{"id":47598,"date":"2010-12-29T09:09:49","date_gmt":"2010-12-29T09:09:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47598"},"modified":"2010-12-29T09:09:49","modified_gmt":"2010-12-29T09:09:49","slug":"internet-i-ekologija-proto-matrijarhalna-matrica-buduceg-planetarnog-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/12\/29\/internet-i-ekologija-proto-matrijarhalna-matrica-buduceg-planetarnog-drustva\/","title":{"rendered":"Internet i ekologija: Proto-matrijarhalna matrica budu\u0107eg planetarnog dru\u0161tva"},"content":{"rendered":"<p><em>U globalnom dru&scaron;tvu budu\u0107nosti &#8211; matrijarhat, simboli\u010dki nagove&scaron;ten kroz internet i ekologiju, poseduje zna\u010dajnu verovatno\u0107u da stupi na scenu budu\u0107nosti<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Mi\u0161a Vasi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Nakon vekova monisti\u010dkih paradigmi, oli\u010denih pre svega u tri osnovne jednobo\u017ea\u010dke religije &#8211; judaizmu, islamu i hri&scaron;\u0107anstvu, te patrijarhalno ustrojenim dru&scaron;tvima, spiritualno strukturiranim na bazi pomenutih religija, ono, &scaron;to za prose\u010dnog \u010doveka, filogenetski programiranog na zadate monisti\u010dke frekvencije, izgleda kao &quot;smak sveta&quot;, &quot;propast civilizacije&quot; ili &quot;ru&scaron;enje svih vrednosti&quot;, zapravo predstavlja restruktuiranje li\u010dnih i kolektivnih identiteta, iz patrijarhalne u matrijarhalnu matricu, a &scaron;to se, pre svega, mo\u017ee sagledati na simboli\u010dkom nivou kroz ustrojstvo interneta i ekologije.<\/p>\n<p>Internet (&scaron;ire definisan, uklju\u010duju\u0107i i lokalne intranet sisteme, bez kojih nijedna struktura modernih dru&scaron;tava nije mogu\u0107a) je svakako najintrigantniji i najuticajniji medij globalnog dru&scaron;tva, i bez njega bi celukupan planetarni \u017eivot bio paralisan. Trgovina, berze, poslovanje, finansije, nauka, medicinske usluge, organizacija saobra\u0107aja, politika, lokalni i globalni sistemi bezbednosti, kultura, sport, umetnost&#8230; Sve je umre\u017eeno, me\u0111uzavisno, on-line, i \u010ditav sistem je strukturisan tako, da je komunikacija promptna, od berzanskih transakcija, me\u0111udr\u017eavnih ugovora, do kontrole atomskog oru\u017eja. Taj mod brzine i vezanosti predstavlja driving force svakovrsnog vida akcije. Prijateljstva &scaron;irom planete zavise od Facebooka i Twittera, a ni globalno ispresecana po&scaron;ta \/ telekomunikacija, kao ni vojne organizacije ne bi mogle opstajati bez lokalnog intraneta. S druge strane, masovna upotreba on-line umre\u017eenosti je i polje delovanja fundamentalisti\u010dkih religioznih pokreta, verskih sekti, neofa&scaron;isti\u010dkih organizacija, teroristi\u010dkih \u0107elija, kao i raznih drugih tipova korisnika destruktivnih namera. I oni su tu, ruku pod ruku sa oficijelnim strukturama bez kojih je \u017eivot danas nezamisliv. U istom polju su i grupe koje organizuju masovne zlo\u010dine, kao i forumi vezani za medicinske probleme koji milionima ljudi spasavaju \u017eivote, dakle, i cyber-sveci i cyber-kriminalci&#8230;<\/p>\n<p>Taj melting-pot raznolikih polja delovanja, razli\u010ditih oblasti ljudskog duha, etike i anarhije, destrukcije i nau\u010dnih kvantnih skokova, a naro\u010dito jednakost svega i svih oli\u010dena u broju piksela na LCD-u, kao i brzini modema, ose\u0107aj neizdiferenciranosti, odsustva bilo kakvih kriterijuma \/ definisanih vrednosnih normi, zastra&scaron;uje savremenog \u010doveka koji ima ose\u0107aj nedostatka upori&scaron;ta. Ipak, u pitanju je ne&scaron;to drugo: odsustvo kognitivno definisane paradigme izra\u017eene kroz sistem logi\u010dkih pravila, a vezane za rad leve mo\u017edane hemisfere. Monizam, mu&scaron;ki princip, patrijarhalno dru&scaron;tvo, tako dugo dominantno, nestaje u cyber prostoru. Umesto lika oca \/ kralja \/ vo\u0111e \/ diktatora koji vlada i upravlja ukidaju\u0107i li\u010dnu svest i savest podanika, danas se, u globalnom cyber-prostoru, kroz trilione gigabajta, pomalja davno zaboravljeni ali u vi&scaron;im sferama ve\u010dno \u017eivi arhetip Velike Majke, koja prihvata svu svoju decu, kakva god ona bila, bez ikakvih logi\u010dkih i dugih ograni\u010denja.<\/p>\n<p>Uzrok nelagode patrijarhalno utemeljenih individua pred ispoljavanjem ovog arhetipa vezan je za njegove &quot;mra\u010dne&quot; aspekte i posve je iracionalan a poti\u010de iz dubina njihovog nesvesnog. O tome govori Erich Neumann:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;U domen velikog materinskog bo\u017eanstva spada retrogradna dezintegracija li\u010dnosti i individualne Ja-svesti. Stoga je zanos simptom obuzetosti njome ili nekom od njenih zastupnica, simptom koji se vrlo \u010desto sre\u0107e&#8230; Upravo sve ja\u010doj mu&scaron;koj Ja-svesti postaje sve jasnija razaraju\u0107e-kastriraju\u0107a, kobno op\u010dinjavaju\u0107a, smrtno-izbezumljuju\u0107a priroda Velike Majke&#8230;&quot;<\/p>\n<p>\u017denski sveobuhvatni princip, arhetip \u017eenskog, ispoljava se i kroz ekolo&scaron;ki pokret. Sve konvencionalne razlike postaju irelevantne kada su u pitanju globalno zagrevanje, zaga\u0111enje vazduha, vode i zemlje, istrebljenje \u017eivotinjskih vrsta. Nikakva monisti\u010dka paradigma data &quot;odozgo&quot;, ne mo\u017ee re&scaron;iti ni&scaron;ta. Tu moral prestaje. Planeta, &quot;Majka Zemlja&quot;, kao simboli\u010dki vid arhetipskog ispoljavanja&quot;Velike Majke&quot;, zakonom samoregulacije ekosistema, kroz cunamije, vulkane i zemljotrese bri&scaron;e sve pred sobom, bez obzira na versko, demografsko, geografsko poreklo. Svi su opet jednaki i li&scaron;eni logi\u010dkih svojstava, kognitivnih definicija.<\/p>\n<p>Ekolo&scaron;ki osve&scaron;\u0107eni pojedinci se &scaron;irom sveta bore za o\u010duvanje \u017eivotne sredine, a protiv poreme\u0107aja ravnote\u017ee ekosistema planete, ru&scaron;e\u0107i sve zidove nacionalnog, dr\u017eavnog, lokalno-religioznog. Cilj nije monisti\u010dki, partikularni ve\u0107 globalni, preko lokalnog delovanja. Sprovode se akcije za o\u010duvanje protoka energije planete kao i za opstanak me\u0111uzavisnih ekosistema, jer kvalitet i energetsko-materijalni tokovi, te sastav planetarnog vazduha i vode deluju na svaku pojedina\u010dnu \u0107eliju svakog \u017eivog organizma. Biohemijska i bioelektri\u010dna aktivnost interaguje i sa sve&scaron;\u0107u , i obrnuto, jer je sve deo jednog ve\u0107eg polja planete &#8211; morfogenetskog (Sheldrake) ili Noosfere (Teilhard De Chardin). Planeta, kao simboli\u010dka &quot;Velika Majka&quot; u sferi kolektivno nesvesnog, putem restruktuiranja &quot;pakovanja&quot; dugotrajne memorije mozga, reprogramira umove \u010dove\u010danstva od patrijarhalnog antropocentrizma, ka novom scijentisti\u010dkom matrijarhatu, kroz ekolo&scaron;ku aktivnost u cilju li\u010dne i globalne samoodbrane, i evolucije svesti, te prevazila\u017eenja monisti\u010dkih granica solipsizma&#8230;<\/p>\n<p>Sve o \u010demu se pi&scaron;e u prethodnom tekstu, nije istorijski nepoznato. Sveobuhvatnost svega postoje\u0107eg, kao i &quot;agapijski stav&quot; prema celokupnosti fenomena i procesa, a iznad racionalno definisanog morala (superego), &scaron;to je karakteristika principa matrijarhata (oli\u010denog kroz internet), odavno je prisutna i u hri&scaron;\u0107anstvu (\u010dija je ideologizacija kasnije dovela do hipertrofiranog patrijarhalno-monisti\u010dkog suprematskog mehanizma):<\/p>\n<p>&quot;&#8230;da budete sinovi svoga oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da ki&scaron;a pada pravednicima i nepravednicima&#8230;&quot; (Jevan\u0111elje po Mateju, 5:45)<\/p>\n<p>Tradicija judaizma, \u010desto od strane ekolo&scaron;kih fundamentalista optu\u017eivana za apsolutni patrijarhalizam, i sama je tek odraz principa vi&scaron;ih sfera prenesenih iz polja kolektivnog nesvesnog na materijalnu ravan. Zato i ona odra\u017eava arhetip Velike Majke, te kroz matricu matrijarhata, izra\u017eava \u010disto ekolo&scaron;ki stav, koji odve\u0107 \u010desto promi\u010de nedovoljno temeljnim istra\u017eiva\u010dima:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;&Scaron;est godina zasijavaj svoju njivu, &scaron;est godina svoj vinograd obrezuj i beri njegov plod. (4) Ali sedme godine neka i zemlja u\u017eiva subotnji po\u010dinak, Jahvinu subotu: svoje njive ne zasijavaj niti obrezuj svoga vinograda. (5) &Scaron;to samo od sebe uzraste na tvojoj njivi nemoj \u017eeti niti beri gro\u017e\u0111e s neobrezane loze. Neka to bude zemlji godina po\u010divanja&#8230;&quot; (Tre\u0107a knjiga Mojsijeva, 25:4)<\/p>\n<p>Matrijarhalna matrica i ekolo&scaron;ka svest, koje su zastra&scaron;uju\u0107e patrijarhalnim puritancima, upla&scaron;enim za gubitak integriteta i psihi\u010dku dezintegraciju, nisu novost u istoriji \u010dove\u010danstva. Tokom perioda anti\u010dke Gr\u010dke, negde oko 1500. g. p.n.e., cvetala je, na ostrvu Kritu, minojska kultura. Nauka ne mo\u017ee sa potpunom sigurno&scaron;\u0107u da tvrdi da je u njoj apsolutno dominirao matrijarhat, ali je, po mnogim pokazateljima, vezanim za prou\u010davanje minojske kulture, religije (bazirane na obo\u017eavanju \u017eenskih bo\u017eanstava) i umetnosti, veoma verovatno da je upravo to bio slu\u010daj. Istra\u017eivanja pokazuju jo&scaron; jednu sli\u010dnost sa tendencijama dana&scaron;nje ra\u0111aju\u0107e globalne civilizacije, a to je odnos prema prirodi kao ne\u010dem svetom, tj. specifi\u010dna vrsta ekolo&scaron;ke svesti oli\u010dena u obo\u017eavanju &quot;svetih&quot; mesta ispunjenih nepersifikovanim numinoznim sadr\u017eajima, tj. prisustvo hijerofanije bez vidljivih simbola.<\/p>\n<p>Tako, Vesa-Pekka Herva u svojoj analizi minojske kulture, i njenog odnosa prema \u017eivotnoj sredini, nalazi da:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Ovaj pristup ima tako\u0111e &scaron;ire implikacije za na&scaron;e razumevanje \u017eivota na minojskom Kritu. Najo\u010diglednija je, mo\u017eda, priroda takozvanih naturalnih svetili&scaron;ta koja se razmatra kroz perspektivu da izvo\u0111enje rituala na naturalnim svetili&scaron;tima mo\u017ee biti sagledano kao odr\u017eavanje odnosa sa mestom \u017eivljenja, do\u017eivljenim kao entiteta sa personalitetom, sopstvenim mo\u0107ima i posredni&scaron;tvom. Drugim re\u010dima, a kao kontrast konvencionalnom stavu, prirodna svetili&scaron;ta &#8211; ili druga &quot;kultna mesta&quot; &#8211; ne moraju biti povezana sa obo\u017eavanjem bi\u0107a sa drugog sveta na ikakav smisleni na\u010din ili direktno povezana sa manipulacijom odnosa mo\u0107i u ljudskom dru&scaron;tvu&#8230;&quot;<\/p>\n<p>I dalje o istoj temi:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Pretpostavljene religiozne i ritualne aktivnosti mogu posredovati u odnosima izme\u0111u ljudi i okoline isto tako direktno i efikasno kao, recimo, ra&scaron;\u010di&scaron;\u0107avanje &scaron;uma i kreiranje polja. Ovakve aktivnosti nisu vo\u0111ene neesencijalnim verovanjima ili ideolo&scaron;kim i politi\u010dkim agendama ve\u0107 prakti\u010dnim poznavanjem okoline, a &scaron;to je znanje druga\u010dije prirode od nau\u010dnog&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Herva dalje observira animisti\u010dki aspekt minojskog izra\u017eavanja numinoznog, karakteristi\u010dan za razne zna\u010dajne mislioce XX i XXI veka, od Martina Bubera (primer odnosa sa drvetom u knjizi &quot;Ja i ti&quot;), preko Rudolfa Steinera pa sve do Petera Russela, o kome \u0107e jo&scaron; re\u010di biti kasnije:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Modernisti\u010dka epistemiologija pretpostavlja, uzmimo Bird-Davidov primer, da, drvo moramo ga ise\u0107i na komade ako smo motivisani da saznamo &scaron;ta je onu su&scaron;tinski, me\u0111utim, znanje o drvetu se mo\u017ee ste\u0107i i kroz \u010dulnu interakciju sa njim i perceptualnu izo&scaron;trenost pa\u017enje na promene koje data aktivnost izaziva i u \u010doveku i u drvetu; Ovo je ono &scaron;to Bird-David naziva &quot;govor&quot; sa drve\u0107em. Minojski kameni i drveni &quot;rituali&quot;, na primer, su vezani za poznavanje i odnos sa drve\u0107em i kamenjem kao relaciono konstituisanim entitetima &#8211; \u017eivu\u0107im-u svetu &#8211; pre negoli hrpe spakovanih molekula.U ekolo&scaron;koj perspektivi, tada, izobilje &lsquo;religioznog&#8217; i &lsquo;ritualnog&#8217; materijala iz Krita Bronzanog doba i \u010dudni aspekti Minojske &lsquo;religije&#8217; indiciraju da je svakodnevni \u017eivot na Kritu Bronzanog doba bio bogato struktuiran, naseljen raznovrsnim dru&scaron;tvenim bi\u0107ima, i punim \u010duda koje tek treba otkriti. Izgleda, druga\u010dije re\u010deno, da je va\u017enost bo\u017eanstava bila precenjena na ra\u010dun onoga &scaron;to bi se moglo nazvati &lsquo;animisti\u010dki&#8217; aspekt \u017eivota na minojskom Kritu&#8230;&quot;<\/p>\n<p>S druge strane, Tess Drahman izu\u010dava aspekte minojskog dru&scaron;tva koji govore o pacifisti\u010dkom duhu i matrijarhatu, znacima koji su mo\u017eda nejasna slutnja optimisti\u010dkog scenarija postvarenja globalne dr\u017eave budu\u0107nosti, li&scaron;ene monizma i ratova:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Iako se ne zna ta\u010dan broj obo\u017eavanih boginja, kao ni da li je postojala boginja vi&scaron;eg stepena obo\u017eavanja od ostalih, mnogima je ipak o\u010digledno, da su \u017eene, vi&scaron;e nego verovatno, imale dominantnu poziciju unutar minojske religije. Na Kritu, kao i na obli\u017enjim susednim ostrvima, unutar umetni\u010dkih dela se \u017eene \u010de&scaron;\u0107e pojavljuju, a pored toga jo&scaron; i deluju monumentalnije, zna\u010dajnije, te i u\u010destvuju u aktivnostima sa vi&scaron;e \u017eara i hrabrosti negoli njihovi mu&scaron;ki pandani. Poznati primer ovoga je &quot;Freska toreadora,&quot; restaurirana freska iz Knososa, jednog od najzna\u010dajnijih arheolo&scaron;kih nalazi&scaron;ta iz bronzanog doba, za koga se veruje da je iz 1400 p.n.e., tj. kasnog minojskog doba. Ovde, mu&scaron;karci i \u017eene izgleda da se stropo&scaron;tavaju na bika, &scaron;to sugeri&scaron;e o uklji\u010denosti oba pola u &quot;igru ili ritual koji uklju\u010duje hrabrost, agilnost i ve&scaron;tinu.&quot; U dugim mediteranskim kulturama predstave poput ove bi verovatno prikazale samo mu&scaron;karce, ali ovde, u minojskoj kulturi, \u017eene su podjednako uklju\u010dene kao mu&scaron;karci, &scaron;to opet sugeri&scaron;e da su \u017eene igrale zna\u010dajnu ulogu u dru&scaron;tvu.&quot; (Witcombe)&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Herva se u svom tekstu osvr\u0107e na veliki zna\u010daj kulta ra\u0111anja i plodnosti unutar ove pacifisti\u010dke kulture:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Zna\u010dajna karakteristika Minojske kulture je status koji su \u017eene u njoj imale. \u017dene ne samo da su po&scaron;tovane, ve\u0107 su im davane i pozicije autoriteta.. \u017denska bo\u017eanstva Minojske religije \u010dak su bila i dominantna. Postoje razlozi koji su doveli do ovakve konstelacije. Jedan je da je kultura u velikoj meri zavisila od beba koje su obezbe\u0111ivale \u017eene a mo\u017eda uop&scaron;te nisu bile svesne mu&scaron;ke uloge u tom procesu, s obzirom na temporalnu pomerenost izme\u0111u seksualnog \u010dina i \u010dina ra\u0111anja&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Dalje o istoj temi elaborira i Tess Drahman:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Mnogi istori\u010dari veruju da Boginje zmija, veoma karakteristi\u010dne kultne figure danas prona\u0111ane u vidu umetni\u010dkih statua, predstavljaju konkretan dokaz da je minojska kultura predstavljala matrijarhat. Me\u0111utim, naj\u010de&scaron;\u0107e uo\u010davane veze izme\u0111u religiozne boginje i figure boginje &#8211; majke poti\u010du iz ideje da su \u017eene, koje su prezentovane u minojskoj umetnosti, bile tako vatreno obo\u017eavane zbog njihovog statusa bo\u017eanske plodnosti&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Drahman u daljem tekstu iznosi li\u010dnu hipotezu o dominanto &quot;\u017eenskoj&quot; kulturi u Minojaca:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Iako konkretni zaklju\u010dci povodom dileme o tome da li je minojska kultura bila matrijarhalna ili ne, ne mogu biti jednozna\u010dno doneti, jasno je da su \u017eene bile respektovane ako ne i obo\u017eavane, kao i da su igrale zna\u010dajnu rolu u dru&scaron;tvu. Za mene, ova ta\u010dka je krucijalna&#8230;Oni su obo\u017eavali boginje, i verovali su da su \u017eene nosioci samog \u017eivota, a ja verujem da je to dovoljno sna\u017ean razlog da se slo\u017eimo sa u\u010denjima koja sugeri&scaron;u matrijarhat&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Nakon istorijskog izleta kroz epohu plauzibilne realizacije matrijarhata, usmeri\u0107emo pa\u017enju na vizionare sveta budu\u0107nosti, u kome bi se iznova mogla javiti pacifisti\u010dko-matrijarhalna kultura, bez vladaju\u0107ih pravila supremacije partikularnih rasa ili pak ideologija, a pozicionirana prema ujedinjenju \u010dove\u010danstva, pacifizmu, kultu \u017eivota i plodnosti.<\/p>\n<p>Nikola Tesla, znameniti ameri\u010dki nau\u010dnik srpskog porekla, pronalaza\u010d i profet, koji je imao veoma sna\u017enu li\u010dnu mentalnu vezu sa morfogenetskim poljem, te otvoreno pisao o tome da je svoja najzna\u010dajnija otkri\u0107a dosegao kroz vizuelne predstave dobijene sa astralnog plana koje bi potom samo tehni\u010dki postvario u laboratoriji, sagledavao je budu\u0107e dru&scaron;tvo kao analogno ko&scaron;nici, bazirano na radu pre negoli ratu, a sa predominantnim principom plodnosti i ekspanzijom \u017eenske inteligencije.<\/p>\n<p>U intervjuju koji je, jo&scaron; 30. januara 1926. godine, dao John B. Kennedy-ju, on predvi\u0111a razvoj \u017eenskog uma i njenu budu\u0107u emancipaciju:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Jasno je za svakog edukovanog posmatra\u010da,pa \u010dak i za sociolo&scaron;ki neobrazovanog, da se &scaron;irom sveta, tokom vekova, ra\u0111ao novi odnos prema polnoj diskriminaciji, kao i da je poprimio nagli stimulans upravo pre i nakon (Prvog) svetskog rata&#8230;Ova \u017eenska borba za polnu jednakost zavr&scaron;i\u0107e se u novom poretku polova, sa \u017eenom kao superiornom. Moderna \u017eena, koja anticipira emancipaciju svog pola u danas jedva vidljivim fenomenima, je samo povr&scaron;ni simptom dubljeg i mnogo sna\u017enijeg previranja u nedrima ljudske rase&#8230;Povr&scaron;no fizi\u010dko imitiranje mu&scaron;karaca nije ono na \u010demu \u0107e \u017eene afirmisati najpre svoju jednakost, a potom i superiornost, ve\u0107 je to bu\u0111enje \u017eenskog intelekta&#8230;Kroz brojne generacije, od osvita \u010dove\u010danstva, dru&scaron;tvena podre\u0111enost \u017eena prirodno je rezultirala u delimi\u010dnoj atrofiji ili, u najmanju ruku, nasle\u0111enoj suspenziji mentalnih kvaliteta kojima je, kako sada znamo, \u017eenski pol obdaren ni&scaron;ta manje od mu&scaron;kog&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Tesla ide i dalje, predvi\u0111aju\u0107i dalji tok istorije \u010dove\u010danstva u pravcu \u017eenske supremacije:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Me\u0111utim, \u017eenski um je ve\u0107 demostrirao kapacitet za sve mentalne dosege i dostignu\u0107a mu&scaron;karaca, a sa budu\u0107im generacijama taj kapacitet tek treba da ekspandira; prose\u010dna \u017eena bi\u0107e podjednako obrazovana kao i prose\u010dan mu&scaron;karac, a, vremenom, i bolje od njega, jer \u0107e potencijalne a neiskori&scaron;\u0107ene mo\u0107i biti stimulisane na aktivnost koja \u0107e biti sve intenzivnija i mo\u0107nija posle vekovne uspavanosti. \u017dena \u0107e ignorisati presedan i iznenaditi civilizaciju svojim napretkom&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Dominacija \u017eenskog principa nije sama sebi cilj, tj. ne predstavlja puku smenu paradigme radi vladanja kao takvog, ve\u0107, po Tesli, predstavlja strukturu na kojoj ima da se izgradi dru&scaron;tveni organizam bez kompetitivne ideologije (karakteristi\u010dne za patrijarhat) a sa orijentacijom ka radu i kreativnosti. Analogiju novog dru&scaron;tvenog poretka na&scaron;ao je u ure\u0111enju ko&scaron;nice, pod vo\u0111stvom p\u010delinje kraljice. Ne mo\u017eemo a da ne primetimo izvesne asocijacije na Platonov dijalog Timaj, gde on pi&scaron;e o idealnom dru&scaron;tvu li&scaron;enom (patrijarhalne) porodice a u kome se ljudi slobodno udru\u017euju u skladu sa stepenom vrline koji su razvili, a &scaron;to je, delovanjem dru&scaron;tvene elite, usmeravano jo&scaron; od detinjstva. Dalje Tesla ka\u017ee:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Sticanje novih oblasti za \u017eenska pregnu\u0107a, njihovo postepeno preuzimanje liderstva, \u0107e otupiti i kona\u010dno rasuti \u017eensku senzibilnost, prigu&scaron;iti materinski instinkt, tako da brak i materinstvo mogu postati degutantni a ljudska rasa vo\u0111ena sve vi&scaron;e ka savr&scaron;enoj civilizaciji p\u010dela&#8230;Zna\u010daj prethodno re\u010denog le\u017ei u principu koji dominira u ekonomiji p\u010dela &#8211; najorganizovanijeg i najinteligentnije koordiniranog sistema od svih formi \u017eivotinjskog sveta li&scaron;enog razuma &#8211; svevladaju\u0107oj supremaciji instinkta za besmrtno&scaron;\u0107u koji od materinstva tvori bo\u017eansko&#8230;.Centar celokupnog p\u010delinjeg \u017eivota je kraljica. Ona dominira ko&scaron;nicom, ne usled naslednog prava, jer se iz svakog jajeta mo\u017ee izle\u0107i vladaju\u0107a kraljica, ve\u0107 zbog toga &scaron;to ona predstavlja matericu ove rase insekata&#8230;.&quot;<\/p>\n<p>Tesla potom pobli\u017ee i veoma slikovito opisuje strukturu ko&scaron;nice i do krajnosti delotvorne prirodne zakone koji stoje iza nje:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Imamo ogromne deseksualizovane armije radnika \u010diji jedini cilj i sre\u0107a u \u017eivotu je naporan rad. To je savr&scaron;enstvo komunizma, socijalizovanog, kooperativnog \u017eivota u kome je sve, uklju\u010duju\u0107i decu i mlade, vlasni&scaron;tvo i briga svih. Zatim imamo p\u010dele &#8211; device, p\u010dele &#8211; princeze, \u017eenke koje su selektovane iz kralji\u010dinih jaja kada se izlegu i \u010duvaju za slu\u010daj da neplodna kraljica donese ko&scaron;nici razo\u010daranje. A tu su i mu\u017ejaci, malobrojni, lo&scaron;ih navika, tolerisani jedino zbog toga &scaron;to su neophodni za oplodnju kraljice. Kada za kraljicu sazri vreme za svadbeni let, mu\u017ejaci su drilovani i postrojeni. Kraljica prolazi pored trutova koji su \u010duvari kapije ko&scaron;nice, dok je mu\u017ejaci slede u zuje\u0107em stroju. Najja\u010da od svih stanovnika ko&scaron;nice, mo\u0107nija od bilo kog njenog subjekta, kraljica pole\u0107e u vazduh, spiralno uzle\u0107e sve vi&scaron;e i vi&scaron;e, dok je p\u010dele &#8211; mu\u017ejaci slede. Neki od sledbenika oslabe i otpadnu, ispadnu iz svadbene potere, ali kraljica uzle\u0107e sve vi&scaron;e, dok ne dosegne ta\u010dku u visokom eteru gde preostaje samo jedan mu\u017ejak. Putem krutog zakona prirodne selekcije, on je najja\u010di, i sparuje se sa kraljicom. U bra\u010dnom trenutku, telo mu\u017ejaka se cepa nadvoje i on gine. Kraljica se potom vra\u0107a u ko&scaron;nicu, oplo\u0111ena, nose\u0107i u sebi desetine hiljada jaja &#8211; budu\u0107i p\u010delinji grad, i tada po\u010dinje reprodukcioni ciklus, koncentracija \u017eivota koji vrvi u ko&scaron;nici u neprekidnom radu na ra\u0111anju novih generacija..&quot;.<\/p>\n<p>Najzad, Tesla iznosi svoj stav i viziju u pogledu budu\u0107nosti planetarnog dru&scaron;tva ujedinjenog \u010dove\u010danstva, baziranog na nau\u010dnim znanjima, li&scaron;enog volje za mo\u0107i, a okrenutog kreativnosti i radu, u skladu sa prirodnim zakonom:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Ma&scaron;ta posr\u0107e pri istra\u017eivanju ljudske analogije vezane za ovu misterioznu i bo\u017eanstveno posve\u0107enu civilizaciju p\u010dela; ali, kada razmotrimo kako ljudski instinkt za rasnom besmrtno&scaron;\u0107u dominira \u017eivotom kako u njegovim normalnim, tako i preteranim i izopa\u010denim manifestacijama, ima ironi\u010dne pravde u mogu\u0107nosti da ovaj instinkt, uz kontinuitet intelektualnog napredovanja \u017eena, bude kona\u010dno izra\u017een na p\u010delinji na\u010din, iako \u0107e biti potrebna stole\u0107a da bi se razorili narodni obi\u010daji i navike koji predstavljaju prepreke na putu ka ovako jednostavnoj i nau\u010dno utemeljenoj civilizaciji&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Pola stole\u0107a nakon Tesle, britanski multidisciplinarni nau\u010dnik Peter Russel (studirao matematiku, teorijsku fiziku i eksperimentalnu psihologiju u Kembrid\u017eu, zavr&scaron;io post-diplomske studije iz oblasti informatike) dalje razvija vizije budu\u0107nosti, spajaju\u0107i svoja istra\u017eivanja najnovijih tehnologija sa arhetipski revitalizovanim drevnim anti\u010dkiim mitovima. Matrica matrijarhata je podignuta na nad-ljudski nivo, te je strukturirana u skladu sa zakonima vi&scaron;eg reda, potpuno van svesne ljudske volje. Russel iznosi teoriju Zemlje kao \u017eivog bi\u0107a, &quot;Gaie&quot;, koja predstavlja izraz arhetipa Velike Majke za celokupnu biosferu:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Gaia je staro-gr\u010dko ime za Majku Zemlju. Grci su Zemlju posmatrali kao \u017eivo bi\u0107e&#8230;Ideja (Majke Zemlje) jo&scaron; \u017eivi u na&scaron;em dru&scaron;tvu&#8230;ali nas je na&scaron;a prevelika zaokupljenost nau\u010dnim materijalizmom navela da zaboravimo pravo zna\u010denje tog pojma&#8230;Nedavno smo, kroz nekoliko razli\u010ditih nau\u010dnih prilaza, po\u010deli da uvi\u0111emo da Zemlja ipak mo\u017ee biti \u017eivi organizam&#8230;Postoje razni dugoro\u010dni procesi u sistemu biosfere koji nisu potpuno obja&scaron;njeni konvencionalnom fizi\u010dkom hemijom&#8230;Planeta kao celina odr\u017eava uslove za neprekinutu evoluciju \u017eivota&#8230;Hipoteza Gaie tvrdi da je najbolji na\u010din da razumemo ove prili\u010dno \u010dudnovate dugoro\u010dne doslednosti ako posmatramo biosferu kao samo-pode&scaron;avaju\u0107i \u017eivi sistem&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Russel dalje povezuje svoje poznavanje kibernetike i teorije sistema sa \u017eivim sistemom Gaie. On pokazuje analogiju osamnaest sistema Gaie sa devetnaest presudnih podsistema svakog \u017eivog sistema, kao &scaron;to su npr. primanje i transformacija energije, skladi&scaron;tenje informacija itd. Jedino &scaron;to Gaia ne poseduje, jeste sistem za reprodukciju, te nema novoro\u0111enih malih beba-planeta sli\u010dnih na&scaron;oj u Zemljinoj neposrednoj okolini. Me\u0111utim, Russel vidi potencijal i za ovaj sistem, i to kroz teleolo&scaron;ku aktivnost ljudi:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;ona (Gaia) sada zapravo ima tu mogu\u0107nost posredstvom \u010dove\u010danstva. Zapamtite da se Gaia ne odnosi na kamenu loptu, ve\u0107 na biosferu &#8211; okeane, atmosferu, tlo i sva bi\u0107a unutar tog sistema. Otkako se pojavilo \u010dove\u010danstvo, Gaia ima mogu\u0107nost da odnese tipi\u010dan primerak svog genskog puta i ekosistema u svemir i kolonizuje drugu planetu. Zna\u010di, devetnaesta sposobnost je potencijalno prisutna&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Russel dalje razvija svoju viziju uloge \u010dove\u010danstva u ekosistemu Gaie kao superorganizma meta-matrijarhalne strukture:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;\u010dove\u010danstvo je podsistem Gaie i taj podsistem zovem &quot;svetski mozak&quot;. Na\u010din na koji se povezujemo preko sistema za razmenu informacija je veoma sli\u010dan na\u010dinu na koji se razvija nervni sistem. Ljudski mozak se razvija u materici izme\u0111u osme i trinaeste nedelje trudno\u0107e. Za samo pet nedelja broj nervnih \u0107elija u mozgu raste od nule do oko sto milijardi, &scaron;to je ogromna populaciona eksplozija. Da ste vi mo\u017edana \u0107elija, oko dvanaeste sedmice bi ste verovatno obrazovali komisiju za ispitivanje ove eksplozije, tvrde\u0107i da ne\u0107e biti dovoljno krvi za sve, ili dovoljno mesta u lobanji. Ali oko trinaeste nedelje, proces rasta iznenada prestaje. Od tada pa do kraja va&scaron;eg \u017eivota odvija se proces rastu\u0107eg me\u0111upovezivanja sistema. \u010cove\u010danstvo, narastaju\u0107i planetarni mozak, prolazi kroz sli\u010dan proces. Izgleda da smo negde u fazi trinaeste nedelje. Iskusili smo vlo brz rast stanovni&scaron;tva, naro\u010dito u poslednjih stotinak godina. Najnovije procene ukazuju da \u0107e se ljudska populacija ustaliti oko cifre od 10,2 milijarde. Zanimljivo je da taj broj odgovara broju \u0107elija u kori na&scaron;eg velikog mozga&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Nakon ove fascinantne analogije, Russel preciznije opisuje strukturu supersistema:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Sad ulazimo u drugu fazu, brzi razvoj me\u0111upovezivanja. Ba&scaron; kao &scaron;to su se \u0107elije u moru spojile da bi obrazovale prvi vi&scaron;e\u0107elijski organizam, pojedinci se danas povezuju da bi oformili dru&scaron;tvene sisteme, ali sa jednom vrlo va\u017enom razlikom. Kada su \u0107elije obrazovale slo\u017een organizam, povezanost je bila uglavnom fizi\u010dka. Sa pojavom ljudskih bi\u0107a, nastalo je novo sredstvo povezivanja: mentalno povezivanje. Proces povezivanja je napredovao od fizi\u010dkog do mentalnog. Dakle, svetski mozak je \u010dove\u010danstvo raspore\u0111eno po celoj planeti, koje deli ideje kroz mnoga sredstva razmene informacija. Umesto povezivanja tela sa telom, ono &scaron;to vidimo je povezivanje uma sa umom&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Russel u daljem tekstu daje profetsku viziju budu\u0107nosti ljudske rase na bazi trenutnih tokova razvoja Gaie i ljudske uloge u svemu tome:<\/p>\n<p>&quot;&#8230;Ovaj proces je zapo\u010deo, iako sporo, sa Gutenbergovim pronalaskom &scaron;tamparske prese. Pre toga, informacije su se uglavnom razmenjivale licem u lice. Iznenada, mogli smo da stavimo informacije u knjigu i podelimo sa ljudima iz druge zemlje, ili s ljudima dva veka udaljenim u vremenu. Uvo\u0111enjem telefona (drugog glavnog otkri\u0107a u oblasti razmene informacija), mesta prostorno povezana preko cele planete mogu se spojiti u jednom trenutku. Slede\u0107i korak je bio radio, koji je sa trenutne komunikacije izme\u0111u dve osobe pre&scaron;ao na trenutnu komunikaciju izme\u0111u mnogo ljudi. Ovaj proces me\u0111upovezivanja od tada se neprestano ubrzava, preko globalnih satelitskih uklju\u010denja, kompjuterskih sistema i elektronske medijske razmene. Prelazimo iz populacione eksplozije u integracionu eksploziju&#8230;Vidim slede\u0107u fazu \u010dove\u010danstva kao dug period stabilnosti broja sa stalno rastu\u0107im povezivanjima i podelom informacija. Ba&scaron; kao &scaron;to raste inteligencija deteta koje se razvija &scaron;to se vi&scaron;e veza na\u010dini izme\u0111u nervnih \u0107elija, tako i ovo progresivno povezivanje ljudskih umova mo\u017ee da predstavlja porast mudrosti \u010dove\u010danstva. To je&#8230;slede\u0107a logi\u010dna faza u celokupnom procesu evolucije&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Dakle, analizom interneta kao savremenog mega-fenomena, s jedne strane, i ekolo&scaron;ke svesti sa druge, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je, kako u cyber-prostoru, tako i kroz li\u010dna i kolektivna (dr\u017eavna, nad-dr\u017eavna) nastojanja za celovitim odr\u017eanjem \/ unapre\u0111enjem biosfere planete, prisutna struktura koja ima sva obele\u017eja matrijarhalne kulture: jednakost, neizdiferenciranost, odsustvo paradigme, integrisanost u celinu bez posebnih uslova itd.<\/p>\n<p>Ova struktura bi za nas mogla biti pro\u010ditana kao simbol onoga &scaron;to tek ima da se desi: enantiodromske transformacije patrijarhalnih kompetitivnih monisti\u010dkih ideologija u matrijarhalno globalno dru&scaron;tvo, okrenuto pacifizmu i radu. Totalni relativizam i neizdiferenciranost cyber-prostora i ekolo&scaron;kih pokreta (koji karakteri&scaron;u arhetip majke koja prihvata svu svoju decu) su obele\u017eja ispoljavanja \u017eenskog principa ni\u017eeg reda, a kao takvi predstavljaju simboli\u010dki izraz kontratega mu&scaron;kom principu unutar civilizacijskog interregnuma u kome se trenutno nalazimo.<\/p>\n<p>Razvijeniji izraz arhetipa \u017eenskog, na civilizacijskom nivou, mogao bi sadr\u017eati novu formu reda, definisanu na nivou evolutivno generi&scaron;u\u0107eg morfogenetskog polja, a poput prijemnika apsorbovanu od strane kriti\u010dne mase spiritualnih \u017eena ili pak mu&scaron;karaca sa integrisanim \u017eenskim delom li\u010dnosti (&quot;anima&quot;) \u010dija psihi\u010dka &quot;vibracija&quot; oli\u010dava potpunu pasivnost prema kosmi\u010dkom (mu&scaron;kom) principu izra\u017eenom u zakonima vi&scaron;eg reda, a koji je jedini realni nosilac progresa ljudskog dru&scaron;tva. Na taj na\u010din bi smo dobili novu paradigmu, svesno prihva\u0107enu, ali sada ne na institucionalnom nivou, ve\u0107 na nivou slobodnih ljudi, koji, u pacifisti\u010dkom okru\u017eenju matrijarhata, samom svojom evoluiranom sve&scaron;\u0107u, putem feed-back-a, restruktuiraju morfogenetsko polje ni\u017eeg reda (kolektivno nesvesno \/ svesno) i tako izo&scaron;travaju i unapre\u0111uju evolutivni stepen celokupne ljudske rase. I, ustvari, obavljaju zna\u010dajnu funkciju ujedinjenja mu&scaron;kog i \u017eenskog principa, u meri koja je mogu\u0107a, na dugom putu op&scaron;teg evolutivnog toka.<\/p>\n<p>Perspektiva vi&scaron;eg stepena integrisanosti svesti \u010dove\u010danstva nemogu\u0107a je unutar suprotstavljenih ideolo&scaron;kih monisti\u010dkih matrica generisanih mu&scaron;kim principom. Zato kriza (koja ve\u0107 prelazi u formu raspada) patrijarhalnog dru&scaron;tva ima veoma dubok koren; Ovako ustrojeno, patrijarhalno dru&scaron;tvo, ljudski samodovoljno, zatvara prostor ka transcedentnom, jer mu transcedentno nije ni potrebno &#8211; &scaron;tavi&scaron;e, ono naru&scaron;ava &quot;ve&scaron;ta\u010dki raj&quot; (politi\u010dkih, verskih, kulturnih itd.) ideologija i posledi\u010dne mo\u0107i koja pripada ideolozima.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, harmonija na Zemlji, od tehni\u010dke, preko estetske, pa sve do eti\u010dke, jeste tek puki odraz arhetipa harmonije, oli\u010denog u kosmi\u010dkim zakonima vi&scaron;ega reda. Samo um, koji je posve otvoren ka &quot;astralnim uticajima&quot;, (tj. pasiviziran um kao organon \u017eenskog, pasivnog principa) mo\u017ee da spozna kosmi\u010dki plan, emitovan finim vibracijama sa kojima psiha rezonira u gama-stanju mo\u017edanih talasa (40 hz) i da osvetli put kojim \u010dove\u010danstvo treba dalje da ide. Zato matrijarhat, po svemu sude\u0107i, realno prisutan u drevnom dobu minojaca, a savremenicima nagove&scaron;ten od strane vizionara Tesle, recentno predvi\u0111en kroz delo analiti\u010dko-spiritualnog uma Russela, a danas simboli\u010dki nagove&scaron;ten kroz internet i ekologiju, poseduje zna\u010dajnu verovatno\u0107u da stupi na scenu u globalnom dru&scaron;tvu budu\u0107nosti, koje bi, u njegovom okrilju, moglo primiti znanja od neprocenjive vrednosti i tako krenuti putevima dostojnim smelih snova vizionara svih epoha.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kpv.rs\/?p=2059\">Kpv.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>U globalnom dru&scaron;tvu budu\u0107nosti &#8211; matrijarhat, simboli\u010dki nagove&scaron;ten kroz internet i ekologiju, poseduje zna\u010dajnu verovatno\u0107u da stupi na scenu budu\u0107nosti<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47598","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47598"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47598\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}