{"id":47619,"date":"2011-01-19T09:35:45","date_gmt":"2011-01-19T09:35:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47619"},"modified":"2011-01-19T09:35:45","modified_gmt":"2011-01-19T09:35:45","slug":"ovce-pojele-ljude","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/19\/ovce-pojele-ljude\/","title":{"rendered":"Ovce pojele ljude"},"content":{"rendered":"

Škveranin Petar Hajdi\u0107 uspore\u0111uje glad i neimaštinu na po\u010detku industrijalizacije u Engleskoj s aktualnom situacijom u Hrvatskoj u kojoj umirovljenici kopaju po kontejnerima, a radnici su potpla\u0107eni. Problematizira frazu politi\u010dkih elita da "nema novca" te postavlja pitanje gdje je nestao novac poreznih obveznika i kako dr\u017eava misli pre\u017eivjeti bez proizvodnog sektora<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Petar Hajdi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Na samom po\u010detku industrijalizacije Engleske, pri prijelazu na manufakturu u doba Tjudora i Thomasa Morea, na razme\u0111i 15. i 16. stolje\u0107a, po\u010deli su  izvoz engleske vune i proizvodnja platna donositi puno ve\u0107i profit nego zakup koji su pla\u0107ali seljaci vlasnicima zemlje. Posljedica? Vlasnici zemlje jednostavno su potjerali seljake, ogradili imanja i po\u010deli uzgajati ovce. Milijuni ljudi našli su se bez prihoda na cestama i u gradovima gdje su u bescjenje prodavali svoj rad. Glad, boleštine i umiranja bila su svakodnevna. "Ovce su pojele ljude" pisao je Thomas More.<\/p>\n

Isto se ponovilo u Škotskoj 1792. godine nazvanom "godinom ovaca" i koja je natjerala ogroman broj Škota na emigraciju. Kada je u razdoblju od 1845. do 1852. krumpirova plijesan uništila urode krumpira u Irskoj od gladi je umrlo više od milijun ljudi dok ih se isto toliko odselilo u Novi svijet. Ostalo je zapisano u povijesti da engleski kapital i vlastodršci nisu ništa u\u010dinili da pomognu i smanje glad jer bi to za njih bio \u010disti trošak i gubitak profita koji je u kapitalizmu bog, po\u010detak i kraj svega, za razliku od ljudi koji su samo potrošno dobro, "materijalni resurs" i  "trošak u poslovanju". Dapa\u010de, do odre\u0111enog trenutka, kapitalu (hrvatskom kao i engleskom) odgovara patnja naroda, veliki "bazen nezaposlenih" jer tako lakše dolaze do radne snage koju mogu ucjenjivati i iscrpljivati minimalnim nadnicama beskrupulozno se bogate\u0107i. <\/p>\n

U Hrvatskoj penzioneri u gradovima kopaju po kontejnerima jer im penzije nisu dostatne do 10. u mjesecu, ogroman broj nezaposlenih pre\u017eivljava prirodnim zakonima usprkos, zaposleni rade s prosje\u010dnim pla\u0107ama ispod egzistencijalnog minimuma, a naši vlastodršci, politi\u010dka elita  i kapital tvrde da \u017eivimo neskromno i preko svojih mogu\u0107nosti! Vode\u0107i nazovi lijevi i desni politi\u010dari ogrezli u nerealnim i nemoralnim privilegijama i probitcima tvrde da u Hrvatskoj nema novca i da je, kad nema proizvodnje, jedini izlaz lišiti stanovništvo osnovnih civilizacijskih tekovina kao što su socijala, zdravstvo i ustavno pravo na rad. A la\u017eu da nema novca! Hrvatska je bogata zemlja, bogata ljudskim, materijalnim i nov\u010danim resursima. Ali pravo pitanje je gdje su nestale milijarde eura pomo\u0107i od dijaspore? Gdje je nestalo nacionalno bogatstvo generacijama sticano? Gdje su pedesetak milijardi eura kojima smo se zadu\u017eili? Milijarde od otkupa stanova? Prodaje banaka i poduze\u0107a…<\/p>\n

U proizvodnju nije investirano, ceste i neprofitabilne investicije su odnijele manji dio novca. Pa \u010dak ni socijala ni pla\u0107e umjetno zaposlenih u firmama i javnim ustanovama nisu potrošile te novce! Dekan i ekonomist dr.Branko Gr\u010di\u0107 objavio je da 30% ukupnog bogatstva Hrvatske ide na potrebe dr\u017eavnog aparata, samo 35% ide za potrebe svekolikog stanovništva, a \u010ditavih 35% plja\u010dka jedna mala grupa "elite"(nova krumpirova plijesan) koja je oplja\u010dkala hrvatski narod u najve\u0107oj plja\u010dki od svih tranzicijskih zemalja. I hrvatskom  kapitalu i politi\u010darima je hrvatski narod samo"potrošno dobro". U Hrvatskoj ima puno novca ali je on u rukama malobrojne grupe otima\u010da . Hrvatskim vode\u0107im politi\u010darima, vrhuški, u biti  ne smeta u\u017eas gladnih penzionera po gradovima, o\u010daj radni\u010dkih familija pred otpuštanjem, skapavanje nezaposlenih. Ne bune se protiv privilegija i probitaka, saborskih, strana\u010dkih, rukovodnih pla\u0107a svojih poslušnika i svojih tajkuna kojima iscrpljuju hrvatski narod. I "lijevi"  i desni ne bune se i odobravaju svojima npr. pla\u0107anje izgradnje metra obi\u010dnog uli\u010dnog zahoda desetcima tisu\u0107a eura ili dugogodišnji reket Splitskog brodogradilišta od dva milijuna eura svakog mjeseca. Javljaju se samo u dnevnopoliti\u010dke svrhe ili kad ih Europa prisili.<\/p>\n

Svi oni mu\u010de jer je njima dobro i jer su svi oni isti i dio te male grupe koja ne \u017eeli vratiti hrvatskom narodu oteto. I zato nitko ne spominje vra\u0107anje ogromnog otetog bogatstva. I zato izjave predstavnika naše elite izgledaju kao nesadr\u017eajno blejanje ovaca koje \u010deprkaju samo po površini pa  se i za Hrvatsku mo\u017ee re\u0107i: "Ovce su pojele ljude".<\/p>\n

Okupirana Dalmacija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Škveranin Petar Hajdi\u0107 uspore\u0111uje glad i neimaštinu na po\u010detku industrijalizacije u Engleskoj s aktualnom situacijom u Hrvatskoj u kojoj umirovljenici kopaju po kontejnerima, a radnici su potpla\u0107eni. Problematizira frazu politi\u010dkih elita da "nema novca" te postavlja pitanje gdje je nestao novac poreznih obveznika i kako dr\u017eava misli pre\u017eivjeti bez proizvodnog sektora<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47619","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47619"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47619\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}