{"id":47576,"date":"2010-12-07T18:20:53","date_gmt":"2010-12-07T18:20:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47576"},"modified":"2010-12-07T18:20:53","modified_gmt":"2010-12-07T18:20:53","slug":"bez-slobodnih-medija-nema-slobode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/12\/07\/bez-slobodnih-medija-nema-slobode\/","title":{"rendered":"Bez slobodnih medija, nema slobode"},"content":{"rendered":"

Uredni\u010dki komentar koji je neposredno prije hapšenja Assange napisao za list The Australian<\/em>, u kome se pozabavio misijom Wikileaksa, kao i najnovijim kontroverzama <\/p>\n

Pi\u0161e: Julian Assange<\/strong><\/em><\/p>\n

Godine 1958. mladi Rupert Murdoch, tada vlasnik The Newsa iz Adelaidea, napisao je: "U utrci izme\u0111u tajanstvenosti i istine, \u010dini se neizbje\u017enim da \u0107e istina uvijek pobijediti". <\/p>\n

Njegova primjedba je mo\u017eda odra\u017eavala mišljenje njegovog oca Keitha Murdocha, koji je tvrdio da nesposobni britanski zapovjednici nepotrebno \u017ertvuju australske vojnike na Galipolju. Britanci su ga pokušali ušutkati, ali Keith Murdoch nije htio šutjeti, a njegovi napori doveli su do ukidanja katastrofalne kampanje na Galipolju. <\/p>\n

Gotovo cijelo jedno stolje\u0107e kasnije, WikiLeaks tako\u0111er neustrašivo objavljuje podatke koje treba u\u010diniti dostupnima javnosti. <\/p>\n

Odrastao sam u gradu u Queenslandu, gdje su ljudi iskreno govorili što im je na pameti. Nisu imali povjerenja u jaku vladu, uvjereni da bi ona mogla postati korumpirana ako se ne bude bdjelo nad njom. Mra\u010dni dani korupcije u vladi Queenslanda prije Fitzgeraldove istrage svjedo\u010danstvo su onoga što se doga\u0111a kad politi\u010dari zaustave medije pri izvještavanju o istini. <\/p>\n

Te stvari su mi ostale u sje\u0107anju. WikiLeaks je stvoren oko tih temeljnih vrijednosti. Ideja, smišljena u Australiji, bila je koristiti tehnologiju interneta na nove na\u010dine, kako bi se prenijela istina. <\/p>\n

WikiLeaks je uveo novu vrstu novinarstva: znanstveno novinarstvo. Radimo s drugim medijima kako bi ljudima donijeli vijesti, ali tako\u0111er dokazujemo da su one istinite. Znanstveno novinarstvo omogu\u0107ava vam da pro\u010ditate pri\u010du, i onda na internetu vidite originalni dokument na kojemu je ona bazirana. Tako sami mo\u017eete procijeniti je li istinita i je li ju novinar prenio to\u010dno. <\/p>\n

Demokratska društva trebaju jake medije, a WikiLeaks je dio tih medija. Mediji poma\u017eu zadr\u017eati poštenje kod vlade. WikiLeaks je otkrio neke teške istine o ratovima u Iraku i Afganistanu, kao i pri\u010de o korporativnoj korupciji. <\/p>\n

Ljudi ka\u017eu da sam ja protiv rata: nisam. Nekad narodi moraju i\u0107i u rat, i postoje pravedni ratovi. Ali nema ništa gorega od vlade koja ljudima la\u017ee o tim ratovima, i onda od tih istih gra\u0111ana tra\u017ei da riskiraju svoje \u017eivote i name\u0107e im poreze za isplatu tih la\u017ei. Ako je rat opravdan, onda recite istinu i ljudi \u0107e odlu\u010diti ho\u0107e li ga podr\u017eati. <\/p>\n

Ako ste \u010ditali ijedan od afganistanskih ili ira\u010dkih ratnih zapisa, bilo koju od ameri\u010dkih diplomatskih depeša ili bilo koju od pri\u010da o kojima je WikiLeaks izvještavao, razmotrite koliko je va\u017eno da svi mediji to mogu prenijeti slobodno.<\/p>\n

WikiLeaks nije jedini objavio ameri\u010dke depeše. Drugi mediji, me\u0111u njima britanski Guardian, New York Times, španjolski El Pais i njema\u010dki Der Spiegel objavili su iste redigirane depeše. <\/p>\n

Ipak, Wikileaks je taj, koji je kao koordinator tih grupa morao podnijeti najzluradije napade ameri\u010dke vlade i njenih pristaša. Optu\u017een sam za veleizdaju, iako sam australski, a ne ameri\u010dki gra\u0111anin. Deseci ljudi su ozbiljno rekli da me treba "ukloniti". Sarah Palin ka\u017ee da me treba "loviti kao Osamu Bin Ladena", a republikanski zakon pred ameri\u010dkim Senatom me \u017eeli proglasiti "transnacionalnom prijetnjom". Savjetnik kanadskog premijera je na nacionalnoj televiziji pozvao na moje smaknu\u0107e. Ameri\u010dki bloger je pozvao da se mog 20-godišnjeg sina u Australiji otme i da mu se naudi ni zbog kojeg drugog razloga nego da se naškodi meni. <\/p>\n

Australci bi s nimalo ponosa trebali promatrati sramotno pristajanje tim stavovima od strane premijerke Gillard i ameri\u010dke ministrice vanjskih poslova Hillary Clinton koje nije kritizirala niti jedna medijska organizacija. To je zato što su Guardian, NYT i Der Spiegel velike i stare organizacije, a Wikileaks mala i mlada. <\/p>\n

Mi smo oni na koje se ne kladi. Australska vlada pokušava upucati glasnika, jer ne \u017eeli da se otkrije istina, izme\u0111u ostalog informacije o njihovim diplomatskim i politi\u010dkim poslovima. <\/p>\n

Je li australska vlada reagirala na brojne javne prijetnje nasiljem protiv mene i drugih \u010dlanova Wikileaksa? Moglo bi se pomisliti da bi australska premijerka branila svoje gra\u0111ane od takvih stvari, ali dosad se moglo \u010duti samo potpuno neutemeljene izjave o ilegalnosti WikiLeaksa. Premijerka i posebno dr\u017eavni odvjetnik bi trebali svoju du\u017enost obavljati nepristrano i s dostojanstvom. Budite uvjereni, njih dvoje pokušavaju spasiti svoju ko\u017eu. Ne\u0107e im uspjeti. <\/p>\n

Svaki put kad Wikileaks objavi istinu o nepravilnostima koje su po\u010dinile ameri\u010dke organizacije, australski politi\u010dari zborno pjevaju pjesmu State Departmenta: "Ugrozit \u0107ete \u017eivote! Nacionalnu sigurnost" Ugrozit \u0107ete vojnike!". Onda ka\u017eu da u informacijama koje WikiLeaks objavljuje nema ništa va\u017eno. Ne mo\u017ee biti i jedno i drugo. U \u010demu se radi? <\/p>\n

Ni o \u010demu. WikiLeaks ima \u010detverogodišnju povijest objavljivanja. Tijekom tog vremena promijenili smo \u010ditave vlade, ali niti jedna osoba nije stradala. Ali SAD, s potporom australske vlade, je samo u zadnjih nekoliko mjeseci ubila tisu\u0107e ljudi. <\/p>\n

Ameri\u010dki ministar obrane Robert Gates priznao je u pismu ameri\u010dkom Kongresu da niti jedan va\u017ean obavještajni izvor niti metoda nisu ugro\u017eeni objavom afganistanskih ratnih zapisa. Pentagon je naveo kako nema dokaza da je zbog objava WikiLeaksa stradao itko u Afganistanu. NATO je u Kabulu rekao CNN-u da ne mo\u017ee na\u0107i niti jednu osobu koja treba zaštitu. Australsko ministarstvo obrane reklo je isto. Niti jedan australski vojnik ili izbor nije stradao zbog bilo \u010dega što smo objavili. <\/p>\n

Ali naše objave su bile sve samo ne neva\u017ene. Ameri\u010dke depeše otkrivaju neke zapanjuju\u0107e \u010dinjenice: <\/p>\n

SAD je tra\u017eio do svojih diplomata da ukradu osobne podatke i informacije od UN-ovih du\u017enosnika i grupa za ljudska prava, kao što su DNK, otisci prstiju, skenovi ro\u017enica, brojevi kreditnih kartica, lozinke na internetu i fotografije, što je kršenje me\u0111unarodnih ugovora. Mogu\u0107e je da su meta bili i australski diplomati. <\/p>\n

Saudijski kralj Abdullah je od ameri\u010dkih du\u017enosnika u Jemenu i Bahrainu rekao da na bilo koji na\u010din zaustave iranski nuklearni program. <\/p>\n

Britanska istraga o Iraku bila je namještena kako bi zaštitila "ameri\u010dke interese". <\/p>\n

Švedska je tajna \u010dlanica NATO saveza, a dijeljenje podataka s ameri\u010dkim obavještajnim slu\u017ebama se skriva od parlamenta.<\/p>\n

SAD pokušava prisiliti druge zemlje da prihvate oslobo\u0111ene zatvorenike Guantanama. Barack Obama je pristao susresti se sa slovenskim predsjednikom samo ako Slovenija prihvati zatvorenika. Našim pacifi\u010dkim susjedima u Kiribatiju se nudilo milijune dolara da prihvate zatvorenike. <\/p>\n

U klju\u010dnoj presudi o Pentagonskim dokumentima, ameri\u010dki Vrhovni sud je rekao da "samo slobodan i neoptere\u0107en tisak mo\u017ee u\u010dinkovito otkriti prevare vlasti". Oluja koja se podigla oko Wikileaksa poja\u010dava potrebu za obranom prava svih medija da otkriju istinu.<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uredni\u010dki komentar koji je neposredno prije hapšenja Assange napisao za list The Australian<\/em>, u kome se pozabavio misijom Wikileaksa, kao i najnovijim kontroverzama <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47576","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47576","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47576"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47576\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}