{"id":47624,"date":"2011-01-24T11:06:22","date_gmt":"2011-01-24T11:06:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47624"},"modified":"2011-01-24T11:06:22","modified_gmt":"2011-01-24T11:06:22","slug":"svako-ima-svog-sanadera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/24\/svako-ima-svog-sanadera\/","title":{"rendered":"Svako ima svog Sanadera"},"content":{"rendered":"<p>U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se tome koliki je uticaj Evropske unije na otvaranje velikih korupciona&scaron;kih afera u regionu, posebno u Hrvatskoj i Crnoj Gori. <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Omer Karabeg<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Sagovornici su bili Vanja \u0106alovi\u0107, izvr&scaron;na direktorka crnogorske nevladine organizacije MANS koja istra\u017euje slu\u010dajeve korupcije, i Josip Kregar, profesor Pravnog fakuleta u Zagrebu i biv&scaron;i predsednik hrvatskog ogranka Transparency International, me\u0111unarodne organizacije za borbu protiv korupcije. <\/p>\n<p>Bilo je re\u010di o tome da li su Zagreb i Podgorica krenuli u borbu protiv korupcije pod pritiskom Brisela, koliko je otvaranje korupciona&scaron;kih afera posledica obra\u010duna u vrhu vlasti, mogu li politi\u010dari, koji ni sami nemaju \u010diste ruke, voditi borbu protiv korupcije, ko u Hrvatskoj i Crnoj Gori najvi&scaron;e ko\u010di obra\u010dun sa korupcijom, za&scaron;to Tu\u017eila&scaron;tvo Crne Gore u istra\u017eivanju budvanske afere zaobilazi biv&scaron;eg potpredsednika vlade Svetozara Marovi\u0107a, da li je biv&scaron;i hrvatski premijer Ivo Sanader ukradenim novcem podmi\u0107ivao evropske politi\u010dare, za&scaron;to se na Zapadnom Balkanu vrlo retko doga\u0111a da politi\u010darima bude oduzeta nelegalno ste\u010dena imovina, kao i o tome da li \u0107e uspeh u borbi protiv korupcije biti uslov za prijem postujugoslovenskih dr\u017eava u Evropsku uniju.<\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Da li se velike korupciona&scaron;ke afere u regionu otvaraju pod pritiskom Evropske unije?<\/em><\/p>\n<p><strong>Vanja \u0106alovi\u0107:<\/strong> Mislim da je to slu\u010daj u Crnoj Gori. Sasvim sam sigurna da do odre\u0111enih pomaka, ako se mogu tako nazvati, ne bi do&scaron;lo da nije bilo sna\u017enog pritiska Evropske komisije. Mi ve\u0107 nekoliko godina osje\u0107amo taj pritisak i vidimo da na&scaron;e dr\u017eavne institucije ula\u017eu ogromne napore kako bi stvorile nekakvu fiktivnu sliku da se u Crnoj Gori ne&scaron;to zaista radi. <\/p>\n<p><strong>Josip Kregar:<\/strong> Bez pritiska Europske unije vjerojatno bi se slu\u010daj Sanader zata&scaron;kao i nikad ne bi imao ove oblike i razmjere kakve ima sada. O tome svjedo\u010di i \u010dinjenica da su hrvatska javnost i politi\u010dka elita sa zaprepa&scaron;\u0107enjem reagirali na Sanaderovu ostavku i otvaranje cijelog niza afera. &Scaron;tovi&scaron;e, ba&scaron; oni koji su danas optu\u017eeni i osumnji\u010deni smatrali su da im niko nikada ni&scaron;ta ne\u0107e mo\u0107i oslanjaju\u0107i se prije svega na to da kontroliraju doma\u0107e institucije i javno mnjenje putem medija. Pored pritiska Europske unije jo&scaron; jedan faktor utjecao je na otvaranje slu\u010daja Sanader. Do&scaron;lo je na neki na\u010din do sazrijevanja javnog mnjenja, pa stvari koje su jo&scaron; nedavno, pred koju godinu, prolazile bez ikakvog otpora danas nailaze na javni revolt, pi&scaron;u se pisma, organiziraju prosvjedi. Va\u017ena je jo&scaron; jedna okolnost &#8211; pribli\u017eavanje izbora u Hrvatskoj. Politi\u010dke stranke nisu napravile \u010distku u svojim redovima, osobito to vrijedi za HDZ. Ako \u017eele uspje&scaron;no iza\u0107i na izbore, moraju se rije&scaron;iti tereta korupciona&scaron;kih skandala i osoba koje su s time povezane. Zbog toga je borba ubrzana, zbog toga su obra\u010duni surovi i te&scaron;ki, zbog toga seu njima koriste sva sredstva.<\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Koliko je otvaranje budvanske afere u Crnoj Gori posledica obra\u010duna u vrhu vlasti?<\/em><\/p>\n<p><strong>Vanja \u0106alovi\u0107:<\/strong> Ja se pla&scaron;im da je upravo to ono &scaron;to se de&scaron;ava u Crnoj Gori. Crna Gora je specifi\u010dna po tome &scaron;to se jedna te ista elita nalazi na vrhu, evo, ve\u0107 dvadeset godina, tako da je vrlo te&scaron;ko o\u010dekivati da se politi\u010dari, koji su toliko dugo na vlasti, po\u010dnu obra\u010dunavati sa korupcijom na najvi&scaron;im nivoima jer bi to zna\u010dilo da se bore sami protiv sebe, da sijeku granu na kojoj sjede. Zbog toga se meni \u010dini da se borba protiv korupcije koristi da se u\u0107utkaju politi\u010dki protivnici, odnosno da se pojedini politi\u010dari i tajkuni upozore &scaron;ta im se mo\u017ee desiti ukoliko ne budu poslu&scaron;ni, ukoliko ne budu u milosti onoga ko donosi odluke. Slu\u010daj Zavala je obra\u010dun u vrhu vlasti kojim se &scaron;alje poruka da se mora biti lojalan vrhu, a to je istovremeno i poku&scaron;aj da se Evropskoj uniji i me\u0111unarodnoj zajednici zama\u017eu o\u010di i poka\u017ee kako se, eto, u Crnoj Gori zaista ne&scaron;to de&scaron;ava. Ja, me\u0111utim, vjerujem da u Briselu ne\u0107e biti tako naivni da se zadovolje samo slu\u010dajem Zavala nego da \u0107e tra\u017eiti da se s tim nastavi. To onda moze da stvori ozbiljne probleme vladaju\u0107oj eliti. Jer, vrlo lako se mo\u017ee desiti da oni koji budu optu\u017eeni za korupciju po\u010dnu da govore o onima koji su ih optu\u017eili i da neke tajne po\u010dnu da izlaze na vidjelo. To mo\u017ee da dovede do istinskog pro\u010di&scaron;\u0107avanja i demokratizacije crnogorskog dru&scaron;tva.<\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Gospodine Kregar, kako politi\u010dari, koji ni sami nemaju \u010diste ruke, mogu voditi borbu protiv korupcije?<\/em><\/p>\n<p><strong>Josip Kregar:<\/strong> Radi se o tome da se mi nalazimo u dru&scaron;tvima u kojima politi\u010dka elita primjenjuje strategiju barona Minhauzena koji sam sebe \u010dupa iz blata povla\u010de\u0107i se za kosu. Naravno, mi nemamo povjerenja u takve ljude, ali treba im dati podr&scaron;ku kada progone one koji su direktno uklju\u010deni u korupciju. Kad se jednom uspostave standardi, vrlo te&scaron;ko \u0107emo se vratiti natrag. Radi se o nepovratnom, ireverzibilnom procesu. Nije najva\u017enije ko \u0107e zavr&scaron;iti u zatvoru nego koje \u0107e se promjene desiti. Mi trebamo reformirati sistem, a ne samo strpati krivce u zatvor.<\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Ko najvi&scaron;e ko\u010di borbu protiv korupcije?<\/em><\/p>\n<p><strong>Vanja \u0106alovi\u0107:<\/strong> Mislim da je crnogorski parlament svakako jedna velika ko\u010dnica zbog toga &scaron;to nije spreman da donese zakone koji bi omogu\u0107ili borbu protiv korupcije. A kad je rije\u010d o onima koji treba da vode borbu protiv korupcije, vrlo je te&scaron;ko odlu\u010diti da li je ve\u0107a odgovornost na Tu\u017eila&scaron;tvu Crne Gore koje ozbiljne slu\u010dajeve ili stavlja u fioku ili ih procesuira na neadekvatan na\u010din, na policiji koja stalno tvrdi da ima dovoljno podataka i dokaza, a onda oni ne budu prihva\u0107eni, ili na sudovima koji razvla\u010de sudske postupke i donose presude koje \u010desto protivrje\u010de jedne drugima. \u010cinjenica je da se mi u Crnoj Gori suo\u010davamo sa problemom zarobljenog sistema i zarobljene dr\u017eave gdje pojedinci dr\u017ee sve poluge mo\u0107i, kontroli&scaron;u i pravosudni sistem i parlament onemogu\u0107avaju\u0107i bilo kakve ozbiljne promjene i reforme.<\/p>\n<p><strong>Josip Kregar:<\/strong> Korupcija je sistem, a ne izolirani incident, to nije grijeh jednog \u010dovjeka, pojedinca, nego grijeh struktura i sistema. Sistem je takav da ljudima na vlasti omogu\u0107uje da svoj polo\u017eaj mogu zloupotrebiti, obogatiti se, a da pri tome ne odgovaraju. To je ono &scaron;to predstavlja glavni problem i ko\u010dnicu. Ne mijenja se toliko sistem koliko se otkrivaju skandali i proganjaju pojedinci.<\/p>\n<p><u>Ranije zasluge ne mogu pokriti skandale<\/u><\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Gospo\u0111o \u0106alovi\u0107, va&scaron;a organizacija je pre skoro tri godine podnela krivi\u010dnu prijavu protiv funkcionera Budve, kao i protiv tada&scaron;njeg potpredsednika vlade Svetozara Marovi\u0107a za nelegalnu gradnju na rtu Zavala, me\u0111utim tek je krajem decembra pro&scaron;le godine Tu\u017eila&scaron;tvo Crne Gore po\u010delo da ozbiljno radi na tom slu\u010daju. Verujete li da je sada do&scaron;lo vreme da slu\u010daj Zavala dobije svoj sudski epilog?<\/em><\/p>\n<p><strong>Vanja \u0106alovi\u0107:<\/strong> Kao &scaron;to u vrijeme podno&scaron;enje prijave nisam vjerovala da \u0107e se taj slu\u010daj ozbiljno istra\u017eiti, tako ne vjerujem ni sada. Tu\u017eila&scaron;tvo je navodno tri godine istra\u017eivalo slu\u010daj Zavala tvrde\u0107i da je veoma kompleksan. Za sve te tri godine nikada nisu na&scaron;li za shodno da nas pozovu na razgovor, mada smo mi permanentno upozoravali da su ljudi, koji su umije&scaron;ani u taj slu\u010daj, i dalje na funkcijama odakle mogu da uti\u010du na svjedoke, da krivotvore dokaze i prikrivaju tragove. Tek sada, nakon tri godine, tu\u017eila&scaron;tvo je priznalo da su ti ljudi radili upravo ono na &scaron;ta smo mi upozoravali, pa su odlu\u010dili da neke pojedince, da tako ka\u017eem, na nekom srednjem nivou, po&scaron;alju u zatvor uz obrazlo\u017eenje da to \u010dine da ovi ne bi uticali na svjedoke. Da apsurd bude ve\u0107i, tuzila&scaron;tvo je procesuiralo vlasnika kompanije koja je u\u010destvovala u nelegalnoj gradnji na Zavali, ali ne i suvlasnika te kompanije &#8211; gospodina Svetozara Marovi\u0107a koji je donedavno bio potpredsjednik vlade. <\/p>\n<p>U tom smislu zaista mi se \u010dini da je ovaj postupak na neki na\u010din upozorenje gospodinu Marovi\u0107u da se mane odre\u0111enih politi\u010dkih ciljeva, kao i zastra&scaron;ivanje dijelova politi\u010dke elite da shvate ko je gazda u Crnoj Gori. Jer, da je cilj bio istinska borba protiv korupcije, sasvim je sigurno da bi gospodin Marovi\u0107 morao da bude makar saslu&scaron;an, a da ne pri\u010damo o tome da je uhap&scaron;en gradona\u010delnik Budve zato &scaron;to je ignorisao nelegalnu gradnju na Zavali, ali ne i biv&scaron;i resorni ministar gospodin Gvozdenovi\u0107 koga tu\u017eila&scaron;tvo nije ni kontaktiralo. Zato ja mislim da je sve to vi&scaron;e politi\u010dka igra i poku&scaron;aj da se zama\u017eu o\u010di Evropskoj uniji nego nekakav ozbiljan obra\u010dun sa korupcijom. O tome govori u \u010dinjenica da se apsolutno niko nije bavio ulogom ruskih offshore kompanija u svemu tome i transakcijama izme\u0111u njih.<\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Gospodine Kregar, mislite li da se otvaranjem slu\u010daja Sanader &scaron;alju upozorenja i nekim drugim politi\u010darima da mogu sli\u010dno zavr&scaron;iti?<\/em><\/p>\n<p><strong>Josip Kregar:<\/strong> Ivo Sanader je po svim svojim osobinama bio &scaron;ampion Europske komisije u ovoj regiji. \u010covjek koji je \u017eivio na Zapadu, poliglota, vrlo blizak sa liderima europskih konzervativnih partija, pa i sa crkvom, predstavljao je za Brisel idealan izbor za prevladavanje izolacije Hrvatske, njenog autizma i nacionalizma. Me\u0111utim, ba&scaron; on je nastradao pod njihovim pritiskom. Pouka? Pouka je u tome, a mislim da vrijedi i za cijelu regiju, da ranije zasluge ne mogu pokriti skandale. Hrvatski i crnogorski slu\u010daj trebaju biti pouka i za druge zemlje u regiji. To Europska komisija vrlo diskretno stavlja do znanja. I Makedonija, i Srbija, i Bosna i Hercegovina imaju sli\u010dne probleme sa korupcijom i nisu ba&scaron; puno napravile da ih se rije&scaron;e. One moraju znati da ulazak u Europu pretpostavlja prestanak prakse u kojoj je mogu\u0107e sve zata&scaron;kati i izigrati javnost zloupotrijebljavaju\u0107i medije. To je ono &scaron;to je, mislim, glavna pouka ovog trenutka. Nitko ne mo\u017ee ra\u010dunati na za&scaron;titu. Dodao bih ne&scaron;to i o politi\u010dkom aspektu problema. Ivo Sanader je pobjegao u Austriju &#8211; mislim da su ga pustili i to je stra&scaron;an grijeh hrvatske vlade &#8211; i on se sada tamo nalazi pred sudom radi pranja novca. Ali, to je sporedno. Djelo za koje se on optu\u017euje je da je reketom stekao desetke milijuna kuna koje je izvukao iz hrvatskih firmi za svoje vlastite potrebe ili za potrebe svoje stranke. Pranje novca je posljedica toga. Sada se, me\u0111utim, vodi proces u Austriji, a ne u Hrvatskoj, i to je proces za&scaron;tite Ive Sanadera, a ne njegovog progona. I jo&scaron; ne&scaron;to. &#8230;.Glavni svjedoci protiv Sanadera, njegovi bliski prijatelji i suradnici, rekli su ne&scaron;to &scaron;to je vrlo opasno, a to je da torbe sa gotovinom Ivo Sanader nije primao samo za sebe nego i za europske politi\u010dare koje je potkupljivao u Briselu&#8230;. To je jedna vrlo ozbiljna optu\u017eba o kojoj je Brisel do sada &scaron;utio. Mislim da se ne smije &scaron;utjeti i da se treba istra\u017eiti da li je taj novac zavr&scaron;io na Sanaderovim ra\u010dunima ili na ra\u010dunima europskih politi\u010dara. Za&scaron;tita koju austrijsko pravosu\u0111e pru\u017ea Sanaderu je ne&scaron;to &scaron;to Europi ne bi trebalo slu\u017eiti na \u010dast. Ivo Sanader treba odgovarati pred hrvatskim pravosu\u0111em. Svi govore da bi predsjednika Tunisa, koji je pobjegao iz zemlje, trebalo &scaron;to prije vratiti natrag da odgovara pred svojim narodom. To va\u017ei i za Ivu Sanadera. On se brani time da je to politi\u010dki progon i politi\u010dki proces. Pa, naravno. On je bio premijer. &Scaron;ta o\u010dekuje? Ono &scaron;to \u010deka Sanadera je politi\u010dka odgovornost koja se ne zavr&scaron;ava time da on sazove novinare i ka\u017ee: &quot;Ja odlazim i dajem ostavku&quot;, nego da objasni razloge za&scaron;to odlazi i da snosi konzekvence za ono &scaron;to je u\u010dinio.<\/p>\n<p><u>Klju\u010d je u finansijskim istragama<\/u><\/p>\n<p><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Gospo\u0111o \u0106alovi\u0107, vidim da ste jako skepti\u010dni i da ne verujete da \u0107e se i\u0107i do kraja u budvanskoj aferi. Ili bi to ipak moglo da se desi pod pritiskom javnosti?<\/p>\n<p><strong>Vanja \u0106alovi\u0107:<\/strong> Ja mislim da \u0107e se, prije ili kasnije, morati otvoriti novi slu\u010dajevi. Pitanje je, me\u0111utim, kako \u0107e se to raditi &#8211; da li \u0107e na udaru biti samo izvr&scaron;ioci odluka, dok \u0107e oni koji su davali naloge biti po&scaron;te\u0111eni, ili \u0107e se zaista ne&scaron;tono u\u010diniti.Na&scaron;e tu\u017eila&scaron;tvo ne obazire se mnogo na mi&scaron;ljenje javnosti. Da nije tako ne bismo imali toliki broj slu\u010dajeva koje je to tu\u017eila&scaron;tvo odbilo bez ijedne rije\u010di obrazlo\u017eenja, da ne pominjem slu\u010dajeve gdje je tu\u017eila&scaron;tvo u\u010dinilo sve da zastra&scaron;i one koji su govorili o krivi\u010dnim djelima umjesto da goni po\u010dinioce. Zbog toga vjerujem da \u0107e napredak u borbi protiv korupcije mnogo vi&scaron;e zavisiti od pritiska sa strane nego od pritiska iz zemlje. S druge strane, na&scaron;i politi\u010dari su majstori u tome skrenu pa\u017enju javnosti sa su&scaron;tinskih problema. Jer, ako ne usvajamo novu gramatiku i nova slova, onda se bavimo himnom, crkvom, nacionalnostima, a sve u cilju da ne bismo razgovarali o stvarnim problemima. Zbog toga sam sigurna da pritisak Evropske unije i Sjedinjenih Ameri\u010dkih dr\u017eava, koje imaju posebnu ulogu u Crnoj Gori, mo\u017ee mnogo vi&scaron;e u\u010diniti nego crnogorsko javno mnijenje i na&scaron;i mediji. <\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Kod nas se borba protiv korupcije retko zavr&scaron;ava oduzimanjem nelegalno ste\u010deno imovine ili, ako se to i desi, ona se oduzima samo notornim kriminalcima, gotovo nikad politi\u010darima. Gospodine Kregar, da li ovo &scaron;to se sada de&scaron;ava sa Sanaderom, kome je blokirana imovina, zna\u010di da \u0107e ubudu\u0107e i drugim politi\u010darima biti oduzimana nelegalno ste\u010dena imovina?<\/em><\/p>\n<p><strong>Josip Kregar:<\/strong>&nbsp;Narod ne zanima toliko kazna zbog korupcije koliko zahtjev da se oplja\u010dkani novac vrati. Na \u017ealost, mo\u017ee se vratiti samo jedan mali dio. Rije\u010d je o poslovima koji su vje&scaron;to prikriveni i indirektno legalizirani. Ali sama \u010dinjenica da netko tko se bavi ne\u010dasnim poslovima, a obna&scaron;a vlast, mo\u017ee ra\u010dunati s time da \u0107e ostati bez jednog, makar i manjeg dijela imovine, djeluje sama po sebi. U slu\u010daju Ive Sanadera pokazuje se da je dio onoga &scaron;to je on uzeo preba\u010den na njegove suradnike i rodbinu. Najve\u0107i dio je, kao i u ranijim slu\u010dajevima, vjerojatno nestao u kanalima me\u0111unarodnih banaka. Taj novac se vrlo \u010desto vra\u0107ao u Hrvatsku u obliku &quot;stranih investicija&quot;.<\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Gospo\u0111o \u0106alovi\u0107, o\u010dekujete li da bi u budvanskom slu\u010daju moglo da do\u0111e do oduzimanja nelegalno ste\u010dene imovine?<\/em><\/p>\n<p><strong>Vanja \u0106alovi\u0107:<\/strong> Ne. Mi, ina\u010de, u Crnoj Gori nemamo praksu ozbiljnijeg oduzimanja imovine ste\u010dene krivi\u010dnim djelima, konkretno organizovanim kriminalom i korupcijom, tako da ne vjerujem da \u0107e i u slu\u010daju Budve do toga do\u0107i. Sla\u017eem sa gospodinom Kregarom da je klju\u010d u finansijskim istragama. Zatvorska kazna bez oduzimanja imovine apsolutno nije dovoljna. Kad osu\u0111enik iza\u0111e iz zatvora mo\u017ee da u\u017eiva u bogatstvu koje je stekao. Zabrinjava &scaron;to se na&scaron;e tu\u017eila&scaron;tvo u svojoj istrazi nije ni osvrnulo na onaj dio &scaron;eme u koji su uklju\u010dene offshore kompanije, jer i mi, kao i Hrvatska, imamo ozbiljnih problema sa takozvanim stranim investicijama koje uglavnom dolaze kroz offshore kompanije, smje&scaron;tene na nekim egzoti\u010dnim ostrvima. Vrlo \u010desto se de&scaron;ava da te kompanije mijenjaju nazive, mijenjaju ostrva, mijenjaju fiktivne direktore poku&scaron;avaju\u0107i da maksimalno zatru tragove i puteve novca. U slu\u010daju Zavala rije\u010d je o stotinama miliona eura i oni koji su bili umije&scaron;ani u taj projekt, zahvaljuju\u0107i trogodi&scaron;njem \u0107utanju na&scaron;eg tu\u017eila&scaron;tva, imali su dovoljno vremena i prilike da taj novac prebace na neke druge ra\u010dune.Tako da, i ako do\u0111e do finasijske istrage. ona u najboljem slu\u010daju mo\u017ee da dovode do oduzimanja nekih mrvica od pojedinaca koji su bili samo puki izvr&scaron;ioci.<\/p>\n<p><em><strong>Omer Karabeg:<\/strong> Verujete li da \u0107e rezultati u borbi protiv korupcije biti izri\u010diti uslov za prijem u Evropsku uniju?<\/em><\/p>\n<p><strong>Josip Kregar:<\/strong> Ne vjerujem da \u0107e to biti tako formulirano, ali u svakom slu\u010daju mislim da \u0107e se prona\u0107i formula koja \u0107e Europskoj uniji omogu\u0107iti da ne bude tolerantna prema korupciji u zemljama kandidatima. Hrvatska je danas kao student koji je odslu&scaron;ao predavanje i sada je pred ispitom. E, taj ispit moramo pro\u0107i, ina\u010de nas ne\u0107e smatrati niti ozbiljnom zemljom, niti pravim kandidatom. A to bismo htjeli biti.<\/p>\n<p><strong>Vanja \u0106alovi\u0107:<\/strong> Mislim da ho\u0107e. Mislim da je Evropska mnogo nau\u010dila iz primjera Bugarske i Rumunije i ne\u0107e dozvoliti da se ti slu\u010dajevi ponove. Mi u Crnoj Gori s pa\u017enjom pratimo ovo &scaron;to se de&scaron;ava u Hrvatskoj i to nam daje nadu da \u0107e Evropska unija, kako budemo odmicali u procesu pristupanja, biti sve o&scaron;trija prema ovda&scaron;njoj vladaju\u0107oj garnituri i da \u0107e tra\u017eiti konkretne rezultate u borbi protiv korupcije. Slu\u010daj budvanskih \u010delnika se ipak ne mo\u017ee uporediti sa slu\u010dajem Sanader, niti se na&scaron;e tu\u017eila&scaron;to i policija mogu mjeriti sa hrvatskim, ali iz primjera Hrvatske mo\u017eemo vidjeti &scaron;ta nas \u010deka. Vjerujem da Brisel ne\u0107e dozvoliti da nova zemlja \u010dlanica Evropske unije bude mjesto u kojem \u0107e kriminalci imati odrije&scaron;ene ruke, a organizovani kriminal bezbjedno uto\u010di&scaron;te.&nbsp; Podsjeti\u0107u vas da je Crna Gora bila mjesto gdje su mogli da do\u0111u i Darko &Scaron;ari\u0107, koji je zamalo dobio crnogorsko dr\u017eavljanstvo, i tajlandski premijer Taksin &Scaron;inavatra i da se osje\u0107aju bezbjedno. Ja se zaista nadam da Evropska unija tako ne&scaron;to ne\u0107e tolerisati, ako ne zbog interesa gra\u0111ana Crne Gore, onda zbog svojih vlastitih, jer joj ne treba zemlja u kojoj \u0107e organizovane kriminalne grupe u sprezi sa institucijama sistema mo\u0107i nesmetano da djeluju. predavanja i sada je pred ispitom. E, taj ispit moramo pro\u0107i, ina\u010de nas ne\u0107e smatrati niti ozbiljnom zemljom, niti pravim kandidatom. A to bismo htjeli biti.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.slobodnaevropa.org\/content\/most_svako_ima_svog_sanadera\/2284095.html\">RSE<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se tome koliki je uticaj Evropske unije na otvaranje velikih korupciona&scaron;kih afera u regionu, posebno u Hrvatskoj i Crnoj Gori. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47624","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47624"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47624\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}