljenih projekata koji bi se bazirali na nuklearnoj energiji. <\/p>\n