Poma\u017eu\u0107i drugim ljudima da izgledaju sre\u0107no, Facebook nas \u010dini tu\u017enima.<\/p>\n
Pi\u0161e: Libby Copeland<\/strong><\/em><\/p>\n Da li nas Facebook \u010dini o\u010dajnima? Postoji bezbroj na\u010din da se onerasolo\u017eite. Najnovije istra\u017eivanje otkriva još jedan: Treba da pretpostavite da ste jedino vi nesre\u0107ni. <\/p>\n "Niste samo vi nesre\u0107ni, kao što mislite", tvrdi istra\u017eivanje objavljeno u januarskom izdanju \u017eurnala Li\u010dnost i društvena psihologija. U pitanju je serija studija koje se bave time kako studenti percepiraju vlastita raspolo\u017eenja i raspolo\u017eenja svojih vršnjaka. Istra\u017eivanja je vodio Alex Jordan, koji je u to vrijeme bio na doktorskom studiju na odsjeku za psihologiju na Stanfordu. Otkriveno je da ispitanici konstantno potcjenjuju koliko su drugi tu\u017eni i \u010desto se, kao posljedica toga, sami osje\u0107aju još tu\u017enije. Jordan je ideju za istra\u017eivanje dobio nakon posmatranja reakcija svojih prijatelja na Facebook: Primijetio je da su oni imali naro\u010dito loše mišljenje o sebi nakon pristupanja sajtu i pregledanja atraktivnih slika drugih, njihovih uspješnih biografija, i veselih statusa na profilima. "Oni su ubije\u0111eni da svi ostali imaju savršen \u017eivot."<\/p>\n Ljudska sklonost precjenjivanja tu\u0111e sre\u0107e nije ništa novo, naravno. Jordan citira Monteskjea: "Kad bismo samo htjeli da budemo sretni, to bi bilo lako; ali mi \u017eelimo da budemo sretniji od drugih." Društveno umre\u017eavanje mo\u017ee pogoršati ovu situaciju. Jordanovo istra\u017eivanje se ne bavi eksplicitno Facebookom, ali ako su njegovi zaklju\u010dci ta\u010dni, iz toga proizilazi da ovaj sajt ima posebnu mo\u0107 da nas u\u010dini tu\u017enijima i usamljenijima. Prikazuju\u0107i najduhovitije, najsretnije isje\u010dke iz \u017eivota ljudi, Facebook nas navodi na stalno pore\u0111enje sa drugima, pri \u010demu \u010desto vidimo sebe kao gubitnike. Facebook je tako pogodio ahilovu petu ljudske prirode. S obzirom da su \u017eene u posljednje vrijeme naro\u010dito nesre\u0107ne, one su mo\u017eda i najpodlo\u017enije te\u017enji da dostignu "tu\u0111u sre\u0107u". <\/p>\n U jednoj od studija sa Stanforda, Jordan i njegove kolege su pitali 80 studenata prve godine da li su oni ili njihovi vršnjaci u posljednje vrijeme iskusili razli\u010dite negativne i pozitivne emocionalne do\u017eivljaje. Ispitanici su opet potcijenili koliko negativnih iskustava ("imali su tešku sva\u0111u," "bili su tu\u017eni jer su im nedostajali ljudi ") su njihovi vršnjaci imali. Tako\u0111e su precijenili koliko su se ti isti vršnjaci zabavljali ("izlazili sa prijateljima", "išli na \u017eurke"). <\/p>\n U drugoj studiji, gdje je uzorak bio 140 stanfordskih studenata, istra\u017eiva\u010di su ustanovili da studenti nisu moglo ta\u010dno procijeniti sre\u0107u drugih \u010dak i kada su ocjenjivali raspolo\u017eenje njima bliskih ljudi-prijatelja, cimera i djevojaka ili momaka sa kojima su se zabavljali. U tre\u0107oj studiji istra\u017eiva\u010di su otkrili da su studenti koji se više \u017eale da se osje\u0107aju usamljeno i jadikuju nad vlastitom nesre\u0107om, skloniji potcjenjivanju negativnih emocija kod drugih. Me\u0111utim, u ovome treba vidjeti korelaciju, a ne uzro\u010dno-posljedi\u010dnu vezu. Mogu\u0107e je da su oni ispitanici koji su postali neraspolo\u017eeni zamišljali da svima ostalima ide dobro, a ne obrnuto. Ali ideja da osje\u0107aj da ste usamljeni u lošem raspolo\u017eenju mo\u017ee još više pogoršati vaše stanje svakako dr\u017ei vodu.<\/p>\n Kao i ideja da Facebook mo\u017ee pogoršati ovu tendenciju. Facebook je, na kraju krajeva, karakteristi\u010dan po veoma javnom iznošenju vlastitih uspjeha u vidu prijatelja, slika, biografskih podataka, dubokoumnih zapa\u017eanja, \u010dak i knjiga koje volimo. Pogledajte kako smo ispekli lijepe kola\u010de. Igramo se sa novim ku\u010detom. Smješkamo se na slikama (ili, ako smo neraspolo\u017eeni, mi dajemo poseban smisao neraspolo\u017eenju. Obi\u010dnost nije dovoljna, a uz neke izuzetke, tu\u017ene stvari tako\u0111e ne zadovoljavaju postavljene standarde. Sam dizajn sajta – prisustvo opcije like, bez opcije hate s druge strane – podr\u017eava tu vrstu pozitivnog prikazivanja stvari. (Niko ne\u0107e like-ovati vaš status ako objavljujete da vam je novo ku\u010de uginulo, ali mo\u017eda \u0107e im se svidjeti ako objavite da se mališa hrabro dr\u017eao do samog kraja.) <\/p>\n Svaki roditelj koji je postavio slike ili video svog djeteta na Facebook je itekako svjestan odstupanja od stvarnosti. Na\u010din na koji dokumentujemo roditeljstvo na Facebooku pri\u010da pri\u010du o dra\u017eesno nepravilno izgovorenim rije\u010dima, preslatkim šeširi\u0107ima, plesu, slanju poljubaca, itd. Napadi pla\u010da i izlivi bijesa se rijetko bilje\u017ee, kao ni dugi periodi \u010diste ubita\u010dne dosade. Mi na ovaj na\u010din štitimo sebe i svoju djecu, jer za razliku od sre\u0107e koja je bezli\u010dna, bol je li\u010dna. Ali u tom procesu mi doprinosimo stvaranju iluzije da je podizanje djece samo radost, bez imalo muke. <\/p>\n Facebook je kao da glumite u predstavi. Izmišljate svoj lik, jedan tinejd\u017eer je rekao profesoru Sherry Turkle sa MIT u njenoj novoj knjizi o tehnologiji "Zajedno sami". Turkle piše o iscrpljenosti koju tinejd\u017eeri osje\u0107aju dok konstatno dotjeruju svoje profile da bi bili maksimalno cool. Ona to naziva brigom o samoprezentaciji, i sugeriše da stalno izlaganje sebe na sajtu \u010dini ljude otu\u0111enima od samih sebe. (Šira teza knjige je da nas tehnologija, uprkos obe\u0107anju društvene povezanosti, zapravo \u010dini usamljenijima spre\u010davaju\u0107i istinsku intimnost.) <\/p>\n Takmi\u010darski duh koji Facebook podsti\u010de naro\u010dito mo\u017ee imati implikacije po \u017eene. Kao što Meghan O'Rourke u svom \u010dlanku objavljenom ovdje u Slate primje\u0107uje, nivo sre\u0107e kod \u017eena je posljednjih godina konstantno nizak. O'Rourke i dvoje ekonomista sa univerziteta u Pensilvaniji koji su prou\u010davali jaz izme\u0111u muške i \u017eenske sre\u0107e tvrde da je \u017eensko kolektivno nezadovoljstvo mo\u017eda posljedica previše izbora i sklonost ka preispitivanju odluka i sumnji u njihovu ispravnost, što je naro\u010dito evoluiralo tokom posljednjeg pola vijeka. Ekonomisti ka\u017eu da su pove\u0107ane mogu\u0107nosti za uspjeh mo\u017eda dovele i do ve\u0107e vjerovatno\u0107e da vjerujemo kako nismo uspješni.<\/p>\n Ako ste ve\u0107 skloni da poredite vlastite odluke sa odlukama drugih \u017eena i da svoje smatrate lošijim, vjeruju\u0107i da su drugi sretniji sa svojim izborima nego što zaista jesu, to \u0107e vjerovatno pove\u0107ati vaš osje\u0107aj neuspješnosti. A \u017eene mogu biti naro\u010dito podlo\u017ene iluziji koju stvara Facebook. Kao prvo, na sajtu je više \u017eena korisnika nego muškaraca, a i \u017eene korisnici su ve\u0107inom aktivniji na sajtu, kako piše Forbes. Prema nedavnom istra\u017eivanju sa Univerziteta u Teksasu, Austin, dok \u0107e muškarci prije koristiti sajt da podijele stvari kao što su vijesti ili teku\u0107i doga\u0111aji, \u017eene ga više koriste za komuniciranje li\u010dnih stvari (postavljanje fotografija, razmjenu sadr\u017eaja u vezi sa porodicom i prijateljima). Zbog toga \u017eenama mo\u017ee biti naro\u010dito teško da izbjegnu pore\u0111enja zbog kojih bivaju neraspolo\u017eene (prošle jeseni je na primjer Washington Post objavio \u010dlanak o tome kako je neplodnim \u017eenama teško da se zaštite od hvalisanja trudnih prijateljica na Facebooku). <\/p>\n Jordan, koji je sada na postdoktorskom studiju iz društvene psihologije u Dartmouth's Tuck School of Business, sugeriše da Facebook profile treba shvatiti kao nešto sli\u010dno retuširanim fotografijama na naslovnicama \u017eenskih \u010dasopisa. Ne, nikada ne\u0107ete imati takvu zadnjicu, jer niko i nema takvu zadnjicu. Nikada ne\u0107ete biti uvijek sretni kao vaši Facebook prijatelji, jer niko nije uvijek sretan. Sjetite se šta je Monteskje rekao, a ako ste naro\u010dito neraspolo\u017eeni, koristite Facebook u njegovu najbolju svrhu: prona\u0111ite slike svog bivšeg koji se u me\u0111uvremenu strašno udebljao.<\/p>\n