{"id":47534,"date":"2010-10-28T10:03:12","date_gmt":"2010-10-28T10:03:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47534"},"modified":"2010-10-28T10:03:12","modified_gmt":"2010-10-28T10:03:12","slug":"eticki-autoritet-je-znanost-a-ne-vjera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/10\/28\/eticki-autoritet-je-znanost-a-ne-vjera\/","title":{"rendered":"Eti\u010dki autoritet je znanost, a ne vjera"},"content":{"rendered":"

Religija ne bi smjela imati monopol na moralna pitanja. Naprotiv, znanstvenici bi trebali imati klju\u010dnu rije\u010d u formiranju eti\u010dkih standarda, isti\u010de u svojoj novoj knjizi jedan od najistaknutijih predstavnika ateisti\u010dkog pokreta u svijetu neuroznanstvenik i pisac Sam Haris.<\/em><\/p>\n

Povodom objavljivanja njegove nove knjige ‘Moralni krajobraz’, autor besteselera ‘Kraj vjere’ i ‘Pismo krš\u0107anskoj naciji’ u razgovoru za internetski \u010dasopis Salon, isti\u010de da je moralnost stvar ‘blagostanja svjesnih bi\u0107a’ te da bi znanstvenici trebali biti autoriteti za eti\u010dka pitanja.<\/p>\n

Na pitanje zašto je osobito kriti\u010dan prema judaizmu, krš\u0107anstvu i islamu, a ne toliko prema budizmu ili hinduizmu, Haris odgovara da ‘kritizira sve religije’, no isti\u010de da je ‘religija samo rije\u010d kao i sport’. ‘Postoje brojne razli\u010dite vrste sportova koje ne moraju nu\u017eno imati ništa zajedni\u010dkog. Sli\u010dan spektar nalazimo i me\u0111u religijama. Nekima od njih svojstvena je miroljubivost. Najbolji primjer je \u0110ainizam koji je religija mira, a nenasilje je njegova bit. S druge strane je islam koji ni pribli\u017eno nije religija mira, iako mnogi tvrde da jest. Postoji razlog zašto nitko od nas nave\u010der ne lije\u017ee u krevet u strahu od \u0110ainista’, objašnjava Haris.<\/p>\n

‘U raspravama o religijama \u010desto previ\u0111amo vrlo stvarne razlike me\u0111u sustavima vjerovanja i posljedicama odre\u0111enih doktrina… Religije obiluju idejama koje izazivaju podjele, neosjetljive su na patnje ljudi i \u017eivotinja, a \u010desto se opravdavaju nepostoje\u0107im zagrobnim \u017eivotom. Ta kombinacija vodi do grubog zanemarivanja razumnih ciljeva koji bi se ina\u010de mogli uspostaviti radi suradnje u ovom svijetu’, isti\u010de Haris.<\/p>\n

Znanost ima prave odgovore<\/strong><\/p>\n

Ameri\u010dki pisac smatra da je znanost kvalificiranija od religije za rasvjetljavanje pitanja o moralnosti.<\/p>\n

‘Religija ne mo\u017ee biti uspješna u tome jer odvaja pitanja ispravnog i neispravnog te dobra i zla od stvarnih patnji ljudi i \u017eivotinja. Katoli\u010dka je crkva primjerice više zainteresirana za sprje\u010davanje kontracepcije nego silovanja djece; više se protivi brakovima homoseksualaca nego genocidima. To je prava zamjena prioriteta koja svako sudjelovanje crkve u raspravi o moralu \u010dini licemjernim… Crkva je zbunjena u pitanjima etike isto kao što bi bila da se raspravlja o fizici transubstancijacije (transformacije vode u vino). Mogla bi iznova i iznova koristiti rije\u010d fizika, kao što koristi rije\u010di ‘moral’ i ‘vrijednosti’, me\u0111utim, nijedan fizi\u010dar ne bi bio du\u017ean ozbiljno je shvatiti. Ja smatram da nijedna ozbiljna diskusija o moralnosti ne bi smjela uklju\u010divati prioritete Crkve’.<\/p>\n

Toleriranje vjerskih dogmi i obi\u010daja promi\u010de moralni relativizam<\/strong><\/p>\n

Haris upozorava da je moralni relativizam, prema kojem su eti\u010dka pitanja nešto što je u nas usa\u0111eno kulturom ili svojevrsnom kombinacijom \u017eivotinjskih nagona i kulture, opasan. ‘Koja god da vam se kombinacije ove dvije varijable više svi\u0111a kona\u010dno dolazite do zaklju\u010dka da jedan na\u010din \u017eivota ne mo\u017eete objektivno smatrati boljim od drugoga. Obrazovani, liberalni, sekularni zapadnjaci misle da se u nekim pitanjima treba suzdr\u017eavati od izricanja sudova. Kada je rije\u010d o saka\u0107enju spolnih organa \u017eena u Somaliji, osje\u0107aju se du\u017enima re\u0107i: ‘Naravno to treba razumjeti u kontekstu. Tko smo mi da ka\u017eemo da je to loše u nekom dubljem smislu?’ No ja smatram da je suzdr\u017eavanje od sudova isto kao da ka\u017eemo da ne znamo apsolutno ništa o tome što je dobro za ljude. Mo\u017eda je rezanje genitalija osmogodišnjakinja prljavim no\u017eem jednako dobro kao i svaki drugi odgoj. Mi znamo da to nije istina! To je znanstvena tvrdnja! \u010cak i bez ula\u017eenja u psihologiju znamo da je saka\u0107enje genitalija loše i stoga trebamo djelovati u skladu s tim znanjem’.<\/p>\n

Tzv. usa\u0111ena religioznost lako se mo\u017ee nadi\u0107i<\/strong><\/p>\n

Ameri\u010dki autor smatra su sklonosti religiji, koje neki znanstvenici smatraju uro\u0111enim i programiranim u ljudskom mozgu, precijenjene što, kako ka\u017ee, i povijest potvr\u0111uje.<\/p>\n

‘Mogli biste isto re\u0107i i za vra\u010danje koje je potpuno iskorijenjeno u razvijenom svijetu. Vra\u010danje, vjerovanje u mo\u0107 magije, \u010dini, djelovanje duhova, sve je to bilo zajedni\u010dko svim kulturama… Nama se danas \u010dini potpuno bizarnim vjerovati da hvatanje albina i tkanje njihove kose u mre\u017ee mo\u017ee pove\u0107ati ulov ribe, kao što neki afri\u010dki ribari vjeruju. To je jednostavno zloupotreba ljudskog \u017eivota i energije, me\u0111utim, bilo je vrlo rašireno. Toga se mo\u017eemo riješiti ako bolje shvatimo kako djeluje medicina i ovaj svijet.<\/p>\n

Nisam siguran da religioznost kao takva ima jake evolucijske korijene. Postoje mnoge druge varijable koje nisu vjerske, a \u010deto se povezuju s religijom poput \u017eelje za sna\u017enim zajedništvom, va\u017enosti obreda ili potrebe za stvaranjem uvjerenja o na\u010dinu na koji svijet djeluje. Mi zapa\u017eamo kauzalne uzorke u svijetu i pri\u010damo pri\u010de o njima. To je zajedni\u010dko i religiji i znanosti. Religija je zapravo samo loša znanost. Istra\u017eivanje našeg podrijetla i uzroka stvari najprimitivnija je ljudska potreba. Kada ne razumijemo vremenske prilike ili zašto usjevi ne ra\u0111aju, kada ne razumijemo uzroke bolesti, izmišljamo objašnjenja – to je religija. Kada razvijete metodologiju kojom se te stvari mogu razumjeti, oslanjate se na pošteno promatranje i razum – to je znanost’.<\/p>\n

Strah od znanstvene policije je neutemeljen<\/strong><\/p>\n

Prema Harisu moralne standarde do kojih bi znanstvenici došli ne bi trebalo nametati nikakvom policijom ili propovijedima baš kao što ljudima nije potrebno nametati znanje o zdravlju. ‘Što znanstvenici rade sa znanjem da pušenje uzrokuje rak, da je pretilost loša za zdravlje ili da se prehlada širi kada ne peremo ruke? Ne \u017eivimo u nekom orvelovskom svijetu u kojem na svakim vratima stra\u017eari znanstvenik u kuti. Zamislite da otkrijemo kako postoji najbolji na\u010din da djecu nau\u010dimo samilosti. Ili se poka\u017ee da unos kalcija u prve dvije godine \u017eivota ima zna\u010dajan utjecaj na emocionalan \u017eivot djece. Koji roditelj ne bi htio znati za to? Strah od nekog ‘Novog vrlog svijeta’ je neutemeljen’.<\/p>\n

Treba nam globalna civilizacija s globalnim zakonima<\/strong><\/p>\n

U svojoj novoj knjizi Haris tako\u0111er isti\u010de da svijet treba stvoriti globalnu civilizaciju, a za Salon objašnjava kako zapravo ni nemamo drugog izbora. ‘Imamo globalnu ekonomiju, jedinstven okoliš, zarazne bolesti koje se šire svakim letom zrakoplova. Pitanje je samo kako stvoriti civilizaciju u kojoj \u0107e najve\u0107i udio stanovništva prosperirati i u kojem \u0107e uzroci ratova postati daleka prošlost. Unutar jedne dr\u017eave… izme\u0111u primjerice Vermonta i Floride mogu\u0107nost za izbijanje rata je izuzetno mala. Zašto je to tako? Zato što razumijemo va\u017enost stabilne jedinstvene dr\u017eave. Trebali bi izgraditi sli\u010dnu razinu stabilnosti na me\u0111unarodnoj razini. Trebao bi se uvesti me\u0111unarodni zakon. Pitanje je kako to u\u010diniti i koliko tome poma\u017ee \u010dinjenica da milijardu i pol muslimana i dvije milijarde krš\u0107ana vjeruje da imaju savršena otkrivenja tvorca svemira te da \u0107e taj svijet kona\u010dno do\u0107i kraju što \u0107e biti ispunjenje njihove eshatologije (u\u010denje o smrti, kraju, zagrobnom \u017eivotu i dolasku mesije).<\/p>\n

Vjera u raj je veliki moralni problem<\/strong><\/p>\n

Haris ka\u017ee da problem nije samo religija ve\u0107 i svi drugi oblici plemenskog razmišljanja poput Hitlerovog ili Staljinovog odnosno: nacionalizam, rasizam itd. ‘Me\u0111utim, vjersko – plemenski na\u010din razmišljanja je najte\u017ei jer se jedini temelji na transcendentalnoj ideologiji… Ako stvarno vjerujete u raj, vjerujete da ništa ne mo\u017ee po\u0107i po zlu. Bombaš samoubojica koji se raznosi u gomili ljudi vjeruje da ide u raj. Tako\u0111er vjeruje da \u0107e i svi dobri ljudi koje di\u017ee u zrak i\u0107i u raj pa \u0107e mu biti zahvalni. S druge strane, svi loši ljudi idu u pakao gdje i spadaju. Dakle, zapravo je nemogu\u0107e ubiti krive ljude. To zapanjuje, me\u0111utim, ako vjerujete u postavke religije onda je potpuno logi\u010dno. O\u010dito je da u to vjeruje zna\u010dajan broj ljudi jer ina\u010de ne bi bilo neiscrpnog izvora bombaša samoubojica u muslimanskom svijetu. Zastrašuju\u0107e je kada imate ideologiju koja vas u\u010di da vjerujete da su neke stvari, koliko god bile u\u017easne, zapravo dobre’, zaklju\u010dio je Haris. <\/p>\n

ZaMirZINE<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Religija ne bi smjela imati monopol na moralna pitanja. Naprotiv, znanstvenici bi trebali imati klju\u010dnu rije\u010d u formiranju eti\u010dkih standarda, isti\u010de u svojoj novoj knjizi jedan od najistaknutijih predstavnika ateisti\u010dkog pokreta u svijetu neuroznanstvenik i pisac Sam Haris.<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47534","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47534"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47534\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}