{"id":47581,"date":"2010-12-12T09:13:06","date_gmt":"2010-12-12T09:13:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47581"},"modified":"2010-12-12T09:13:06","modified_gmt":"2010-12-12T09:13:06","slug":"neslavan-kraj-politicara-od-kojeg-se-mnogo-ocekivalo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/12\/12\/neslavan-kraj-politicara-od-kojeg-se-mnogo-ocekivalo\/","title":{"rendered":"Neslavan kraj politi\u010dara od kojeg se mnogo o\u010dekivalo"},"content":{"rendered":"<p>Kao &scaron;to se s tijekom vremena izlizala i &quot;jamstvena kartica&quot;, tako se malo-pomalo izlizala i Sanaderova vjerodostojnost i predod\u017eba da je rije\u010d o modernom politi\u010daru europskog kova<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Marijan Lipovac<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Predvi\u0111ali su mu sjajnu karijeru u Europskoj uniji, a zavr&scaron;io je na me\u0111unarodnoj tjeralici, u dru&scaron;tvu Osame bin Ladena, Ratka Mladi\u0107a i Gorana Had\u017ei\u0107a. Kao premijer i predsjednik HDZ-a jasno se odredio prema najmra\u010dnijim stranicama hrvatske pro&scaron;losti, da bi na kraju u strahu od zatvaranja pobjegao iz Hrvatske na zapad, u maniri zlo\u010dina\u010dkog usta&scaron;kog vo\u0111e Ante Paveli\u0107a, mijenjaju\u0107i pritom u bijegu automobile poput iskusnog kriminalca.<\/p>\n<p>Ivo Sanader, koji je pet i pol godina vladao Hrvatskom i bio rado vi\u0111en gost u europskim i svjetskim metropolama, danas je tema novinskih crnih kronika i predmet potrage stranih policija kao da je rije\u010d o opasnom ubojici ili plja\u010dka&scaron;u. Sanaderov kukavi\u010dki bijeg i optu\u017eba da je godinama zloporabio politi\u010dki polo\u017eaj i ovlasti i bio na \u010delu zlo\u010dina\u010dke organizacije, neslavan su kraj za politi\u010dara od kojeg se mnogo o\u010dekivalo i koji je imao povijesnu &scaron;ansu da Hrvatsku uvede u EU i u\u010dini je pristojnom i prosperitetnom zemljom.<\/p>\n<p>&quot;Ubrzat \u0107emo ulazak Hrvatske u EU i NATO, za razliku od drugih koji su ugrozili na&scaron; napredak svojom neodlu\u010dno&scaron;\u0107u i nesposobno&scaron;\u0107u&quot;, pisalo je uz ostalo na &quot;jamstvenoj kartici&quot; sa Sanaderovim potpisom koju je HDZ dijelio u kampanji uo\u010di izborne pobjede 2003. Glavne poruke tada&scaron;njeg premijerskog kandidata bile su &quot;Pokrenimo Hrvatsku&quot; i &quot;Za mene su ljudi ispred politike&quot;, ali danas je jasno da je Sanaderu ispred svega bio njegov osobni interes i da mu je do Hrvatske bilo stalo jedino ako je u tome vidio korist za sebe. Kao &scaron;to se s tijekom vremena izlizala i &quot;jamstvena kartica&quot;, tako se malo-pomalo izlizala i Sanaderova vjerodostojnost i predod\u017eba da je rije\u010d o modernom politi\u010daru europskog kova. Od \u010dovjeka u kojeg su velike nade polagali i Europa, ali i mnogo hrvatskih gra\u0111ana, Sanader se pretvorio u golemo razo\u010darenje. \u010cak i ako se ima na umu napredak koji je Hrvatska pod Sanaderovim vodstvom ostvarila u pristupu EU-u i ulazak u NATO, iz dana&scaron;nje se perspektive \u010dini da je najkorisnija stvar koju je Sanader u\u010dinio Hrvatskoj to &scaron;to se 1. srpnja 2009. povukao s premijerske du\u017enosti.<\/p>\n<p>Koliko god to bio neodgovoran potez bez presedana, Sanader je svojim odlaskom omogu\u0107io da se nadle\u017ene institucije napokon po\u010dnu baviti mra\u010dnim stranama njegove vladavine, o kojima su ranije postojale samo indicije i sumnje. Bez Sanadera, Hrvatska je uspje&scaron;no nastavila pregovore s EU-om nakon &scaron;to ih je on svojom neodgovorno&scaron;\u0107u i nerje&scaron;avanjem otvorenih pitanja sa Slovenijom doveo u blokadu. Kakva bi Hrvatska bila danas, na kraju 2010., u slu\u010daju da je Sanader i dalje u Banskim dvorima nezahvalno je naga\u0111ati. No pregovara\u010dki bi proces najvjerojatnije stajao, jer Sanader, unato\u010d svim svojim tobo\u017ee dobrim vezama s europskim kolegama, o\u010dito nije bio sposoban izvesti ga iz slijepe ulice, a zbog straha da i sam ne zavr&scaron;i u Remetincu ne bi dopu&scaron;tao pravosudnim institucijama da rade posao u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Time bi Hrvatskoj do daljnjega zatvorio vrata EU-a, efikasnije od svih slovenskih blokada i topni\u010dkih dnevnika, a vlastitu zemlju i njene gra\u0111ane pretvorio bi u taoce svoje ta&scaron;tine i ne\u010diste savjesti. Sa Sanaderom na \u010delu i njegovim zata&scaron;kavanjem prave istine o razmjerima krize i recesije Hrvatska i njeni gra\u0111ani ne bi do\u017eivjeli nu\u017eno otrje\u017enjenje ni spoznali \u010dinjenicu da je kriza rezultat na&scaron;ih doma\u0107ih slabosti i problema koji se godinama nisu rje&scaron;avali i nedostatka strukturnih reformi u svim sektorima.<\/p>\n<p>Dok je nekada svojom ugla\u0111enom proeuropskom, a istodobno i domoljubnom retorikom relativno uspje&scaron;no premo&scaron;\u0107ivao razlike u hrvatskom dru&scaron;tvu, izme\u0111u lijevih i desnih, Sanader je danas na najboljem putu da bude upam\u0107en kao jedna od najkontroverznijih i najsramotnijih osoba novije hrvatske povijesti i u tome je, paradoksalno, ponovno ujedinio cijelu Hrvatsku. Danas je o\u010dito da su i Sanaderov povratak u politiku sredinom listopada i svi njegovi kasniji javni istupi u kojima se obra\u010dunavao s aktualnom Vladom i vodstvom svoje biv&scaron;e stranke bili njegov labu\u0111i pjev i da se radilo o potezima o\u010dajnika upla&scaron;enog zbog sudbine koja ga o\u010dekuje. Spekulacije da bi omra\u017eeni i prezreni Sanader mogao okupiti nekakvu kriti\u010dnu masu koja bi dovela do pada Vlade ostale su puka tlapnja, kao i Sanaderovo nebulozno tuma\u010denje da se vratio u politiku kako bi se borio protiv &quot;nevjerojatno nedemokratskog razvoja doga\u0111aja&quot;.<\/p>\n<p>Zarobljen u vlastitim iluzijama, Sanaderu se dogodilo ono najgore &scaron;to se mo\u017ee dogoditi svim prodava\u010dima magle, a to je da i sami po\u010dnu vjerovati u vlastite obmane. To ga je stajalo 3. sije\u010dnja, kad je poku&scaron;ao pu\u010d u HDZ-u, iz kojeg je dan kasnije izba\u010den, a tu cijenu pla\u0107a i danas. Daleko od aktivne politike, Sanader nije postao svjestan da se Hrvatska u mnogo \u010demu promijenila nabolje otkad je on napustio vo\u0111enje vlade. Zaboravio je da vi&scaron;e nije lider bez premca \u010dije ime skandiraju razdragane tisu\u0107e obo\u017eavatelja ni mo\u0107ni kancelar koji bi bio nedodirljiv za pravosudne istrage te da s njim vi&scaron;e nitko ozbiljan na politi\u010dkoj sceni ne \u017eeli imati posla.<\/p>\n<p>Kad njegove prijete\u0107e poruke nisu urodile plodom, Sanader je napravio ono &scaron;to rade svi koji s razlogom strahuju od kaznenog progona i pobjegao. Sanader niti kao premijer u opasnim situacijama nije svoj strah mogao za&scaron;tititi retori\u010dkim umije\u0107em i floskulama nego bi uvijek reagirao bahato&scaron;\u0107u i nervozom koja bi njegov strah \u010dinila jo&scaron; izra\u017eenijim. Dok Franjo Tu\u0111man 1991., u najgore vrijeme Domovinskog rata, nije ni pomi&scaron;ljao na bijeg, nego je svojim suradnicima govorio da \u0107e, do\u0111e li do najgoreg, oti\u0107i na najbli\u017eu boji&scaron;nicu i poginuti, Sanader nikad nije imao toliku koli\u010dinu hrabrosti jer mu je va\u017enija bila vlastita ko\u017ea i osobna komocija. Nije mu me\u0111utim nedostajalo drskosti da istodobno radi jedno, a govori drugo, da na politi\u010dkim skupovima ponavlja da politiku shva\u0107a kao slu\u017eenje hrvatskim gra\u0111anima, a da istodobno mo\u0107 i polo\u017eaj koristi za osobne probitke.<\/p>\n<p>U javnosti se Sanader predstavljao kao prakti\u010dni katolik iz pobo\u017ene obitelji, ponosio se &scaron;to je bio posljednji dr\u017eavnik kojeg je prije smrti primio papa Ivan Pavao II. Pozivao se na demokr&scaron;\u0107anstvo, a istodobno se u politi\u010dkoj praksi pona&scaron;ao suprotno kr&scaron;\u0107anskim na\u010delima koje umjesto sebi\u010dnosti podrazumijevaju usmjerenost prema op\u0107em dobru, po&scaron;tivanje svakog \u010dovjeka i solidarnost. Unato\u010d tradicionalnom odgoju, inozemnom obrazovanju i diplomatskom iskustvu, nije smatrao neprimjerenim optu\u017ebe na ra\u010dun premijerke Jadranke Kosor iznositi 18. studenoga, upravo na dan vukovarske tragedije, kad se politi\u010dari suzdr\u017eavaju od bilo kakvih istupa koji bi zasjenili sje\u0107anje na \u017ertvu Vukovara, kao &scaron;to je za njega potpuno normalno bilo upu\u0107ivati prijetnje tada&scaron;njem predsjedniku Stjepanu Mesi\u0107u s Tu\u0111manova groba 10. prosinca 2009. Time je zasjenio obilje\u017eavanje desete godi&scaron;njice smrti prvog hrvatskog predsjednika, na kojeg se rado volio pozivati.<\/p>\n<p>Danas, kad je Sanader za politiku postao pro&scaron;lost, Hrvati iz njegova slu\u010daja trebaju izvu\u0107i pouke da vi&scaron;e pozornosti obra\u0107aju na sadr\u017eaj, a ne na formu, da vi&scaron;e ne nasjedaju na slatkorje\u010dive politi\u010dare koji im govore ono &scaron;to bi \u017eeljeli \u010duti ili na one koji ih varaju svojim blefiranjem. Hrvatska vi&scaron;e ne smije dopustiti da bude pogodno tlo za politi\u010dare koji \u0107e se pozivati na domoljublje, a istodobno rade\u0107i za vlastiti d\u017eep Hrvatsku razarati i moralno i materijalno.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vjesnik.hr\/html\/2010\/12\/11\/Clanak.asp?r=tem&amp;c=1\">Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao &scaron;to se s tijekom vremena izlizala i &quot;jamstvena kartica&quot;, tako se malo-pomalo izlizala i Sanaderova vjerodostojnost i predod\u017eba da je rije\u010d o modernom politi\u010daru europskog kova<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47581","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47581"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47581\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}