{"id":47543,"date":"2010-11-06T09:32:48","date_gmt":"2010-11-06T09:32:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47543"},"modified":"2010-11-06T09:32:48","modified_gmt":"2010-11-06T09:32:48","slug":"kako-je-brazil-prvi-izgovorio-istinu-o-ekonomskoj-propasti-amerike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/11\/06\/kako-je-brazil-prvi-izgovorio-istinu-o-ekonomskoj-propasti-amerike\/","title":{"rendered":"Kako je Brazil prvi izgovorio istinu o ekonomskoj propasti Amerike"},"content":{"rendered":"<p><em>Zahtevaju\u0107i da MMF smisli metod ra\u010dunanja koji \u0107e pomo\u0107i da se odredi kursevi kojih valuta odra\u017eavaju realno stanje u nacionalnim ekonomijama, a koji su rezultat manipulacija, Brazil je sna\u017eno udario SAD <\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Mihail Hazin*<\/strong><\/em><\/p>\n<p>U besmrtnoj komediji Nikolaja Vasiljevi\u010da Gogolja &bdquo;Revizor&quot; radnja po\u010dinje da se odvija u trenutku kada prepla&scaron;eni \u010dinovnici, ne znaju\u0107i sa koje strane da o\u010dekuju neprijatnosti, predla\u017eu neo\u010dekivano, ali zapravo tako dugo o\u010dekivano re&scaron;enje. Jo&scaron; sna\u017enija reakcija na to re&scaron;enje mo\u017ee da se dogodi u slu\u010daju ako se ono na\u0111e u okvirima koji su do tada smatrani, ako ne zabranjenim, a ono slu\u010daju nedoli\u010dnim. <\/p>\n<p>Dana&scaron;nja situacija u svetu u pone\u010dem podse\u0107a na gogoljevsku. Lideri ve\u0107ine zemalja, krupnih kompanija i me\u0111unarodnih organizacija tragaju za re&scaron;enjem problema, ali su mnoge teme za njih su zatvorene jer su &bdquo;nedoli\u010dne&quot; u okvirima savremenog monetaristi\u010dkog poimanja sveta. A takve su sve dotad dok neko prvi ne izgovori ranije zabranjene re\u010di, posle \u010dega ih smesta prihvataju svi ostali. I iz tog razloga, ako ho\u0107ete, oni koji sebi dopuste da ka\u017eu ne&scaron;to vi&scaron;e od drugih, danas sti\u010du ozbiljnu prednost u visokoj politici jer upravo oni odre\u0111uju pravce kretanja. <\/p>\n<p>Danas takav &bdquo;huligan&quot; postaje Brazil. On je bio prva zemlja koja se otvoreno zalo\u017eila za to beskona\u010dni programi kvantitativnog slabljenja, koje sprovode federalne rezerve, predstavljaju valutnu manipulaciju. Ovih dana Brazil je napravio jo&scaron; jedan korak u borbi protiv te pojave. &bdquo;MMF bi trebalo da smisli metod ra\u010dunanja koji \u0107e pomo\u0107i da se odredi kursevi kojih valuta odra\u017eavaju realno stanje stvari u nacionalnim ekonomijama, a koji su opet rezultat manipulacija centralnih banaka, izjavio je u intervjuu listu &bdquo;O Globo&quot; ministar finansija Brazila Gvido Mantega. &bdquo;Na osnovu takve metode treba da bude stvoren indeks valutnih manipulacija, koji \u0107e sa svoje strane omogu\u0107iti Svetskoj trgovinskoj organizaciji da prema manipulatoru primeni odgovaraju\u0107e sankcije&quot;. <\/p>\n<p><strong>ZA&Scaron;TO SU \u0106UTALI<\/strong> To je sna\u017ean i \u017eestok udarac na SAD. Stvar je u tome &scaron;to su upravo SAD u periodu svoje apsolutne dominacije zahtevale od onih koji ih okru\u017euju da po&scaron;tuju &bdquo;pravila igre&quot; koje su Amerikanci proizvoljno ustanovili u svom interesu. Jedno od glavnih pravila bila je zabrana emitovanja nacionalnih valuta, meko ili rigidno (poslednje je poznato kao currency board). &Scaron;tavi&scaron;e, taj princip bio je toliko rigidan da je pod njega podvedena teorijska argumentacija koja se sastojala u tome da samo odsustvo inflacije mo\u017ee da privu\u010de priliv stranih investicija, bez kojih nije mogu\u0107 ekonomski rast. Prisetimo se kako je sa penom na ustima taj princip branio Jegor Gajdar i kakve je pogubne rezultate donela njegova primena po ekonomiju Rusije. Zato je odustajanje od tog principa 1999-2003. donelo rast nevi\u0111en u poslednjih dve decenije. <\/p>\n<p>Naglasimo da same SAD apsolutno nisu razmatrale taj princip, zabranu emitovanja nacionalne valute kao iole su&scaron;tinski faktor za njihovu sopstvenu monetarnu politiku. Po\u010dev od 1981. godine, one su stimulisale privatnu i dr\u017eavnu tra\u017enju na ra\u010dun emisije i nisu ose\u0107ali ni malo gri\u017ee savesti zbog toga. A za&scaron;to su svi ostali \u0107utali? <\/p>\n<p>Stvar je u tome &scaron;to su glavni igra\u010di na svetskoj ekonomskoj sceni dobijali tako velike prihode od prodaje na ameri\u010dkim tr\u017ei&scaron;tima (tojest, na ra\u010dun sveuklupne tra\u017enje u SAD) da je bilo glupo ru&scaron;iti tako dobru sliku. A oni koje nisu pu&scaron;tali na ameri\u010dka tr\u017ei&scaron;ta bili su suvi&scaron;e mali ili politi\u010dki zavisni (na primer, Rusija). <\/p>\n<p><strong>VALUTNI RATOVI<\/strong> Zato se po meri razvoja krize situacija po\u010dela ozbiljno menjati. Podsetimo da je glavni mehanizam krize zapravo pad ukupne tra\u017enje upravo u SAD, i u toj situaciji svi ostali igra\u010di imaju samo jednu varijantu: da stimuli&scaron;u izvoz u SAD putem devalvacije nacionalnih valuta. &Scaron;to mi i imamo u vidu kada govorimo o &bdquo;paradi devalvacija&quot;, koju danas brazilski ministar finansija naziva &bdquo;valutnim ratovima&quot;. <\/p>\n<p>Same SAD, od kojih se oduzima njihova sopstvena tra\u017enja, ne mogu, prirodno, ostati indiferentne, utolioko pre &scaron;to se bli\u017ei godina izbora, pa su monetarne vlasti te zemlje po\u010dele kampanju za sni\u017eavanje dolara. Ali ono &scaron;to je svima odgovaralo nekoliko decenija danas se ne dopada svim ostalim zemljama. Me\u0111utim, prvi se oglasiti protiv jo&scaron; donedavno (a mo\u017eda i danas?) najmo\u0107nijih SAD bilo je stra&scaron;no sve dok neko prvi ne ka\u017ee te zna\u010dajne re\u010di. <\/p>\n<p>SAD su se sada na&scaron;le u prili\u010dno neprijatnoj situaciji. Optu\u017eiti Brazil da la\u017ee nije mogu\u0107e. Prihvatiti njegove predloge za MMF &#8211; tako\u0111e &#8211; jer bi se u tom slu\u010daju MMF iz poslu&scaron;nog instrumenta u rukama SAD pretvorio najmanje u neefikasni instrument, a u goroj varijanti &#8211; u opasno oru\u017eje protiv SAD. To zna\u010di da ostaje da se birokratskim metodama blokiraju brazilske inicijative iako i to slabi MMF kao instrument ameri\u010dkog uticaja. <\/p>\n<p>Ali ako se SAD ne usprotive takvom pona&scaron;anju Brazila, onda \u0107e to i za njih i za ostale predstavljati indirektni stimulans koji pokazuje da agresivno pona&scaron;anje nije ka\u017enjivo, ve\u0107 naprotiv da donosi osetne dividende (u vidu politi\u010dkog liderstva). To zna\u010di da se rasklimavanje ameri\u010dke dominacije sve vi&scaron;e ubrzava&#8230; <\/p>\n<p><em>*Autor je poznati ruski ekonomista, publicista i politikolog <\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.standard.rs\/vesti\/37-ekonomija\/5814-mihail-hazin-kako-je-brazil-prvi-izgovorio-istinu-o-ekonomskoj-propasti-amerike-.html\">Standard.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Zahtevaju\u0107i da MMF smisli metod ra\u010dunanja koji \u0107e pomo\u0107i da se odredi kursevi kojih valuta odra\u017eavaju realno stanje u nacionalnim ekonomijama, a koji su rezultat manipulacija, Brazil je sna\u017eno udario SAD <\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47543","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47543"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47543\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}