{"id":47641,"date":"2011-02-10T09:02:09","date_gmt":"2011-02-10T09:02:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47641"},"modified":"2011-02-10T09:02:09","modified_gmt":"2011-02-10T09:02:09","slug":"bumerang-generacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/02\/10\/bumerang-generacija\/","title":{"rendered":"Bumerang – generacija"},"content":{"rendered":"

Kroz obilje instant-zabave i reality show programa djeca u\u010de kako \u0107e što bolje oponašati svog medijskog idola i tako što prije odbaciti sve atribute djeteta i djetinjstva koje je ionako podre\u0111eno profitu kroz trendovske igra\u010dke i odje\u0107u što ih povodljivi roditelji prate<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Zlatko Mili\u0161a<\/strong><\/em><\/p>\n

Ve\u0107 dulje bavim se medijskim manipulacijama, analiziraju\u0107i listove za tinejd\u017eere, reklame, poruke svjetskih uspješnica, razne programe u kojima sudionici igraju "igre" psihološkog kanibalizma, sve do interneta s kojim umiru brige za druge. Sada se uz nasilne crti\u0107e pojavljuju i neke \u010dudne slikovnice…<\/p>\n

U novijoj produkciji "kulturnog sme\u0107a" pojavljuju se i "slikovnice" u kojima se trogodišnjacima daju savjeti kako varati najbli\u017ee. Primjer je slikovnica "Rupa u pijesku" od izvjesne Slavke Škobi\u0107, (izdava\u010d Profil, bez godine izdanja) koja je, usput nerecenzirana, i sa zanimljivim "odgojnim" porukama. Autorica se ve\u0107 u podnaslovu slikovnice izravno obra\u0107a trogodišnjacima nude\u0107i im korisne savjete!? Evo nekoliko citata iz sadr\u017eaja: "Rupe u pijesku zabavno je raditi jer tamo mo\u017eeš sakriti svoj ili tu\u0111i auti\u0107, tatine klju\u010deve od automobila… a potom se smijati dok ih tra\u017ei, sestrino pisamce i tako ona ne\u0107e i\u0107i na spoj, bakine nao\u010dale…" A kad si sve to posakrivao, autorica "pedagoški poentira" kako se "na kraju u istu rupu mo\u017eeš popiškiti, a dok piškiš – prisjeti se što je sve u njoj". Skandalozne poruke u kojima se djeci prikazuje kao zabavno sakrivanje va\u017enih stvari svojim bli\u017enjima, kao i prekapanje po privatnim stvarima, a na koncu skrivene dragocjenosti lijepo popiškiti, sve u svrhu dobre, "kreativne" igre. Što bi na ovo rekli: Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107, Sun\u010dana Škrinjari\u0107, Vesna Parun, Andersen i ostali "nesuvremenici" današnje produkcije za najmla\u0111u, ali zato najosjetljiviju populaciju? Takvoj populaciji mo\u017eemo sve podvaliti, djeca ove "bumerang-generacije" ionako trpe sve! Bajku su im ionako ve\u0107 otu\u0111ili ti isti odrasli koji im svakodnevno nude neke nove pri\u010de, uz dosljedne idejne poruke junaka negativaca. Glavni junaci u takvim suvremenim pri\u010dama postaju sporedni likovi, a na scenu stupaju marginalci, neki novi "heroji" novog doba! <\/p>\n

Istra\u017eivanja u zemljama EU-a pokazuju da djeca u Europi provode više vremena ispred triju ekrana nego u školi. Odatle moja tvrdnja da su mediji postali glavni agens u socijalizaciji djece i mladih. Na HRT-u je sve manje emisija odgojno-obrazovnog programa, omiljenih bajki i crti\u0107a, a na komercijalnim programima ih nema. Kroz obilje instant-zabave i reality show programa djeca u\u010de kako \u0107e što bolje oponašati svog medijskog idola i tako što prije odbaciti sve atribute djeteta i djetinjstva koje je ionako podre\u0111eno profitu kroz trendovske igra\u010dke i odje\u0107u što ih povodljivi roditelji prate.<\/p>\n

Tako i spomenuta slikovnica koketira s neposluhom i ismijavanjem najmilijih. Medijski manipulatori osiromašuju dje\u010dju maštu, u\u010de ih servilnosti, imitatorstvu, a klincima se ne obra\u0107aju kao djeci nego kao odraslima. Posljedica jesu nerazlikovanje fikcije od realiteta te nebrige za druge. Sve je to potpomognuto permisivnim odgojem i indiferentnim roditeljima jer tamo gdje prestaje odgoj i odgovorno roditeljstvo, otvara se podru\u010dje za manipulacije.<\/p>\n

Konzumerizam ostavlja najve\u0107e o\u017eiljke na djeci jer postaju ovisnici o stvarima. Utjecaj "poznatih faca", celebrityja, nametnutih djeci kulturološki je i pedagoški vandalizam. Nezamjenjivu ulogu roditelja sada i pojedine slikovnice ismijavaju i odbacuju, jer je djeci sve dopušteno. Tako se stvara narcizam s najpogubnijim posljedicama na razvoj mlade osobe. Umjesto razvoja empatije i altruizma kod djece se poti\u010de samovolja kao po\u017eeljna vrlina. Bez emocija i mašte djeca postaju mali manipulatori. Crti\u0107i i ovakve "slikovnice", koje se ne bi smjele tako ni zvati, pretvaraju se u tr\u017eišnu robu. <\/p>\n

Nije li indikativno što se internet naziva novom "društvenom mre\u017eom" u kojoj se na Fejsu imaju stotine prijatelja, a u stvarnom \u017eivotu pokidane su sve komunikacije? Istra\u017eivanje Ipsos Pulsa pokazalo je da su televizija i internet najbolji prijatelj svakom drugom djetetu u Hrvatskoj. Rezultati spomenutog istra\u017eivanja u potpunosti se poklapaju s istra\u017eivanjima drugih zemalja, kao i s onima koja sam provodio s djecom u Zadru. Ta istra\u017eivanja pokazala su da je \u010dak 11 posto osnovaca razvilo medijsku ovisnost, tj. da više od pet sati dnevno provede na internetu, a 12 posto više od pet sati ispred televizora. S tom djecom nitko ne razgovora o tome što vide na internetu, što vide na televiziji, nitko kroz razgovor ne razvija kriti\u010dnost u gledanju i prosu\u0111ivanju ponu\u0111enog, \u010dast iznimnim u\u010diteljima i roditeljima. Ne upozorava ih se na to kakve su mogu\u0107nosti manipulacije, da virtualni i stvarni svijet nisu isti. Tko je ozbiljno shvatio apel ameri\u010dkog predsjednik Baracka Obame upu\u0107enog roditeljima da nadziru što im djeca rade na internetu jer \u010dak 42 posto poslodavaca i podatke s interneta koristi pri zapošljavanju.<\/p>\n

Ne samo da bake i djedovi djeci nisu tako cool, nego ni u\u017ei \u010dlanovi obitelji. Omiljeni sadr\u017eaji suvremene djece strane su serije i filmovi te reality zabava. Postoji li ikakva razlika izme\u0111u djece i odraslih u preferencijama istih? Djeca imitiraju ponašanje koje vide na televiziji ve\u0107 od vrti\u0107a. "Gledaju\u0107i nasilje razvijaju empatiju na nasilje, a seksualizirani sadr\u017eaji kod njih razvijaju druk\u010diji moralni okvir do te mjere da im i silovanje postaje normalno", kazala je dr. Buljan-Flander.<\/p>\n

Mladi \u017eive u društvu krize koju oni nisu proizveli, društvu rizika koji oni nisu proizveli. Upravo oni postaju \u017ertve društva krize i društva rizika koji je proizveo svijet odraslih. Oni postaju rizi\u010dna populacija, a sve ve\u0107i broj po\u010dinje se ponašati rizi\u010dno. Brojna istra\u017eivanja ukazuju na to da je kod mladih zapa\u017een sindrom poreme\u0107aja u ponašanju koji je \u010dvrsto povezan s karakteristikama modernog društva: narušeni obiteljski odnosi, odnosi s vršnjacima, osamljivanje, maltretiranje, zlostavljanje, agresija, delinkventno ponašanje, (auto)destrukcija i drugo. Visoki zahtjevi koji se stavljaju pred osobu, društveni rizici, strah od \u017eivota i pred \u017eivotom, stvaraju pretpostavke za bijeg iz realnosti u svijet virtualnih zajednica i "društvenih mre\u017ea". To je nametnuti bijeg u virtualnu stvarnost gdje se, navodno, mogu imati stotine prijatelja, a u stvarnom \u017eivotu – nitko. Manipulatori se okre\u0107u najmla\u0111ima koje tjeraju na prihva\u0107anje imperativa: Sve mora biti sad i odmah. Tako se stvaraju armije neuroti\u010dne (egocentri\u010dne) djece. Virtualni svijet \u010dovjeku pru\u017ea privid uklju\u010denosti u \u017eivot, a on je zapravo otu\u0111en ili isklju\u010den. Manipulator od javnih osoba tra\u017ei da postaju "javno dobro", kao u svakom reality showu. Zaklju\u010dujem: djeca i mladi nisu izgubljena, nego izigrana generacija i zato nam se sve vra\u0107a kao bumerang. (Auto)destrukciji i medijskim manipulacijama ne nazire se kraj.<\/p>\n

*Sveu\u010dilišni profesor iz Zadra<\/em><\/p>\n

Vjesnik<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kroz obilje instant-zabave i reality show programa djeca u\u010de kako \u0107e što bolje oponašati svog medijskog idola i tako što prije odbaciti sve atribute djeteta i djetinjstva koje je ionako podre\u0111eno profitu kroz trendovske igra\u010dke i odje\u0107u što ih povodljivi roditelji prate<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47641","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47641"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47641\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}