{"id":47605,"date":"2011-01-05T08:40:28","date_gmt":"2011-01-05T08:40:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47605"},"modified":"2011-01-05T08:40:28","modified_gmt":"2011-01-05T08:40:28","slug":"mudraci-s-istoka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/05\/mudraci-s-istoka\/","title":{"rendered":"Mudraci s Istoka"},"content":{"rendered":"<p><font size=\\\"2\\\">Moglo bi se naslutiti da su bili pripadnici razli\u010ditih naroda. Ako je tako, onda su do&scaron;li kao predstavnici ne jedne zemlje, nego drugog dijela svijeta s porukom da taj svijet svojim obi\u010dajima, navikama i vjerom priznaje Isusa Krista<\/font><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Dinko Pensa<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Duhovna dimenzija kr&scaron;\u0107anskoga svijeta okrenuta je Kristu kao jedinstvu o\u010ditovanja ljudske i bo\u017eanske naravi. Njegovo ro\u0111enje objavi&scaron;e an\u0111eli, a najsjajnija zvijezda dovela na poklonstvo tri mudraca pokazuju\u0107i im put duga\u010dak tisu\u0107e milja. Do\u0111o&scaron;e se pokloniti \u010dovjeku utjelovljenja Bo\u017ejeg, izrazu dobrote, pravednosti, otajstvu otkupljenja grijeha, svjetlosti osvjetljenja puta kojim je u svijet krenula nova vjera sina Bo\u017ejega, Isusa Krista. Ta tri mudraca nazva&scaron;e kraljevima iako to nisu bili, ali do\u0111o&scaron;e s kraljevskim dostojanstvom, s rasko&scaron;nom svitom pokloniti se \u010dovjeku &#8211; Bogu.<\/p>\n<p>Postati svecem u kr&scaron;\u0107anstvu najve\u0107a je \u010dast. Oni su tom \u010da&scaron;\u0107u po\u010da&scaron;\u0107eni i tako ostali u svijesti kr&scaron;\u0107anske crkve za sva vremena.<\/p>\n<p>Evan\u0111elje po Mateju pi&scaron;e: &raquo;I kad se Isus rodi u Betlehemu u Judeji, u dane Heroda kralja do\u0111u mudraci s Istoka u Jeruzalem govore\u0107i, gdje je kralj \u017eidovski &scaron;to se rodio, jer vidjesmo njegovu zvijezdu na Istoku i do\u0111osmo da mu se poklonimo.&laquo; Krenu&scaron;e u potragu i ugleda&scaron;e zvijezdu koja se zaustavila nad &scaron;talicom. U\u0111o&scaron;e i na\u0111o&scaron;e dijete s Marijom materom njegovom, pado&scaron;e ni\u010dice i pokloni&scaron;e mu se, pa po\u010de&scaron;e vaditi darove svoje. Nikada se nije saznalo otkuda su do&scaron;li. Jedni misle da su se uputili iz Perzije, drugi da su Babilonci, tre\u0107i pak da je njihova zemlja Arabija. Tvrdi se da su se bavili prirodnim znanostima, \u010demu se dodaje i to da su bili magi i jako pobo\u017eni. Dolazak triju kraljeva, njihovo poklonstvo kao i sve &scaron;to se doga\u0111alo s Kristom i oko njega izmi\u010de dosegu razuma obi\u010dnog \u010dovjeka, pa se i o repatoj zvijezdi govori kao o \u010dudesnoj pojavi koju mo\u017ee objasniti samo nadnaravni intelekt.<\/p>\n<p>Shodno tomu misli se da su mudraci s Istoka uza sve svoje vrijednosti bili Duhom Svetim prosvijetljeni pa su u toj zvijezdi prepoznali zvijezdu Spasitelja. Darovi nose karakteristi\u010dna obilje\u017eja i ukazuju na posebnu namjensku i &scaron;tovateljsku vrijednost pa crkveni oci misle da su tamjan donijeli Isusu kao pravom Bogu, zato kao kralju, a mirtu (smirnu) kao pravom \u010dovjeku.<\/p>\n<p>Po darovima se vidi da ih nisu uzimali nasumce. Zlato daje nezamjenjivi sjaj na kraljevskim dvorovima, tamjan prodoran i ugodan miris \u010diji bijeli dim, kako ka\u017eu sve\u0107enici, nosi molitvu u nebesa, a \u010duveni miris mirte traje dugo pa su se tragovi tog mirisa na&scaron;li i na Torinskom platnu. Tamjan se toliko cijenio da je egipatska kraljica Hat&scaron;epsut uputila ekspediciju u ju\u017enu Arabiju da joj donesu ve\u0107u koli\u010dinu ove \u010darobne i nekvarljive smole, a sve ovo cijenjeno blago s velikom svitom donijeli su djetetu ro\u0111enom u &scaron;talici mudraci s Istoka.<\/p>\n<p>Po svim saznanjima, bili su zvjezdoznalci, a ako se vjeruje da je sve zapisano na zvijezdama, onda se otvaraju vrata njihove mudrosti. Njihov dolazak upadljivo simbolizira broj tri &#8211; tri kralja, tri dara. Prvo &scaron;to kr&scaron;\u0107anskom svijetu pada na pamet je Sveto Trojstvo, ali ro\u0111enjem Isusovim nitko za to nije znao, osim ako se to moglo i&scaron;\u010ditati iz starozavjetnog proro\u010danstva ili zvijezda, a Isus je Sin u trojstvu Otac, Sin i Duh Sveti. Mo\u017eda su tu triodnu vrijednost ponijeli s istoka jer su tamo davno prije Krista stasale stare religije. U Vedama (koje datiraju iz 1400. god. pr. Kr.) spominje se trimurti &scaron;to ozna\u010dava troobli\u010dno bo\u017eanstvo, jedno koje ima tri oblika, jedan Bog u tri vida: Brahma (stvaranje), Vi&scaron;nu (odr\u017eavanje) i &Scaron;iva (razaranje).<\/p>\n<p>U Rgvedi opet su tri boga: Agni, Indra i Surja stavljeni su u vid tri bo\u017eanska posrednika &#8211; vatru, zrak i sunce. U budizmu Tripitaka (zbornik svetih tekstova) zna\u010di &#8211; &raquo;Tri ko&scaron;are&laquo;. Triratna ili tri dragulja budisti\u010dke tradicije su Buddha, dharma i sangha. Jesu li i ovi mudraci ugledav&scaron;i zvijezdu vidjeli svu vrijednost i veli\u010dinu kojoj se treba pokloniti s triodnim simbolima, va\u017enosti i zna\u010denja vedskih tekstova. Njihovo poklonstvo djetetu zna\u010dilo je i poklon novoj vjeri.<\/p>\n<p>O njima Ketrin Emerik u &raquo;Vi\u0111enjima bla\u017eene Ane&laquo; pi&scaron;e da je jednom od njih bilo ime Toekeno te da je imao lijepu \u017eu\u0107kastu boju ko\u017ee, drugi da se zvao Mensor tek malo sme\u0107kast, a tre\u0107i potpuno sme\u0111 po imenu Seir. U pri\u010di se navodi da su im praroditelji potjecali od Joba koji je neko\u0107 \u017eivio na Kavkazu. Kroz nara&scaron;taje plemena su se mijenjala pa je i njihova boja ko\u017ee postala razli\u010dita. Imena o kojima pi&scaron;e Ketrin Emerik nitko ne spominje nakon &scaron;to ih je krstio sv. Toma. Tada su dobili imena svaki prema svojoj naravi, a zvali su se Baltazar, Melkior i Ga&scaron;par. Ova imena ne&scaron;to su zna\u010dila. Tako Baltazar, kralj koji je donio zlato, na babilonskom zna\u010di &raquo;Bog uvijek poma\u017ee kralju&laquo;. Ime Ga&scaron;para, koji je u svojoj torbi imao mirtu, na perzijskom zna\u010di &raquo;da ne&scaron;to nadgleda&laquo;, a Melkior koji je do&scaron;ao s tamjanom na hebrejskom podsje\u0107a na &raquo;kralja svjetlosti&laquo;. Po tome bi se moglo naslutiti da su bili pripadnici razli\u010ditih naroda.<\/p>\n<p>Ako je tako, onda su do&scaron;li kao predstavnici ne jedne zemlje, nego drugog dijela svijeta s porukom da taj svijet svojim obi\u010dajima, navikama i vjerom priznaje Isusa Krista. Legenda ka\u017ee da je od poklonstva do kr&scaron;tenja pro&scaron;lo dosta vremena. Ne govori se o mjestu kr&scaron;tenja, ali se zna d je sv. Toma putuju\u0107i do&scaron;ao \u010dak do Indije. Danas se relikvije ovih triju svetaca \u010duvaju u K&ouml;lnu pod krovom najljep&scaron;e europske katedrale u kojima se &scaron;tuju Tri kralja. Na taj se dan u crkvama blagoslivlja voda kojom se &scaron;krope &scaron;tale, vo\u0107njaci, vinogradi, stoka i prostori u kojima \u017eive kr&scaron;\u0107ani, tako se daje na \u010duvanje sva imovina za sljede\u0107u godinu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vjesnik.hr\/html\/2011\/01\/05\/Clanak.asp?r=sta&amp;c=1\">Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><font size=\"2\">Moglo bi se naslutiti da su bili pripadnici razli\u010ditih naroda. Ako je tako, onda su do&scaron;li kao predstavnici ne jedne zemlje, nego drugog dijela svijeta s porukom da taj svijet svojim obi\u010dajima, navikama i vjerom priznaje Isusa Krista<\/font><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47605","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47605","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47605"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47605\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47605"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47605"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47605"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}