Pomama za sapunicom iznova je aktualizirala teoriju kontroverznog povjesni\u010dara Osmana Karataya <\/p>\n
Pi\u0161e: \u0160enol Selimovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Zašto je nacija pomahnitala za sapunicom "Tisu\u0107u i jedna no\u0107"? Odgovor je nepodnošljivo lagan – Hrvati su podrijetlom Turci! Djeluje vam kao provokacija? Ili pak loš humor? Naprotiv, stvar je krajnje ozbiljna. <\/p>\n Dr. Osman Karatay, 40-godišnji poznati povjesni\u010dar s izmirskog sveu\u010dilišta Ege, ka\u017ee da nije pratio Onura i Šeherezadu, ali mu oni nisu bili ni potrebni za tvrdnju da su Hrvati prvotno bili tursko pleme Ogura koje se tijekom povijesti slaveniziralo. <\/p>\n Tu tezu, poznatu u znanstvenim krugovima kao "turska teorija o podrijetlu Hrvata", dr. Karatay je objavio u knjizi pod naslovom "U potrazi za izgubljenim plemenom – Podrijetlo i nastanak hrvatske nacije". O "Tisu\u0107u i jednoj no\u0107i" koja je osvojila Hrvatsku, ka\u017ee da je u Turskoj emitirana prije \u010detiri godine, ali ju nije gledao. <\/p>\n Uostalom nije veliki ljubitelj televizije, a voli samo komedije i umjetni\u010dke filmove, pa Hrvatima \u017eeljnima smijeha toplo preporu\u010duje tursku TV sapunicu "Široka porodica" (Geni\u015f aile).<\/p>\n Turska je raj za filmsku industriju, po produkciji je tre\u0107a u svijetu, nakon Hollywooda i Bollywooda, a postoji najmanje trideset serija boljih od "Tisu\u0107u i jedne no\u0107i", uvjerava nas dr. Karatay koji, osim engleskoga, izvrsno govori i hrvatski jezik. Ali, pustimo sada to, objasnite vi nama svoju teoriju o turskom podrijetlu Hrvata. <\/p>\n Crni i bijeli <\/strong><\/p>\n "Oko 463. godine turkijski plemenski savez Ogura dospio je iz Zapadnog Sibira na podru\u010dje Dona i Volge. Po tadašnjoj turanskoj dr\u017eavnoj organizaciji, bio je sastavljen od dviju grupa – Crnih Ogura i Bijelih Ogura, koji su bili ma\u0111arskog i turskog podrijetla. U to vrijeme nije bilo velikih razlika izme\u0111u turskih i ma\u0111arskih naroda koji mo\u017eda nisu govorili isti jezik, nego nešto izme\u0111u današnjeg turskog i ma\u0111arskog jezika. <\/p>\n U sastavu Crnih Ogura bilo je deset plemena pa su se zato zvali Onoguri (‘on’ na turskome zna\u010di ‘deset’). Crni Oguri, tj. Onoguri, ostali su u okolini Dona, \u017eivjeli pod upravom Avara, Plavih Turaka (Kök Türk) i Hazara, te se uselili u Panoniju u 890-im godinama. To su, dakle, Ma\u0111ari \u010dije se ime razvijalo u smjeru Onogur-Ungar-Hungar", objašnjava nam dr. Karatay. <\/p>\n Dobro Osman bey, a Hrvati su u vašoj teoriji, o\u010dito, u vezi s ovim drugim Ogurima, Bijelim? Autor teorije o turskom podrijetlu Hrvata nastavlja: "Ne znamo koliko je bilo plemena Bijelih Ogura, ali dobro znamo da su ona bila manja od Crnih. Rije\u010d ‘bijeli’ ozna\u010davao je manje grupe koje su ve\u0107inom bile prethodnice ovim ve\u0107ima. Hakani\/Kagani su, na primjer, pripadali bijelim savezima." <\/p>\n A što se dogodilo s tim Bijelim Ogurima? "Ne znamo što se s njima dogodilo, u izvorima ih se naziva Saraguri. Migracija, genocid, asimilacija? Iznimno su rijetki izvori u kojima se spominju. U kasnijim razdobljima ime ovih Ogura spominje samo Ruski prvi ljetopis (Povest’ Vremennykh Let)." Dobro, dobro, a gdje su više ti Hrvati? Baš kad nam se strpljenje primaklo kraju, turski akademik otkriva. "E pazite sad ovo! U tom ruskom izvoru piše: ‘Belie Ugry su iz Galicije otišli do Heraklije s ciljem da budu saveznici s Bizantom. <\/p>\n Car je tada ratovao s Avarima i Irancima. Znamo da je to bilo u 620-im godinama.’ A bizantski car Konstantin Porfirogenet (10. stolje\u0107e) pak piše: ‘Belokroati’ (Bijeli Hrvati) suiz Galicije otišli do Heraklije s ciljem da budu saveznici s Bizantom. Car je tada ratovao s Avarima i Irancima. Dakle, u oba izvora iste rije\u010di, ista boja (bijeli), ista Galicija, isti car, isti Avari, isti Iranci! Razlika je samo u dvije rije\u010di: u prvome izvoru (Bijeli) Oguri, a u drugom (Bijeli) Hrvati. To je neodr\u017eivo i mo\u017ee biti samo plod greške. <\/p>\n Hrvati su bili Oguri! Nadalje, prva imena Hrvata, posebno sedmero bra\u0107e, turska su. Znanstvenici poput Mikkole, Rasonyja i drugih to su ve\u0107 pokazali. Konstantin Porfirogenet ka\u017ee da ‘Hrvat’ na slavenskom jeziku zna\u010di ‘onaj koji osvaja mnoge zemlje’. Ali to zna\u010denje ne postoji u slavenskim jezicima. Ali postoji u turskome! To mo\u017eete vidjeti u najstarijim napisima Plavih Turaka, npr. ‘Sü sülepen il kubratt\u0131m’ (‘Ja sam poslao vojsku i okupio zemlju (dr\u017eavu)’. <\/p>\n Kubrat zna\u010di ‘okupiti’. Ina\u010de, to je ime bugarskog kana koji je osnovao veliku dr\u017eavu na sjeveru Crnog mora u sedmom stolje\u0107u. Izvori Konstantina Porfirogeneta sadr\u017ee grešku jer mi imamo ‘kurbat’, a ne ‘kubrat’. Kür Bat na staroturskome doslovce zna\u010di ‘mo\u0107ni knez’. Kod Turaka ima mnogih primjera kao Kür \u015ead, Kür Han, itd." <\/p>\n Dakle, rije\u010d Hrvat je zapravo turskog podrijetla – pitamo stidljivo akademika u strahu da nismo sve baš najbolje pohvatali. "Da, rekao sam: Ako je originalni oblik ‘horvat’ kurbat, to je turski, a zna\u010di ‘mo\u0107ni knez. Ako je pak pravi i originalni oblik ‘kubrat’, kao što nalazimo kod Konstantina Porfirogeneta, i to je turski, a zna\u010di ‘okupiti’." <\/p>\n ‘Neizmjerno poštujem Nadu Klai\u0107’ <\/strong><\/p>\n <\/p>\n "Dakle, što ja dalje zaklju\u010dujem?" nastavlja ljubazni Osman bey? "Bijeli Oguri su izbjegli od Avara oko 558. i došli do sjevernih Karpata. Zbog toga ih izvori ne spominje na istoku (Kavkaza i Crnog mora). Oni su tamo nastavali rat s Avarima, naravno zajedno s tuzemnim Slavenima. Kao dobri ratnici, oni su organizirali Slavene tako da Avari nisu mogli na sjeverne Karpate. <\/p>\n Poslije istanbulske opsade, oko 626., Avari gube svoj imid\u017e, svi narodi u okolini di\u017eu pobune, naravno na to ih poti\u010de Bizant, a carska diplomacija i vojska poma\u017ee Hrvatima da do\u0111u u Dalmaciju. Naravno, nisu svi ondašnji Hrvati dospjeli u Dalmaciju", objasnio nam je u najkra\u0107im crtama dr. Karatay svoju teoriju o turskom podrijetlu Hrvata. "To je povijest formiranja Hrvata", ka\u017ee. <\/p>\n "Prvi Bijeli Oguri koji su otišli u Galiciju, bili su malobrojni. Slavenizacija je tamo bila ve\u0107 u tijeku, a nakon nekoliko generacija više ništa nije ostalo od starih identiteta. Zna\u010di, jedna grupa Ogura osnovala je hrvatsku dr\u017eavu u kojoj su se miješali slavenski, turski, germanski, ilirski i drugi elementi. Zato ne mo\u017eemo danas samo re\u0107i da su Hrvati Turci. <\/p>\n Hrvati nisu Turci, ali imaju jedan do dva posto turske krvi", zaklju\u010duje povjesni\u010dar s Izmirskog sveu\u010dilišta. Na pitanje kako su na njegovu teoriju reagirali hrvatski povjesni\u010dari, odgovara da uglavnom ne zna, a da ne bi \u017eelio previše govoriti o nekim primjerima koji su mu ipak poznati. "Neki su reagirali u stilu ‘Ne \u017eelimo biti Turci’. To zna\u010di da ili ne znaju \u010ditati, ili ne razumiju. Ja bih jako volio znati što o mojoj teoriji misli jedna Nada Klai\u0107, koju neizmjerno poštujem kao znanstvenicu. <\/p>\n Ali, na\u017ealost, Nade više nema. Mo\u017eda i ovo govori o tome koliko je u Hrvatskoj poznata moja teorija. Kod vas sam još uvijek poznat kao 33-godišnji povjesni\u010dar! A imam ve\u0107 40. Tu\u017eno. Ne zato što se to ne zna, nego zato što sam ostario. A kao 28-godišnjak sam prvi put pisao o oguro-hrvatskoj teoriji." A jeste li baš sto posto sigurni u svoju teoriju ili ipak sumnjate, upitasmo ga. "Nemam ni jedan posto sumnje. Ja sam svoju teoriju dokazao. Taj sam posao završio, danas radim na sasvim drugim temema." <\/p>\n S Balkana u Finsku <\/strong><\/p>\n Pro\u010ditavši o njemu da se dosta bavio podru\u010djima današnje Hrvatske, BiH i Kosova, zanimalo nas je odakle mu taj interes. "Ne, nije baš tako", ka\u017ee. "Ja se bavim i Zapadnim Sibirom, bazenom Volge, Sjevernim Kavkazom, itd. Kosovo ništa ne predstavlja u mom znanstvenom radu. Ja sam medievist. \u010citam i slušam izvore. <\/p>\n Ako mi izvori ka\u017eu da idem na Tibet, ja \u0107u i\u0107i tamo. Tako je radio ma\u0111arski istra\u017eiva\u010d Körösi Csoma. Sve moje inspiracije dolaze od znanosti. Ne volim popularne teme i ne zanima me što ovi ili oni ho\u0107e ili ne\u0107e. To vrijedi i za moju hrvatsku teoriju. Ona nema ništa s današnjom Hrvatskom. Povijest kojom se bavim ide Crnomorskim stepama, od Volge do Galicije. Ne bavim se, dakle, Hrvatskom ili Bosnom posebno. <\/p>\n Ustvari, mrzim kada ka\u017eu da sam poznat kao balkanolog jer je to vrlo ograni\u010den sadr\u017eaj. Evo, trenutno se bavim prou\u010davanjem finskog jezika, na to su me navele aktualne znanstvene inspiracije." \u010culi smo vaše mišljenje o hrvatskim reakcijama, a kako su turski povjesni\u010dari reagirali na vašu knjigu o turskome podrijetlu hrvatske nacije? – pitamo na koncu dr. Karataya. <\/p>\n "U Turskoj imate samo desetak ljudi koji ozbiljno rade na srednjovjekovnoj isto\u010dnoj Europi, a samo jedan se bavi Proto-Bugarima. Oni su redom potvrdili utemeljenost moje teorije. Drugi su mi pak poru\u010dili da pustim Hrvate i da se bavim Turcima. Svjestan sam da sam stekao veliku slavu me\u0111u povjesni\u010darima, ali ne radim za aplauz. Va\u017eno mi je da sam osobno zadovoljan svojim rezultatima."<\/p>\n Tko je Osman Karatay? <\/strong><\/p>\n Ro\u0111en je 1971., diplomirao je na istanbulskom sveu\u010dilištu Bosphorus 1995. godine. Magistrirao je i doktorirao u Ankari, na sveu\u010dilištu Gazi. Radio je u Turskom povijesnom društvu i u Centru za euroazijske strateške studije (ASAM) kao voditelj Odjela za Balkan. U Centru za nova turska istra\u017eivanja i izdavaštvo bio je menad\u017eer "Projekta Turk", najve\u0107ega historiografskog projekta za turkijske narode. <\/p>\n Utemeljitelj je \u010dasopisa Crnomorske studije (Black Sea Studies), najcitiranijeg akademskog \u010dasopisa u Turskoj. Danas radi na Sveu\u010dilištu Ege u Izmiru. Istra\u017euje srednjovjekovnu povijest isto\u010dne Europe, posebice tursko-slavenske odnose i proto-bugarske teme te podrijetlo Turaka. Osim brojnih \u010dlanaka, prijevoda i izdava\u010dkih projekata, me\u0111u kojima je i enciklopedija Turks u šest tomova (Ankara, 2002.), Osman Karatay je autor devet objavljenih knjiga. <\/p>\n Wikipedia: U Hrvata dva posto turskog genoma<\/strong> <\/p>\n U hrvatskom izdanju Wikipedije pod naslovom "Turska teorija o podrijetlu Hrvata" stoji da ju je u 2000-im godinama razvio turski akademik Osman Karatay po kojemu su Hrvati prvotno bili tursko pleme Ogura. <\/p>\n Me\u0111utim, ubrzo nakon objave te najnovije hipoteze o hrvatskom iskonu, suvremene biogenetske analize Hrvata, u usporedbi s drugim narodima Euroazije, danas ne pru\u017eaju zamalo nikakvu podršku takvom turkijskom iskonu indoeuropskih Hrvata, jer se u Hrvatskoj nalazi jedva jedan do dva posto njima sli\u010dnog genoma, koji ipak mo\u017ee biti avarski jer su Avari i Oguri bili genetski bliski i teško razlu\u010divi – stoji u Wikipediji.<\/p>\n ‘Politi\u010dki sam beskoristan’ <\/strong><\/p>\n Pitali smo turskog akademika koliko je u njegovoj zemlji danas \u017eiva ideja panturkizma, jer su neki i njegovu hrvatsku teoriju stavili u takav kontekst. <\/p>\n "Ja sam znanstvenik i nemam odnos ni s vladom ni s dr\u017eavom. Niti mene itko pita što treba raditi po bilo kojem politi\u010dkom pitanju. Štoviše, ja sam politici beskoristan. Uostalom, što bi politi\u010dari radili s mojim srednjim vijekom u isto\u010dnoj Europi i zapadnoj Aziji? <\/p>\n Ne volim govoriti o drugim temama, posebno ne o politici. Moja teza je, na\u017ealost, politizirana u Hrvatskoj, to je veliki grijeh. Bih li ja postao kineski imperijalist ako bi moja teorija rekla da su prvi Hrvati potekli od Kineza? Zazirem od politiziranja mojih znanstvenih ideja.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n
\n \n