{"id":47607,"date":"2011-01-07T10:09:24","date_gmt":"2011-01-07T10:09:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47607"},"modified":"2011-01-07T10:09:24","modified_gmt":"2011-01-07T10:09:24","slug":"utopija-ili-imperativ-dr-vandana-shiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/07\/utopija-ili-imperativ-dr-vandana-shiva\/","title":{"rendered":"Utopija ili imperativ? – Dr. Vandana Shiva"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Veli Jo\u017ee – Uto<\/strong><\/em><\/p>\n

Indijska fizi\u010darka i stru\u010dnjakinja za pitanja o\u010duvanja okoliša i \u017eivota na Zemlji, Dr. Vandana Shiva, u studenom je prošle godine osvojila Sydney nagradu za mir za svoje zalaganje za socijalnu pravdu. Pedesetsedmogodišnja filozofkinja i aktivistica svjetski je priznata zbog svog rada na osna\u017eivanju \u017eena u zemljama u razvoju, zagovaranju ljudskih prava malih poljoprivrednih zajednica, te na znanstvenoj analizi odr\u017eivosti okoliša. <\/p>\n

Razlog zašto vas \u017eelim upoznati sa ovom briljantnom \u017eenom jest što sam u svojim pokušajima da shvatim smisao svih ovih diskursa ne samo na Pollitici, ve\u0107 i na ulici, razvila misao koja me kao pojedinku, još k tome i \u017eenu(:-)), odvela tako daleko, mo\u017eda do utopije o druga\u010dijem društvu. Društvu koje se ne\u0107e temeljiti na ekonomiji i stvaranju profita kojemu je danas podre\u0111en gotovo svaki trenutak našeg dragocjenog \u017eivota (kad ne fizi\u010dki, onda u mislima jer stresa se teško osloba\u0111amo), ve\u0107 društvu u kojemu \u0107e stvaranje i tehnološki napredak biti u slu\u017ebi \u010dovjeka i \u010dovje\u010dnosti. Pitanje opstanka \u017eivota na planeti, ljudske slobode (od nametnutog hijerarhijsko-korporacijskog, dakle predatorskog mentalnog sklopa u svrhu profita) i demokracije – temeljna su pitanja današnjice. Sve ostalo (Jaca, Drivo, Josipovi\u0107, ustaše, partizani, DR, proEU, antiEU…) su promašene teme. A promašene su iz jednostavnog razloga što ne zadiru u sr\u017e problema, ve\u0107 do povra\u0107anja grebu po površini stvaraju\u0107i nesnošljiv zvuk pokvarene plo\u010de. DOSTA!!! Ja bih pitanje RH svela doslovce na jednu re\u010denicu: krvavo pla\u0107eno podila\u017eenje sistemu koji se po\u010deo urušavati. Kapitalizam više nema kud, ne nudi rješenja. Civilizacija je pred kolapsom. Da li je mo\u017eda vrijeme da razmislimo o tome tko smo i kamo idemo?<\/p>\n

Ja nemam puno vremena za surfanje po internetu. Tra\u017eila sam prijevod govora Dr. Vandana Shivae prilikom dodjele Sydney nagrade za mir. Pronašla sam skra\u0107enu verziju i to na engleskom i odlu\u010dila ju prevesti (pa se unaprijed ispri\u010davam na nezgrapnosti u re\u010denicama). Mislim da je to diskurs na svjetskoj razini koji zadire u suštinu problema. A tada se ve\u0107 mo\u017ee govoriti i o rješenjima. Kompletan govor:<\/p>\n

„Ako je trgovina zapo\u010dela s potkopavanjem odr\u017eivosti \u017eivota, tad trgovina mora prestati. Jer \u017eivot se mora nastaviti."<\/a><\/p>\n

Prijevod teksta „Time to End War Against Earth" \u010diji original mo\u017eete pro\u010ditati pod prvim hiperlinkom:<\/p>\n

Vrijeme je da zaustavimo rat protiv Zemlje<\/strong><\/p>\n

Kada mislimo o ratovima današnjice, naše misli kre\u0107u se u pravcu Iraka i Afganistana. No, najve\u0107i rat današnjeg vremena je rat protiv planete. Korijeni toga rata nalaze se u ekonomiji koja ne poštuje ekološka i moralna ograni\u010denja – ograni\u010denja u nejednakosti, nepravdi, pohlepi, te ograni\u010denja u ekonomskoj koncentraciji.<\/strong><\/p>\n

Ša\u010dice korporacija i mo\u0107nih zemalja nastoje kontrolirati zemaljske resurse pretvaraju\u0107i planet u veletrgova\u010dki centar u kojemu je sve na prodaju. Oni \u017eele prodavati naše vode, gene, stanice, organe, znanje, kulturu i budu\u0107nost.<\/strong><\/p>\n

Ratovi koji se vode u Afganistanu, Iraku i drugdje nisu samo "krvoproli\u0107a zbog nafte". Kako se budu razvijali, shvatit \u0107emo da se radi o krvoproli\u0107ima za hranu, gene i biološku raznolikost, te vodu.<\/strong><\/p>\n

Da se radi o ratni\u010dkom (agresorskom) mentalitetu kao podlozi vojno-industrijske poljoprivrede, vidljivo je iz imena herbicida tvrtke Monsanto – "Round-Up", "Machete", "Lasso". American Home Products, tvrtka koja se udru\u017eila s Monsantom, tako\u0111er herbicide naziva sli\u010dnim agresivnim imenima, uklju\u010duju\u0107i"Pentagon" i "Squadron". To je jezik rata. Dok se odr\u017eivost temelji isklju\u010divo na miru sa Zemljom.<\/strong><\/p>\n

Rat protiv Zemlje zapo\u010dinje u umu. Nasilne misli pretvaraju se u nasilna djela. Nasilne kategorije proizvode alate nasilja. I nigdje to nije tako o\u017eivotvoreno kao u metaforama i metodama na kojima se temelji industrijska, poljoprivredna i prehrambena proizvodnja. Tvornice koje su proizvodile otrove i eksplozive za ubijanje ljudi u ratu, pretvorene su u tvornice za poljoprivredno-kemijsku proizvodnju nakon rata.<\/strong><\/p>\n

Godina 1984. probudila me u vezi \u010dinjenice da je nešto u\u017easno pogrešno u na\u010dinu proizvodnje hrane. Kroz nasilje spram prirode u Punjabu i katastrofe u Bhopalu, poljoprivreda je izgledala poput rata. Tada sam napisala „Nasilje zelene revolucije" i to je razlog zašto sam pokrenula Navdanya-u, pokret za poljoprivredu bez otrova i toksina.<\/strong><\/p>\n

Pesticidi, korišteni kao kemikalije u ratu, nisu pogodni za kontrolu štetnih nametnika. Geneti\u010dki in\u017eenjering je trebao pru\u017eiti alternativu otrovnim kemikalijama. Umjesto toga, pove\u0107ana je upotreba pesticida i herbicida što je potaknulo rat protiv seljaka.<\/strong><\/p>\n

Visoke cijene hrane i visoke cijene kemikalija uhvatile su poljoprivrednike u du\u017eni\u010dku zamku – a dug ih je stjerao do samoubojstva. Prema slu\u017ebenim podacima, više od 200.000 indijskih seljaka je po\u010dinilo samoubojstvo u Indiji od 1997.<\/strong><\/p>\n

\u017divot u miru sa Zemljom uvijek je moralni i ekološki imperativ. No, sada je to postao imperativ opstanka naše vrste.<\/strong><\/p>\n

Nasilje nad tlom, nad biološkom raznolikoš\u0107u, nad vodom, nad atmosferom, nad farmama i farmerima vrši ratoborni prehrambeni sustav koji nije u stanju nahraniti narod. Jedna milijarda ljudi gladuje. Dvije milijarde pate od bolesti povezanih s hranom – pretilost, dijabetes, hipertenzija i karcinom.<\/strong><\/p>\n

Postoje tri razine nasilja uklju\u010dene u neodr\u017eivi razvoj. Prva je nasilje nad Zemljom, što se odra\u017eava u obliku ekološke krize. Druga je nasilje protiv ljudi, što se odra\u017eava u obliku siromaštva, bijede i raseljavanja. Tre\u0107a je nasilje rata i sukoba, kao i sna\u017ean hapa\u010dki poriv za sredstvima u posjedu drugih zajednica i zemalja, a u svrhu udovoljavanja svojim neograni\u010denim apetitima.<\/strong><\/p>\n

Kada je svaki aspekt \u017eivota komercijaliziran, \u017eivot postaje skuplji, a ljudi siromašniji, \u010dak i ako zara\u0111uju više od dolara dnevno. S druge strane, ljudi mogu prihoditi u materijalnom smislu, \u010dak i u gospodarstvu bez novca, imaju li pristup obradivoj zemlji, posjeduju li plodna tla i \u010diste rijeke, njeguju li svoje bogate kulture, te budu li nositelji tradicije u proizvodnji prekrasnih domova, odje\u0107e i ukusne hrane, te ukoliko je prisutna socijalna kohezija, solidarnost i duh zajednice.<\/strong><\/p>\n

Podizanje domene tr\u017eišta, te novca kao ljudske tvorevine – kapitala, na najvišu poziciju po pitanju principa organizacije društava na planeti, odnosno kao jedinu mjeru našeg blagostanja, dovela je do potkopavanja procesa koji odr\u017eavaju i podr\u017eavaju \u017eivot u prirodi i društvu.<\/strong><\/p>\n

Što smo financijski bogatiji, to smo ekološki i kulturno siromašniji. Porast bogatstva, mjeren u novcu, doveo je do rasta siromaštva na materijalnoj, kulturnoj, ekološkoj i duhovnoj razini.<\/strong><\/p>\n

Stvarna valuta \u017eivota je \u017eivot sam po sebi, pa kapitalisti\u010dkom pogledu na stvari postavljam slijede\u0107a pitanja: kako mi sebe vidimo u ovom svijetu? \u010cemu slu\u017ee ljudi? Jesmo li samo proizvo\u0111a\u010di novca i izrabljiva\u010di prirodnih resursa? Ili mo\u017eda imamo viši cilj, bolji kraj?<\/strong><\/p>\n

Vjerujem da nam pojam "zemaljske demokracije" omogu\u0107uje stvaranje vizije o \u017eivim demokracijama koje se temelje na unutrašnjim vrijednostima svih vrsta, svih naroda, svih kultura – kao jednostavne i ravnopravne podjele vitalnih resursa Zemlje, kao i dijeljenje odluke o korištenju istih.<\/strong><\/p>\n

Zemaljska demokracija štiti ekološke procese koji odr\u017eavaju \u017eivot i temeljna ljudska prava me\u0111u kojima osnovu \u010dine pravo na \u017eivot, uklju\u010duju\u0107i i pravo na vodu, hranu, zdravlje, obrazovanje, radno mjesto i egzistenciju.<\/strong><\/p>\n

Mi se moramo odlu\u010diti. Ho\u0107emo li poštivati zakone tr\u017eišta i korporacijske pohlepe ili Gaia zakone za odr\u017eavanje ekosustava Zemlje i raznovrsnost njegova bi\u0107a?<\/strong><\/p>\n

Ljudske potrebe za hranom i vodom mogu biti ispunjene samo ako je prirodna sposobnost pru\u017eanja hrane i vode zašti\u0107ena. Mrtva tla i mrtve rijeke ne mogu dati hranu i vodu.<\/strong><\/p>\n

Stoga, brane\u0107i prava Majke Zemlje, mi vodimo najva\u017eniju bitku za ljudska prava i socijalnu pravdu. To je najširi mirovni pokret našeg vremena.<\/strong><\/p>\n

Pollitika.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Veli Jo\u017ee – Uto Indijska fizi\u010darka i stru\u010dnjakinja za pitanja o\u010duvanja okoliša i \u017eivota na Zemlji, Dr. Vandana Shiva, u studenom je prošle godine osvojila Sydney nagradu za mir za svoje zalaganje za socijalnu pravdu. Pedesetsedmogodišnja filozofkinja i aktivistica svjetski je priznata zbog svog rada na osna\u017eivanju \u017eena u zemljama u razvoju, zagovaranju ljudskih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47607","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47607"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47607\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}