{"id":47585,"date":"2010-12-16T09:47:28","date_gmt":"2010-12-16T09:47:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47585"},"modified":"2010-12-16T09:47:28","modified_gmt":"2010-12-16T09:47:28","slug":"kako-je-spasen-vol-strit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/12\/16\/kako-je-spasen-vol-strit\/","title":{"rendered":"Kako je spasen Vol strit?"},"content":{"rendered":"<p>Pod pritiskom Kongresa, FED nedavno otkrio kako je sa 10 biliona dolara spasio najve\u0107e ameri\u010dke banke tokom 2008. i 2009. godine <\/p>\n<p>Koliko je te&scaron;ko finansijska kriza pogodila SAD, a zatim i ostatak sveta, 2008. godine, nije se ni znalo dok Federalne rezerve (FED) nisu objavile podatke (<a href=\"http:\/\/www.federalreserve.gov\/newsevents\/reform_transaction.htm\">http:\/\/www.federalreserve.gov\/newsevents\/reform_transaction.htm<\/a>) o tzv. &quot;prekono\u0107nim&quot; zajmovima za likvidnost banaka koji su iznosili devet biliona (eng. trillions) dolara. Osim toga, FED je otkupio i bilion dolara vredne hipotekarne obveznice i komercijalne obveznice banaka u vrednosti od jo&scaron; bilion dolara. U odnosu na cifru od 10 biliona dolara, paket pomo\u0107i dr\u017eave iz bud\u017eeta ugro\u017eenim kompanijama i bankama od 700 milijardi dolara koji je zapo\u010deo D\u017eord\u017e Bu&scaron;, a nastavio Barak Obama izgledaju kao sitni&scaron;.<\/p>\n<p>Najve\u0107i deo ovih zajmova odobren je 2008. godine, na vrhuncu krize, i prema izjavama \u010delnika FED-a uglavnom je vra\u0107en, ali bila je potrebna inicijativa iz Kongresa, pre svega kongresmena Rona Pola, i dono&scaron;enje zakona kako bi ameri\u010dka javnost saznala &scaron;ta se radi sa njihovim novcem. \u010cak i uz zahtev Kongresa, neki poslovi FED-a sa bankama sa Vol strita i dalje ostaju tajni.<\/p>\n<p>Osim &scaron;to je otkriveno da je 2008. finansijski sistem SAD-a bio pred kolapsom i da je ameri\u010dka centralna banka svakodnevno pozajmljivala milijarde dolara kako neke od najve\u0107ih svetskih banaka ne ni bankrotirale, Amerikanci su saznali da su njihovim novcem spasavane i evropske i azijske banke. Pored toga, tako\u0111e neverovatan podatak je da je FED, osim bankama kojima je &quot;poslednje uto\u010di&scaron;te&quot; kada je potreban novac za likvidnost, pozajmljivao pare po izuzetno niskim kamatama i kompanijama poput D\u017eeneral motorsa, Tojote, Harli Dejvidsona, Mekdonaldsa ili Katerpilara. Izgleda da je tih dana svakome ko je bio u finansijskim problemima bilo dovoljno da se obrati FED-u i da dobije koju milijardu sve\u017ee od&scaron;tampanih &quot;zelemba\u0107a&quot;.<\/p>\n<p>Najve\u0107i korisnik ovih kratkoro\u010dnih pozajmica bila je investiciona banka Meril Lin\u010d koja je u 226 pozajmica dobila 2,1 bilion dolara. Uprkos tome, ovu banku je uporedo sa propa&scaron;\u0107u Lehman brothers preuzela Banka Amerike. Sitigrupa koju je spasavala i dr\u017eava odnosno Ministarstvo finansija, pozajmila je dva biliona dolara, dok je Morgan Stanley tre\u0107i najve\u0107i zajmoprimac od FED-a sa 1,9 biliona dolara. Najve\u0107i pojedina\u010dni kredit od 47,9 milijardi dolara dobila je Barclay`s banka u septembru 2008. godine za kupovinu imovine propalog Lehman brothers. <\/p>\n<p>Kao primer dobre banke kojoj nije trebala pomo\u0107 centalne banke, navodi se JP Morgan \u010cejs, koja je pozajmila &bdquo;samo&quot; tri milijarde dolara. Na listi najve\u0107ih korisnika ovih pozajmica su i Banka Amerike, Bear Sterns i Goldman Saks.<\/p>\n<p>Prema saop&scaron;tenju FED-a ni u jednoj od oko 21.000 transakcija, centralna banka nije bila na gubitku, a na nekima je dobro i zaradila.<\/p>\n<p>Ipak, u konzervativnijem delu javnosti osuta je paljba po FED-u koji se i ovako nalazi na meti republikanskih politi\u010dara, a ovi podaci su i posledica akcije &bdquo;oditujmo FED&quot; teksa&scaron;kog kongresmena Rona Pola koji tvrdi da neke od najva\u017enijih odluka u zemlji, poput one koliko novca \u0107e se nalaziti u opticaju i koliko dolara \u0107e biti od&scaron;tampano, donosi svega nekoliko ljudi koji nisu ni pod kakvom kontrolom. Osim toga, za neke su ovi krediti, koji su bukvalno spasili Vol strit, dokaz i dalje \u010dvrste veze izme\u0111u predsednika FED-a Bena Bernankea i Vol strita, pre svega Goldman Saksa, odakle je i do&scaron;ao na ovu poziciju. Kakav uticaj banke imaju na ameri\u010dku ekonomsku politiku govori podatak i da je Timoti Gajtner, &scaron;ef Trezora ameri\u010dkog ministarstva finansija, tako\u0111e biv&scaron;i kadar Goldman Saksa.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ono &scaron;to je posebno zanimljivo je da je FED otkupljivao i hipotekarne obveznice, koje su se u krizi pokazale kao bezvredne i komercijalne papire od nekih evropskih banaka. Tako je Doj\u010de banka prodala FED-u ovakvih hartija za 300 milijardi dolara, dok je Kredit Swis uzela od FED-a 290 milijardi dolara u zamenu za ove hartije. Ukupno, FED je otkupio hartija pokrivenih hipotekama za preko bilion dolara. Najvi&scaron;e komercijalnih obveznica FED-u je prodala &scaron;vajcarska banka UBS, za 75 milijardi dolara, a pomo\u0107 je dobila \u010dak i korejska dr\u017eavna banka.<\/p>\n<p>Senator Bernard Sanders ocenio je da su Amerikanci kona\u010dno saznali kako je FED spa&scaron;avao Vol strit i korporativnu Ameriku novcem poreskih obveznika.<\/p>\n<p>&quot;Mo\u017eda je i najve\u0107e iznena\u0111enje ogromna suma koja je oti&scaron;la na spasavanje stranih banaka i korporacija. Kao rezultat ovog otkri\u0107a, \u010dlanovi Kongresa \u0107e detaljno razmisliti o tome kako FED funkcioni&scaron;e&quot;, upozorio je Bernards.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.balkanmagazin.net\/kolumna\/finansije\/kako_je_spasen_vol_strit.xhtml\">Balkanmagazin.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pod pritiskom Kongresa, FED nedavno otkrio kako je sa 10 biliona dolara spasio najve\u0107e ameri\u010dke banke tokom 2008. i 2009. godine <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47585","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47585"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47585\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}