{"id":47656,"date":"2011-02-24T11:08:45","date_gmt":"2011-02-24T11:08:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47656"},"modified":"2011-02-24T11:08:45","modified_gmt":"2011-02-24T11:08:45","slug":"medij-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/02\/24\/medij-promjene\/","title":{"rendered":"Medij promjene"},"content":{"rendered":"<p><em>O\u010dito je da postoji proturje\u010dje izme\u0111u naraslih i za kapitalizam isuvi&scaron;e direktno dru&scaron;tvenih proizvodnih snaga, koje se o\u010dituju i u novim medijima, s jedne, i zaostalih, to\u010dnije ugnjeta\u010dkih, atomiziraju\u0107ih dru&scaron;tvenih odnosa politi\u010dkog i socijalnog sistema, s druge strane<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Teoreti\u010dari i &scaron;tovatelji novih medija su poput nekada&scaron;njih (i pre\u017eivjelih) \u010dlanova klubova poznavatelja i &scaron;tovatelja znanstvene fantastike. Uglavnom priznaju samo sudove posve\u0107enih, onih koji su insideri me\u0111u njima vladaju\u0107eg \u017eargona i stvarnog ili umi&scaron;ljenog ekspertnog znanja. No, tema socijalne relevantnosti (nekada) novih medija ne mo\u017ee se izbje\u0107i ni u &scaron;iroj, pa ni politi\u010dkoj javnosti. Svaki noviji doga\u0111aj, koji zaslu\u017euje biti pisan velikim slovom i kojemu se treba ostati vjernim, ima danas i svoju (novo)medijsku stranu.<\/p>\n<p>Tako je bilo i s uspje&scaron;nom pobunom ili revolucijom u Egiptu. O prirodi toga nezavr&scaron;enog doga\u0111aja jo&scaron; \u0107e se dugo voditi diskusije. Je li taj narodni ustanak gra\u0111anska, socijalisti\u010dka ili neka tre\u0107a revolucija, kojoj za sada nemamo ime? Sigurno, to je za budu\u0107nost, ne samo u Egiptu, bitno pitanje. No, pitanje je i kakva je to poruka koja ne samo da putuje, ve\u0107 i ostanemo li vjerni McLuhanu, jest sadr\u017eana u novim medijima? Jesu li oni po sebi napredni ili nazadni, kakva je tu dijalektika na djelu? Lai\u010dki, zdravorazumski odgovor, onaj na prvu, kojem pribjegavaju svi koji zaziru od mi&scaron;ljenja (a vidjet \u0107emo da se tako u nu\u017edi pona&scaron;aju ne samo politi\u010dari, ve\u0107 i direktori novomedijskih korporacija) jest da su mediji, od kojih se najvi&scaron;e spominju mobitelske mre\u017ee i internetske dru&scaron;tvene mre\u017ee, poput Twittera i Facebooka, puka neutralna sredstva prijenosa poruka. Po logici instrumentalnog uma: oni su oru\u0111a, posude. A &scaron;to \u0107e njima te\u0107i, &scaron;to \u0107e se iz njih prelijevati, to ne ovisi o majstoru koji je posudu izradio. Politi\u010dki, to mogu biti jednako i najcrnji reakcionarni i najbjelji progresivni stavovi. Jo&scaron; manje onda ima smisla pru\u017eatelja medijskih usluga bilo optu\u017eivati bilo hvaliti za njegovu ulogu u doga\u0111ajima.<\/p>\n<p>No, svi osje\u0107amo da je takvo razmi&scaron;ljanje kratko. Bez da ovdje poku&scaron;amo sa\u017eeti beskona\u010dne diskusije o prirodi svake nove mre\u017ee na mre\u017ei svih mre\u017ea, a koje naj\u010de&scaron;\u0107e variraju mit poznat u povijesti svih potkulturnih pokreta o izvornoj nevinosti, demokrati\u010dnosti, \u010dak i subverzivnosti medijskih radnika i njihovog proizvoda, koji se onda prostituiraju, prodaju velikom novcu, kojem nitko ne mo\u017ee odoljeti, ne&scaron;to ipak mo\u017eemo sa sigurno&scaron;\u0107u utvrditi.<\/p>\n<p>O\u010dito je da postoji proturje\u010dje izme\u0111u naraslih i za kapitalizam isuvi&scaron;e direktno dru&scaron;tvenih proizvodnih snaga, koje se o\u010dituju i u novim medijima, s jedne, i zaostalih, to\u010dnije ugnjeta\u010dkih, atomiziraju\u0107ih dru&scaron;tvenih odnosa politi\u010dkog i socijalnog sistema, s druge strane. Jesu li ta proturje\u010dja, ti antagonizmi produktivni ili ne? U slu\u010daju Egipta bili su produktivni. Jesu li oni razrje&scaron;ivi u postoje\u0107em ili tra\u017ee razrje&scaron;enje u nadila\u017eenju postoje\u0107ih dru&scaron;tvenih odnosa? U slu\u010daju Egipta radilo se o ovom drugom. No, da upotreba novih medija puno \u010de&scaron;\u0107e koristi prvim alternativama, a to zna\u010di neproduktivnom u\u010dvr&scaron;\u0107enju ostajanja u postoje\u0107em, pove\u0107anju administriranog nadzora nad ljudima te njihovim isporu\u010divanjem komercijalnoj eksploataciji, ne treba u odu&scaron;evljenju iznimkom olako zaboraviti.<\/p>\n<p>Zato su doga\u0111aji poput egipatskih dobar lakmus za test progresivnosti i retrogradnosti dru&scaron;tvenih subjekata i na primjeru njihova odnosa spram novih medija. &quot;Egipat inspirira ljude, ne zato &scaron;to tamo komuniciraju preko Twittera. On inspirira ljude zato &scaron;to pokazuje ujedinjen i uporan narod u zahtjevu za boljom budu\u0107no&scaron;\u0107u. Iran nije odvratan zato &scaron;to njegove vlasti koriste Facebook ne bi li slijedile i hapsile pripadnike opozicije. Iran je odvratan zato &scaron;to vlast kontinuirano kr&scaron;i prava svoga naroda&quot;, rekla je ovih dana ameri\u010dka dr\u017eavna tajnica Hillary Rodham Clinton. Dakle, \u010dini se da ona o medijima govori zastarjelo i neosvije&scaron;teno, kao o pukom neutralnom oru\u0111u. No, vijest ima i nastavak, u kojem ona pledira za ameri\u010dkom dr\u017eavnom materijalnom pomo\u0107i svim cyber disidentima u borbi za demokraciju, &scaron;irom svijeta. Pa ipak, \u010dinjenice govore da \u0107e Obamina administracija ove godine upumpati 25 milijuna dolara pomo\u0107i takvim aktivnostima, pa i preko Twittera, ali NE u Egiptu ili na Bliskom istokom, ve\u0107 u Kini, Rusiji i Indiji. Ne treba zaboraviti i da je u svome osvajanju Bijele ku\u0107e 2008. ameri\u010dki predsjednik Barack Obama u kampanji mnoge nade polo\u017eio ba&scaron; u tzv. dru&scaron;tvene mre\u017ee. I uspio. Zna\u010di li to da je ameri\u010dki narod trebao promjenu, a kako \u0107e se ta \u017eelja medijski organizirati i izraziti, ustvari nije bitno? Vjerojatno bi Obama sada volio da ga tako razumijemo, iako su mnogi ljudi oko njega tada potro&scaron;ili puno energije i imaginacije da se dosjete za njega korisnom na\u010dinu upotrebe medija.<\/p>\n<p>No, jo&scaron; pou\u010dnije od pona&scaron;anja politi\u010dara je pona&scaron;anje menad\u017ementa samih dru&scaron;tvenih mre\u017ea pretvorenih u korporacije. Kompanije Facebook Inc. i Twitter Inc., dakle oni koji zgr\u0107u milijune reklamiraju\u0107i djelotvornost novih dru&scaron;tvenih odnosa koji da se uspostavljaju ba&scaron; njihovim posredovanjem, u trenutku kada sudjeluju u stvarno relevantnom dru&scaron;tvenom doga\u0111aju, o njemu odjednom nemaju NIKAKAV komentar! Poput nekakve sekte koja &scaron;titi naddr\u017eavnu i nadpoliti\u010dku tajnu, o kojoj se usto \u010dini da o njoj svi sve znaju (a znamo samo kada mre\u017ee rade i kada su uga&scaron;ene), oni sada ka\u017eu da se suzdr\u017eavaju od svakog komentara o svome utjecaju na egipatske doga\u0111aje. Jasno je i za&scaron;to. Pa ustanci i revolucije ipak (jo&scaron; uvijek i tek sada!) kvare posao. Pa i onaj komuniciranja kao posla. Jer jedna je stvar, uz financijsku potporu svoje i tko zna kojih jo&scaron; vlada u svijetu, pomagati disidente skrojene po euroatlantskom uzoru boraca za slobodni svijet izjedna\u010den sa slobodnim tr\u017ei&scaron;tem svega, pa i medijske dru&scaron;tvenosti, a sasvim druga biti od koristi ustancima protiv neoliberalne dominacije svojom zemljom. Zemljom koja svojim ustankom izlazi iz sebe same i postaje kako potaknuta tako i poticatelj promjenama i u drugim zemljama. A to vlade svih vladaju\u0107ih poredaka, ma gdje bili, ne vole vidjeti. A bez pomo\u0107i vlada, barem hegemone ve\u0107ine, nema ni korporativnih dru&scaron;tvenih mre\u017ea (odreda sa sjedi&scaron;tem u SAD-u).<\/p>\n<p>Zato ne treba biti ameri\u010dki profesor marketinga, kao &scaron;to to je David Bell, da bi se zaklju\u010dilo: &quot;Oni (vlasnici dru&scaron;tvenih mre\u017ea) ne \u017eele se dovesti u situaciju u kojoj bi ih se smatralo odgovornima&#8230; dogodi li se ne&scaron;to negativno ili katastrofi\u010dno. Isto tako oni mogu biti ranjivi na dezinformacije. Ljudi mogu re\u0107i stvari (preko Facebooka i Twittera) koje nisu nu\u017eno istinite.&quot;<\/p>\n<p>To se zove strukturnom cenzurom. Ovaj put ne za korisnike dru&scaron;tvenih mre\u017ea, ve\u0107, da li paradoksalno, za njihove zaposlenike i apologete. Zato kada gledamo egipatske ustanike kako zahvaljuju dru&scaron;tvenim mre\u017eama za njihovu ulogu u revoluciji protiv Mubarakove vladavine, moramo biti svjesni da se, hegelovskim \u017eargonom re\u010deno, tu radi o lukavstvu povijesnog uma. Iako Wael Ghonim, jedan od vo\u0111a egipatske pobune, izjavljuje kako \u017eeli upoznati osniva\u010da Facebooka Marka Zuckerberga i zahvaliti mu, jasno je da Facebook egipatskih ustanika i Facebook ameri\u010dkih poduzetnika NIJE ista radna organizacija. Proizvodne snage pokrenute u SAD-u nadi&scaron;le su, ovih dana zna\u010dajno ba&scaron; u Egiptu, proizvodne odnose koje bi ta zemlja da &scaron;iri svijetom.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novossti.com\/2011\/02\/medij-promjene\/\">Novossti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>O\u010dito je da postoji proturje\u010dje izme\u0111u naraslih i za kapitalizam isuvi&scaron;e direktno dru&scaron;tvenih proizvodnih snaga, koje se o\u010dituju i u novim medijima, s jedne, i zaostalih, to\u010dnije ugnjeta\u010dkih, atomiziraju\u0107ih dru&scaron;tvenih odnosa politi\u010dkog i socijalnog sistema, s druge strane<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47656","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47656"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47656\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}