{"id":47664,"date":"2011-03-04T11:36:11","date_gmt":"2011-03-04T11:36:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47664"},"modified":"2011-03-04T11:36:11","modified_gmt":"2011-03-04T11:36:11","slug":"o-gradanima-i-majmunima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/03\/04\/o-gradanima-i-majmunima\/","title":{"rendered":"O gra\u0111anima i majmunima"},"content":{"rendered":"<p>Svaki politi\u010dki \u010din ima nekog smisla samo u odre\u0111enom kontekstu; izvan konteksta on nije ni&scaron;ta, tek puko &quot;majmunisanje&quot;.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Teofil Pan\u010di\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Da li je danas procentualno vi&scaron;e idiota na svetu nego u nekim ranijim epohama? Ma jok, nije, nego su samo vidljiviji, \u010dujniji, bolje povezani. Ranije je nekako svako bio idiot sam za sebe, ili su pripadnici te populacije barem kretenisali interno, u malim grupama, prili\u010dno dobro izolovanim kako od neidiotske populacije tako i od drugih idiota. Klju\u010dni proboj na polju umre\u017eavanja i globalizacije idiotizma ostvaren je, dakako, pojavom i popularizacijom interneta: danas je sasvim normalna stvar da ti, na primer, ne&scaron;to savr&scaron;eno idiotsko padne na pamet &#8211; i iskreno te odu&scaron;evi &#8211; na Tasmaniji ili tako negde gde ljudi hodaju naglava\u010dke, a da to ve\u0107 za pet ili deset minuta nai\u0111e na pogolem talas razdragane podr&scaron;ke me\u0111u nekim tebi do tada nepoznatim saidiotima, na primer, na Kam\u010datki, u Minesoti, ili u Novom Be\u010deju. Otuda ta iluzija, ta varka da svet napreduje na polju idiotizma; ne, ono &scaron;to napreduje samo je tehnika njegovog rasprostiranja, a sam idiotizam je konstanta, ba&scaron; kao i sve drugo, i lo&scaron;e i dobro, glede ljudske prirode.<\/p>\n<p>Nadam se da vam gornji pasus bar zvu\u010di ute&scaron;no, ako vam je uteha potrebna. Meni, priznajem, jeste. U protivnom bih pao u bedak pred najnovijim talasom umre\u017eenog idiotizma koji se &scaron;iri &quot;razvijenim svetom&quot; Evrope, ne&scaron;to manje i Amerike, a zahvata bogme i na&scaron;e balkanske i pribalkanske gudure, kao rubne i u koje\u010demu fali\u010dne, ali ipak unutra&scaron;nje delove razvijenog i demokratskog sveta. Talas je, dodu&scaron;e, prete\u017eno samo virtuelne, sajber naravi, ali ima ambiciju &#8211; jalovu i &scaron;tetnu, ali tako tipi\u010dnu za idiote &#8211; da se izlije i na ulice na&scaron;ih gradova. Povremeno mu to i uspe, a za njim uglavnom ostane ono &scaron;to prirodno ostaje iza izlivanja. Komunalne slu\u017ebe uzmu &scaron;mrk pa to speru, i teraj dalje.<\/p>\n<p>O \u010demu se, dakle, radi? Dobrim delom arapskog sveta vileni ne&scaron;to &scaron;to za sada mirne du&scaron;e mo\u017eemo zvati demokratskom revolucijom, mada uz razuman oprez, jer se to jo&scaron; mo\u017ee izvrgnuti i u ne&scaron;to sasvim drugo. No, to je tema za sebe, i nije ni marginalno u fokusu ovog teksta. Ono &scaron;to mi je u kontekstu ove rubrike mnogo zanimljivije jeste to kako su ozbiljne, te&scaron;ke, hrabre, rizi\u010dne i u istorijskom smislu svakako neophodne i neizbe\u017ene pobune arapskih masa protiv arapskih diktatora i despota svih vrsta (ima tu, naime, i &quot;prozapadnih&quot; i &quot;antizapadnih&quot;, i sekularnih i verski zatucanih etc.) bar u poku&scaron;aju istrivijalizovane i izmajmunisane u sre\u0107nijem i bogatijem delu sveta &#8211; to jest, onom delu kojem i Balkan pripada, pa makar sedeo u magare\u0107oj klupi. To je, dakle, taj paranormalan fenomen: \u010ditavi grozdovi sajber-idiota, gotovo podjednako &quot;levih&quot; i &quot;desnih&quot; halucinogenih opredeljenja, javno onani&scaron;u na arapske revolucije kao na nekakav primer za ugledanje, &scaron;tavi&scaron;e, dra&scaron;kaju se me\u0111usobno, zagovaraju\u0107i sli\u010dne scenarije za svoje gradove i zemlje. Prepuna je tog &scaron;odera www-kanalizacija, ne&scaron;to od toga dospe i do klasi\u010dnih medija (uglavnom u vidu pateti\u010dnih i infantilnih Smatranja tvrdokornih nadrilevi\u010darskih bezveznjaka koji pate od lenjinskog poreme\u0107aja, tj. imaju na\u010delan problem sa parlamentarnom demokratijom), a ne&scaron;to se malo, kako rekoh, izlije i na ulice. &quot;Desni\u010darska pobuna&quot; u Zagrebu deo je tog sindroma, mada ima realan povod (&quot;slu\u010daj Purda&quot;), ali te&scaron;ko da bi dobila takav zamah da se ne de&scaron;ava na istorijskom fonu Tunisa, Kaira i Tripolija. E sad, kakva je Kosorova Gadafi, takvi su i to prevratnici i Prometeji&#8230; U Srbiji ne\u010dega bitnijeg te vrste jo&scaron; nema, ali nemojte se za\u010duditi ako i toga bude; ba&scaron; na dan nastanka ovog teksta, slu&scaron;am najave vode\u0107ih &quot;stiropora&scaron;a&quot; (koji, da se razumemo, za sada i do sada deluju u potpunosti politi\u010dki legitimno i u okviru zakona i obi\u010daja demokratskog dru&scaron;tva) koje kao da koketno namiguju u tom, &quot;arapskom&quot; pravcu&#8230; <\/p>\n<p>Za&scaron;to je sve ovo koje&scaron;ta? Valja se setiti jednog starog refrena koji lepo ka\u017ee &quot;Majmun radi &scaron;to majmun vidi&quot;. Dakako, radi se o prepevu globalno poznate uzre\u010dice &quot;Monkey see, monkey do&quot;. Ova navodno poti\u010de sa Jamajke iz 18. veka, mada joj neki praizvor sme&scaron;taju u afri\u010dki Mali. U svakom slu\u010daju, izreka poti\u010de od onih koji su imali priliku da izbliza posmatraju prave majmune, ali izgleda da i za ljudske majmune va\u017ee ista pravila. &Scaron;ta, naime, zna\u010di to da majmun radi &scaron;to majmun vidi? Pa, upravo to da je &quot;majmun&quot; u ovoj pri\u010di naprosto bi\u0107e sklono pukom, nereflektovanom podra\u017eavanju ne\u010dega &scaron;to ve\u0107 postoji u stvarnosti oko njega, sasvim nesvesno toga da \u010dinovi imaju nekog smisla samo u odre\u0111enom kontekstu: van za njih pogodnog konteksta nisu ni&scaron;ta, tek puko majmunisanje.<\/p>\n<p>Prevedimo sve ovo na jezik aktuelne stvarnosti. Tuni\u017eani, Egip\u0107ani, Libijci, Bahreinci, Jemenci &amp; co. su&scaron;tinski su nereprezentovani, upravo nepriznati kao gra\u0111ani: njihovim zemljama, prakti\u010dno bez ograni\u010denja mandata, upravljaju samovoljni despoti i njihove klike, koji ih ni na koji ozbiljan na\u010din ne pitaju za mi&scaron;ljenje, niti svoje va\u017ene poteze &#8211; a kamoli samu svoju vladavinu kao takvu &#8211; stavljaju pod neki ozbiljan test. A koji test je ozbiljan? Dakako, samo onaj na kojem se mo\u017ee i pasti, pa onda biti zamenjen nekim drugim ko \u0107e raditi ne&scaron;to drugo i nekako druga\u010dije, ako je to volja kvalifikovane ve\u0107ine. U tom smislu, i samo u tom, arapska revolucija uistinu jeste ne&scaron;to &scaron;to se mo\u017ee direktno povezati sa zapadnoevropskom 1789. ili 1848, a jo&scaron; vi&scaron;e sa isto\u010dnoevropskom 1989. Koliko god zvu\u010dalo kao fraza kad se baci na papir, arapske mase bore se za demokratiju. Naravno, re\u0107i \u0107ete, bore se one za svoje dostojanstvo, za hleb, za posao, za perspektivu; ta\u010dno, ali tamo gde nema demokratije obi\u010dno nema ni ovog ostalog. Na drugoj strani, zagovarati postavljanje i skidanje vlasti &quot;na ulici&quot;, a unutar demokratskog sistema kakav postoji u Evropi, obrnut je proces: umesto emancipacije, on te\u017ei pomajmunjenju gra\u0111ana. I pri tome je apsolutno neva\u017eno koji ideolo&scaron;ki vokabular se koristi kao izgovor. Ipak, ne treba se previ&scaron;e sekirati: kao &scaron;to se kiloBAJTI ne mogu relevantno meriti u kiloGRAMIMA, tako ni ova vrsta umre\u017eenog idiotizma, koliko god da mentalno zaga\u0111uje pejza\u017e, nema nikakvu te\u017einu u stvarnom svetu, na stvarnim ulicama gradova i zemalja koje slobodno biraju one koji \u0107e ih (neko kratko vreme) voditi. Ka\u017eem vam, na kraju uvek do\u0111u komunalci i izglade stvar.<\/p>\n<p>Vreme<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svaki politi\u010dki \u010din ima nekog smisla samo u odre\u0111enom kontekstu; izvan konteksta on nije ni&scaron;ta, tek puko &quot;majmunisanje&quot;.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47664","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47664","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47664"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47664\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47664"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47664"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47664"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}