{"id":47606,"date":"2011-01-06T09:31:19","date_gmt":"2011-01-06T09:31:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47606"},"modified":"2011-01-06T09:31:19","modified_gmt":"2011-01-06T09:31:19","slug":"crnogorski-naucnici-sa-internacionalnim-karijerama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/06\/crnogorski-naucnici-sa-internacionalnim-karijerama\/","title":{"rendered":"Crnogorski nau\u010dnici sa internacionalnim karijerama"},"content":{"rendered":"

\u010caslav \u017eivi u Japanu gotovo 20 godina, profesor je na presti\u017enom Kjušu Univerzitetu gdje u okviru pravnog fakulteta predaje me\u0111unarodno pomorsko pravo. Vojislav je gotovo devet godina u SAD. Njegova oblast je biohemija. Predaje na Univerzitetu u \u010cikagu i bavi se, za naše prilike neobi\u010dnim poslom <\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Predrag Tomovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Ovo je pri\u010da o dva Crnogorca, nau\u010dnika koji su karijeru ostvarili u inostranstvu. Prvi je profesionalno ime stekao u dalekom Japanu, a drugi u Americi.<\/p>\n

Veoma priznati i uva\u017eeni u sredinama gdje rade za RSE govore o tome kako su uspjeli, šta je mjera uspjeha i da li je lakše "probiti se" u svijetu ili kod ku\u0107e.<\/p>\n

Dvojicu Pejovi\u0107a, \u010caslava i Vojislava dijele hiljade kilometara.<\/p>\n

\u010caslav \u017eivi i radi u Japanu, a Vojislav u SAD. <\/p>\n

No, ono što im je zajedni\u010dko jeste to što su postali priznati nau\u010dnici i Crnogorci koji su uspjeh napravili van domovine.<\/p>\n

\u010caslav \u017eivi u Japanu gotovo 20 godina, profesor je na presti\u017enom Kjušu Univerzitetu gdje u okviru pravnog fakulteta predaje me\u0111unarodno pomorsko pravo. <\/p>\n

Po\u010detak je bio te\u017eak<\/strong><\/p>\n

"Ja sam došao u Japan bez ikakvog znanja jezika. Naredni problem je bio da napišem magistarski rad koji sam morao da pišem na japanskom jeziku, što je bio veliki izazov za mene. Ali kada je \u010dovjek mlad i ambiciozan prepreke ne postoje. Mislim da je tu motivacija odigrala klju\u010dnu ulogu. Što se ti\u010de moje karijere kao profesora prva godina je bila najte\u017ea jer sam ja došao iz jedne potpuno druga\u010dije sredine, sa druga\u010dijim standardima, na\u010dinom predavanja. Osim toga, morao sam da predajem na engleskom i japanskom jeziku tako da mi je ta prva godina bila dosta teška", ka\u017ee \u010caslav Pejovi\u0107.<\/p>\n

Vojislav je gotovo devet godina u SAD. Njegova oblast je biohemija.<\/p>\n

Predaje na Univerzitetu u \u010cikagu i bavi se, za naše prilike neobi\u010dnim poslom. Piše nau\u010dne projekte za poznate farmaceutske kompanije.<\/p>\n

"To su farmaceutske ku\u0107e koje prave lijekove i koje izvode klini\u010dke studije. U razvojnom procesu jednog lijeka prvo se kre\u0107e od materijala kakvi su \u0107elijske kulture, pa eksperimentalne \u017eivotinje pa ako se budu\u0107i lijek poka\u017ee da je bezbjedan za upotrebu na, na primjer ze\u010devima onda polako mo\u017ee da se krene na ljude. Poslije prvih nivoa studija koji podrazumijevaju uglavnom dobrovoljce koji su zdravi kojima se lijek prvo daje kako bi se vidjelo ima li ne\u017eeljenih efekata onda se polako dolazi u faze dva ili tri kada se lijek polako primjenjuje na pacijentima . Te studije su, kao i svake druge studije potpuno bezvrjedne ako se ne objave u nekim stru\u010dnim \u010dasopisima", ka\u017ee Vojislav Pejovi\u0107.<\/p>\n

Prije 20 godina po\u010dinjao je rat na prostorima bivše Jugoslavije i oni koji su \u017eeljeli da se bave naukom nijesu imali šta da tra\u017ee u svojim zemljama ve\u0107 ih je put odveo u svijet. <\/p>\n

Sada je politi\u010dka situacija stabilna, ali doma\u0107i nau\u010dnici i dalje nemaju dovoljno prostora za napredak. <\/p>\n

Mladi i dalje odlaze <\/strong><\/p>\n

Profesora \u010caslava Pejovi\u0107a pitali smo da li je sudbina malih dr\u017eava da gube kvalitetan kadar?<\/p>\n

"Postoje male dr\u017eave koje su veoma privla\u010dne, \u010dak i za mlade nau\u010dnike kao što je recimo Singapur. Nije dakle stvar u tome da li je dr\u017eava mala ve\u0107 šta mo\u017ee ona da pru\u017ei mladim ljudima. Ne mo\u017ee se o\u010dekivati od mladih ljudi da ostanu u Crnoj Gori ako im se ne stvori šansa da ostvare svoje ambicije. Dopala mi se izjava novog premijera Igora Lukši\u0107a kako je izabrao mlade ljude za saradnike kako bi poslao poruku mladima da se na njih ra\u010duna u Crnoj Gori. Mo\u017eda je to bio samo marketing, ali je bio dobar marketing", ka\u017ee \u010caslav Pejovi\u0107.<\/p>\n

Vojislav Pejovi\u0107 smatra da se stvari sporo mijenjaju i da je za mnoge mlade nau\u010dnike iz Crne Gore i regiona i dalje te\u017ee uspjeti u svojoj zemlji nego u inostranstvu. <\/p>\n

"Iz te naše generacije nas \u010detvoro je bilo studenata generacije. Troje nas je u inostranstvu. \u010cetvrta osoba je ostala u Beogradu i profesor je na Hemijskom fakultetu i uspješna je i to u me\u0111unarodnom smislu. Ali takvih je veoma,veoma malo", ka\u017ee Vojislav Pejovi\u0107.<\/p>\n

Osim što dr\u017eava još nije na visini zadatka kada treba promovisati i podr\u017eati doma\u0107e nau\u010dnike, profesor \u010caslav Pejovi\u0107, kao još jednu prepreku na tom put vidi i mentalitet. U Crnoj Gori više cijene pre\u010dice od napornog rada.<\/p>\n

"Kao ilustraciju \u010desto navodim primjer da se u Crnoj Gori više cijene mangupi od bubalica, pri \u010demu pod mangupima podrazumijevam one koji se sna\u0111u i nešto ostvare bez ozbiljno ulo\u017eenog truda dok se pod bubalicama podrazumijevaju oni koji savjesno, naporno rade i u\u010de. Upravo tu imamo veliki kontrast u odnosu na Japan gdje bi se na mangupe gledalo sa podozrenjem i prezirom dok se najviše cijene upravo oni koji se kod nas posprdno nazivaju bubalicama. Ono što bi prvo trebalo promijeniti je upravo to", zaklju\u010duje on.<\/p>\n

RSE<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010caslav \u017eivi u Japanu gotovo 20 godina, profesor je na presti\u017enom Kjušu Univerzitetu gdje u okviru pravnog fakulteta predaje me\u0111unarodno pomorsko pravo. Vojislav je gotovo devet godina u SAD. Njegova oblast je biohemija. Predaje na Univerzitetu u \u010cikagu i bavi se, za naše prilike neobi\u010dnim poslom <\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47606","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47606","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47606"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47606\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47606"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47606"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47606"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}