{"id":47674,"date":"2011-03-14T08:51:46","date_gmt":"2011-03-14T08:51:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47674"},"modified":"2011-03-14T08:51:46","modified_gmt":"2011-03-14T08:51:46","slug":"kako-ce-se-oporaviti-japan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/03\/14\/kako-ce-se-oporaviti-japan\/","title":{"rendered":"Kako \u0107e se oporaviti Japan"},"content":{"rendered":"

Sve što je vlada u Tokyju u nedjelju mogla re\u0107i o gospodarskoj šteti bilo je sa\u017eeto u jednu re\u010denicu: "O\u010dekujemo da \u0107e potres imati znatnog utjecaja na široki spektar našeg gospodarskog djelovanja"<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Zorana Bakovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Tsunami je japanska rije\u010d. Slo\u017eenica je to od "kanji-ja" koji doslovce zna\u010de "luka" i "val". Kako god da zvu\u010di skoro idili\u010dno, uz taj je pojam povezano zvjersko razaranje, masovni gubitak ljudskih \u017eivota i dugi oporavak od posljedica vodene stihije. <\/p>\n

Japan upravo prolazi kroz svaki aspekt katastrofe zvane tsunami: prebrojava mrtve, prikuplja liste nestalih, ra\u010duna broj uništenih ku\u0107a i sa strahom procjenjuje ukupnu štetu. <\/p>\n

Petnaestak minuta nakon što je u petak poslije podne najve\u0107i japanski otok Honshu stresao potres \u010dija je ja\u010dina najprije izmjerena s 8,9 stupnjeva Richterove skale, a potom povišena na cijelih 9, na njegovu se sjeverno-isto\u010dnu obalu obrušio val visok 10 metara. <\/p>\n

Najte\u017ee je stradao Sendai, glavni grad prefekture Miyagi, koji se nalazi na samo 128 kilometara od epicentra. Vodeni zid crno-muljevite boje prodro je tamo u skoro svaku ku\u0107u, s ulica sprao automobile kao limene ljušture, preokretao brodove kao da su dje\u010dje igra\u010dke, a malo kasnije vratio na stotine mrtvih tijela. Još puno više ih je odnio u nepovrat. <\/p>\n

U gradi\u0107u Minamisanriku u prefekturi Miyagi ne zna se, tako, gdje je 10 tisu\u0107a ljudi, što \u010dini polovicu njegova stanovništva. U prefekturi Iwate, pak, od 23 tisu\u0107e stanovnika u skloništa je uspjelo pobje\u0107i samo nepunih 6 tisu\u0107a. Nakon što je iz vode izvu\u010deno nekoliko stotina mrtvih strahuje se koliko je ljudi ostalo u 5 tisu\u0107a ku\u0107a što su posve potopljene morem. <\/p>\n

Cijela zgrada gradske vije\u0107nice Otsuchija otplovila je s tsunamijem, u njoj su bili gradona\u010delnik i svi njegovi suradnici. Ne zna se još uvijek gdje su. Isto se dogodilo i sa stara\u010dkim domom u gradu Ofunato. Njegovih 30 šti\u0107enika zasad se vode kao nestali. <\/p>\n

Nuklearke<\/strong><\/p>\n

Dok je glavni grad Tokyo minimalnim štetama i brzom uspostavom nakratko prekinutoga prometa dokazao da je ova zemlja me\u0111u najspremnijima za sna\u017ene potrese ja\u010de od 8 stupnjeva Richtera, tsunami je svejedno Japance zatekao nespremne. <\/p>\n

Blizu pola milijuna ljudi evakuirano je iz potopljenih i srušenih domova i od toga blizu 150 tisu\u0107a iz okolice nuklearne elektrane Fukushima, u kojoj je u subotu došlo do eksplozije, dok se u nedjelju još uvijek nije sa sigurnoš\u0107u moglo re\u0107i ho\u0107e li biti izbjegnuta najstrašnija nuklearna katastrofa. Reaktor broj 1 deformiran je od pregrijanosti, dok je u reaktor broj 3 cijeloga dana upumpavana morska voda, ne bi li se sprije\u010dilo otapanje \u010deli\u010dnog kontejnera oko njega, te izlaganje štapova nuklearnog goriva izravnom ošte\u0107enju, koje bi izazvalo širenje radioaktivnih materijala po okolišu. <\/p>\n

Lije\u010dnici su poduzimali sve za spas 21 ozra\u010dene osobe (strahuje se da je još oko 160 ljudi bilo izlo\u017eeno opasnoj radijaciji), zdravstvene vlasti priznale su da je 15 osoba otrovano radioaktivnim materijalom koji je prodro do jedne bolnice unutar 10 kilometara od nuklearke. U isto doba, Japan pro\u017eivljava najte\u017ee trenutke, bude\u0107i visoku osjetljivost na nuklearnu opasnost zaostalu još od atomskog bombardiranja Hiroshime i Nagasakija 1945. <\/p>\n

Deset drugih nuklearki automatski je obustavilo rad nakon potresa, i tako je preko 4 milijuna ljudi ostalo bez struje. Mo\u017ee li na trusnim otocima, kakvi su japanski, oslanjanje na nuklearnu energiju ikada biti sigurno? <\/p>\n

Blizu tre\u0107ine elektri\u010dne energije potrebne tre\u0107oj gospodarskoj sili svijeta dolazi iz 55 nuklearnih reaktora, a do 2017. godine se planira pove\u0107anje te ovisnosti na cijelih 40 posto. Ma kako da se završi drama u Fukushimi, dilema oko toga je li nuklearna energija rješenje za Japan još \u0107e dublje podijeliti tamošnju javnost.<\/p>\n

Premijerove suze<\/strong><\/p>\n

U Japanu se visoki du\u017enosnici znaju zaplakati pred javnoš\u0107u i kada su suo\u010deni s daleko manjim problemima, te je bilo prirodno što se premijer Naoto Kan borio sa suzama dok je govorio kako je ovo najve\u0107a kriza u njegovoj zemlji nakon drugog svjetskog rata.<\/p>\n

"Uvjeren sam da zajedno mo\u017eemo prevazi\u0107i sve poteško\u0107e," rekao je premijer, no o kojim se konkretno poteško\u0107ama radi, koliko je \u017eivota izgubljeno, koliko štete naneseno i kolike \u0107e psihološke posljedice trebati svladavati u mjesecima i godinama nakon svega, ustanovit \u0107e se kasnije.<\/p>\n

Gospodarstvo<\/strong><\/p>\n

Dok su Toyota, Nissan i Honda prekidali svu proizvodnju do ponedjeljka u najboljem slu\u010daju, a Sony, Suzuki i Mishubishi gasili dio svojih pogona, sve što je vlada u Tokyju u nedjelju mogla re\u0107i o gospodarskoj šteti bilo je sa\u017eeto u jednu re\u010denicu: <\/p>\n

"O\u010dekujemo da \u0107e potres imati znatnog utjecaja na široki spektar našeg gospodarskog djelovanja", izjavio je Yukio Edano, glavni tajnik kabineta. <\/p>\n

I dok su neki, poput Larryja Summersa, bivšeg direktora ekonomskog vije\u0107a ameri\u010dkog predsjednika Baracka Obame, slali pozitivne note tvrde\u0107i kako \u0107e obnova ubrizgati makar privremenu injekciju u japansko gospodarstvo, ve\u0107ina je drugih ekonomista konstatirala kako je potres pogodio zemlju izlaze\u0107eg sunca u najgorem mogu\u0107em trenutku i na najte\u017ei mogu\u0107i na\u010din. <\/p>\n

Za obnovu \u0107e biti potrebni fiskalni stimulusi koji \u0107e teško pasti na postoje\u0107i bud\u017eetski deficit od blizu 10 posto GDP-a i zasigurno usporiti planirani rebalans dr\u017eavnog prora\u010duna. <\/p>\n

Sje\u0107anje na Kobe <\/strong><\/p>\n

Mnogi se prisje\u0107aju teških posljedica potresa koji je 1995. razrušio Kobe i odnio više od 6 tisu\u0107a \u017eivota. Premda  taj lu\u010dki grad nikada potom nije obnovio svoj prijašnji zna\u010daj na nacionalnoj mapi japansko gospodarstvo je, upravo potaknuto katastrofom, ostvarilo br\u017ei rast. Sada je ono, upozoravaju stru\u010dnjaci, u mnogo lošijem stanju nego prije šesnaest godina, optere\u0107eno najve\u0107im javnim dugom zabilje\u017eenim me\u0111u razvijenim zemljama i pritisnuto recesijskim silama. <\/p>\n

U posljednjem kvartalu 2010. japanski GDP pao je za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i tek se sad o\u010dekivao skromni rast od 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal. Sada je, me\u0111utim, sve dovedeno pod upitnik. <\/p>\n

Materijalna šteta od potresa u Kobeu procijenjena je na 132 milijarde ameri\u010dkih dolara i to je dosad bila najskuplja prirodna katastrofa u povijesti Japana. <\/p>\n

Razorna sila ovoga potresa, ka\u017eu seizmolozi, bila je 700 puta ve\u0107a od onoga iz 1995. godine i 90 puta ve\u0107a nego što se prognoziralo da \u0107e biti. Ljudske \u017ertve, kako se \u010dini, bit \u0107e dosad nevi\u0111enih razmjera. Ho\u0107e li i gospodarske posljedice prevazi\u0107i sve dosadašnje katastrofe u japanskoj povijesti, upravo se procjenjuje.<\/p>\n

Bankamagazin<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sve što je vlada u Tokyju u nedjelju mogla re\u0107i o gospodarskoj šteti bilo je sa\u017eeto u jednu re\u010denicu: "O\u010dekujemo da \u0107e potres imati znatnog utjecaja na široki spektar našeg gospodarskog djelovanja"<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47674","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47674"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47674\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}