{"id":47568,"date":"2010-11-29T19:14:41","date_gmt":"2010-11-29T19:14:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47568"},"modified":"2010-11-29T19:14:41","modified_gmt":"2010-11-29T19:14:41","slug":"devet-najsokantnijih-tajni-koje-su-otkrivene-wikileaksom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/11\/29\/devet-najsokantnijih-tajni-koje-su-otkrivene-wikileaksom\/","title":{"rendered":"Devet naj\u0161okantnijih tajni koje su otkrivene WikiLeaksom"},"content":{"rendered":"

Donosimo devet informacija za koje vrh SAD-a nije baš oduševljen što ih \u010ditate.<\/strong><\/p>\n

1. Jemen je pokrivao neuspjeh SAD-a<\/p>\n

Dokumenti dokazuju da je Yemen pokrivao SAD u borbi protiv al Qaide kada su javno izrekli kako oni stoje iza napada, a ne SAD. ‘Nastavit \u0107emo govoriti da su bombe naše, a ne vaše’, kazao je predsjednik Jemena Ali Abdullah Saleh ameri\u010dkom generalu Davidu Petraeusu u sije\u010dnju ove godine. Zbog svega premijer Jemena se našalio kako je predsjednik ‘lagao’ parlamentu oko napada.<\/p>\n

2. Kina je ‘hakirala’ Google i Dalaj Lamu<\/p>\n

Kineska vlada bila je iza napada na pretra\u017eiva\u010d Google, otkrio je ameri\u010dkom veleposlanstvu u Pekingu ‘kineski kontakt’. Kazao je kako se provodi ‘koordinirana kampanja kompjuterske sabota\u017ee koju provode dr\u017eavni operativci’. SAD su ve\u0107 otprije odbili okriviti kinesku vladu za napad na stranicu, no zahvaljuju\u0107i informacijama s Wikileaksa na vidjelo je izašlo kako je Peking hakirao ne samo Google nego i Gmail ra\u010dune kineskih disidenata kao i osobno ra\u010dunalo Dalaj Lame.<\/p>\n

3. Hillary Clinton je špijunirala UN<\/p>\n

linton je zatra\u017eila od svojih diplomata da saznaju brojeve kreditnih kartica, raspored letenja, rasporede sastanaka, email adrese, brojeve mobitela, pa \u010dak i DNA \u010dlanova Vije\u0107a sigurnosti UN-a. Me\u0111u njima je i Glavni tajnik Ban Ki-moon za kojeg je \u017eeljala saznati stil na koji ‘upravlja i donosi odluke, kao i koliki je zapravo njegov utjecaj u tajništvu’. Zahtjev je podnesen u lipnju 2009. godine i samo je nastavak sli\u010dnih naredbi prethodnice Condoleezze Rice. Bez sumnje, rije\u010d je o velikoj neugodnosti koja je izašla na vidjelo, a vrlo vjerojatno bi mogla biti i protuzakonita.<\/p>\n

4. ‘Bespomo\u0107ni’ Berlusconi ima tajne veze s Putinom<\/p>\n

Izvješ\u0107a koja opisuju Berlusconijia nisu jako ljubazna, Poslanica SAD-a u Rimu Elizabeth Dibble opisala ga je kao ‘bespomo\u0107nog, taštog i neu\u010dinkovitog kao modernog europskog vo\u0111u’. Još jedan dokument otkriva ve\u0107 poznate informacije o njegovu zabavljanju do kasno u no\u0107 kao i to da je sklon tulumarenju. Izvješ\u0107a tako\u0111er ispituju njegov odnos s ruskim premijerom Putinom. Opisuju ga ‘nejasnim’ te navode kako jedan drugog obasipaju skupim darovima. Clinton je dalje naredila poslanicima da je izvijeste o bilo kakvom zajedni\u010dkom komuniciranju ili poslu dvojice vo\u0111a.<\/p>\n

5. Saudijski kralj \u017eeli da SAD napadne Iran<\/p>\n

Kralj Saudijske Arabije Abdullah cijelo je vrijeme nagovarao SAD da napadne Iran, izvještavao je veleposlanik SAD. ‘Uklonite glavu zmiji’, kazao je kralj 2008. godine kada je zahtijevao da SAD poduzme vojnu akciju protiv nuklearnih programa koje provodi Iran. Osim Saudijeke Arabije reakciju SAD-a je pri\u017eeljkivao i Izrael koji je SAD-u slao poruke da što prije reagiraju protiv Irana jer \u0107e ‘za 6 ili 8 mjeseci biti prekasno i svako vojno riješenje \u0107e dovesti do neprihvatljive kolateralne štete’. Prema ostalim izvješ\u0107ima, SAD su vjerovale kako je Iran primio napredne projektile iz Sjeverne Koreje kojim bi mogli napasti Moskvu i Europu.<\/p>\n

6. Potpredsjednika Afganstana pustili s 52 milijuna dolara u gotovini<\/p>\n

Slu\u017ebenici ameri\u010dke DEA-e su u Ujedinjenim arapskim emiratima prošle godine tijekom posjeta afganistanskog potpredsjednika Ahmeda Zia Massouda uhvatili s 52 milijuna dolara u gotovini. Iznos koji je nosio sa siobom opisali su ‘zna\u010dajnim’ te je ameri\u010dko veleposlanstvo dopustilo da zadr\u017ei milijune ne pitaju\u0107i porijeklo novca ili daljnju destinaciju. Massoud je naknadno opovrgnuo da je ikakav novac ‘izvozio’ iz Afganistana.<\/p>\n

7. SAD je pla\u0107ala dr\u017eavama da preuzmu zatvorenika iz Guantanama<\/p>\n

SAD su toliko \u017earko \u017eeljele riješiti se zatvorenika iz Guantanama da su maloj oto\u010dnoj dr\u017eavi Kiribati bili spremni ponuditi milijune dolara samo da preuzmu kineske i muslimanske zatvorenika. Tako\u0111er su podmitili Slovence nude\u0107i im zatvorenike u zamjenu za upoznavanje Baracka Obame. Belgiji je bilo re\u010deno da \u0107e prihva\u0107anjem zatvorenika na jeftin na\u010din odr\u017eati ‘prominenciju u Europi’.<\/p>\n

8. Ju\u017ena Koreja se planira ujediniti sa Sjevernom Korejom<\/p>\n

I dok tenzije na poluotoku rastu, SAD i Ju\u017ena Koreja planirale su spojiti dvije zemlje u slu\u010daju do do\u0111e do kolapsa Sjeverne Koreje. \u010cak su pokušavale prodobiti Kinu na svoju stranu.<\/p>\n

9. State Depertmant ocijenio Merkel lošom<\/p>\n

‘Merkel još nije poduzela hrabar potez kojim bi poboljšala odnose sa SAD-om’, napisao je bivši veleposlanik SAD-a William Timken 2006. godine. Dvije godine poslije za Merkel su kazali da ima ‘averziju prema riziku’ te da je ‘rijetko kreativna’.<\/p>\n

Dnevnik.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Donosimo devet informacija za koje vrh SAD-a nije baš oduševljen što ih \u010ditate.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47568","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47568"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47568\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}