{"id":47527,"date":"2010-10-21T10:38:51","date_gmt":"2010-10-21T10:38:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47527"},"modified":"2010-10-21T10:38:51","modified_gmt":"2010-10-21T10:38:51","slug":"fasizam-zlo-u-11-tacaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/10\/21\/fasizam-zlo-u-11-tacaka\/","title":{"rendered":"Fa\u0161izam – zlo u 11 ta\u010daka"},"content":{"rendered":"

Elitizam je tipi\u010dni aspekt svake reakcionarne ideologije, ukoliko je on u osnovi aristokratski, a aristokratski i militaristi\u010dki elitizam imaju osobinu- preziranje slabijih<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Umberto Eco<\/strong><\/em><\/p>\n

U korijenima fašisti\u010dke psihologije le\u017ei opsesija zavjerom, ili još bolje, me\u0111unarodnom zavjerom. Ali zavjera mora tako\u0111e do\u0107i iznutra. Fašisti\u010dke vlade osu\u0111ene su na to da gube ratove jer su nesposobne da ispravno procijene neprijatelja. U fašizmu ne postoji borba za \u017eivot, naprotiv, \u017eivot se \u017eivi samo zbog borbe. Zbog toga, pacifizam je kolaboracija sa neprijateljem. Gra\u0111ani se pozivaju samo kada treba odigrati ulogu naroda.<\/p>\n

1.  Prvo obilje\u017eje fašizma je kult tradicije a tradicionalizam implicira odbacivanje moderne. Poštovaoci tehnologije su kako fašisti tako i nacisti, dok je tradicionalisti\u010dki mislioci obi\u010dno odbacuju kao negaciju tradicionalnih duhovnih vrijednosti. Me\u0111utim, iako je nacizam bio ponosan na svoja industrijska dostignu\u0107a, njegov modernizam je le\u017eao tek na površini jedne ideologije koja se temeljila na krvi i tlu. Odbijanje modernog svijeta kamufliralo se kao odbijanje kapitalisti\u010dkog na\u010dina \u017eivota, ali u prvom redu radilo se o odbijanju duha iz 1789. g. (1776. g. naravno). Prosvije\u0107enost, vijek uma, va\u017ei kao po\u010detak modernog izopa\u010denja. U tom smislu, fašizam se mo\u017ee definisati kao iracionalizam.<\/p>\n

2. Iracionalizam je, tako\u0111e, ovisan o kultu akcije zbog akcije. Akcija mora uspjeti prije mišljenja ili u potpunosti bez mišljenja. Otud kultura postaje sumnjiva \u010dim se identifikuje sa kriti\u010dkim stavovima. Nepoverenje prema svetu intelekta uvek je bio simptom fašizma, od Geringovog otvorenog stava: "Kada \u010dujem re\u010d kultura mašim se za pištolj", do \u010deste upotrebe izraza kao što su "degenerisani intelektualci", "jajoglavci", "jalovi snobovi", "univerziteti su gnijezda crvenih". Slu\u017ebeni fašisti\u010dki intelektualci uglavnom su bili anga\u017eovani u napadanju moderne kulture i liberalne inteligencije zbog izdaje tradicionalnih vrijednosti.<\/p>\n

Nikakva se sinkretisti\u010dka vjera ne mo\u017ee oduprijeti analiti\u010dkoj kritici. Kriti\u010dki duh provodi razlikovanja. U modernoj kulturi nau\u010dna zajednica hvali neslaganje kao nešto korisno za oboga\u0107ivanje znanja. Za fašizam neslaganje je izdaja.<\/p>\n

3. Uostalom, razlike u mišljenju znak su raznolikosti. Fašizam raste i tra\u017ei podršku tako što izrabljuje i naoštrava prirodni strah od razli\u010ditog. Prvi apel jednog fašisti\u010dkog ili predfašisti\u010dkog pokreta usmjeren je protiv došljaka. Tako je fašizam po definiciji rasisti\u010dki.<\/p>\n

4. Fašizam je nastao iz individualne ili socijalne frustracije. Stoga je tipi\u010dnim obele\u017ejima istorijskog fašizma pripadao apel frustriranoj srednjoj klasi, klasi koja je trpjela ekonomsku krizu ili osje\u0107aj politi\u010dkog poni\u017eenja. U naše vrijeme, kada su stari "proleteri" postali malogra\u0111ani fašizam sutrašnjice na\u0107i \u0107e svoju publiku u toj novoj ve\u0107ini.<\/p>\n

5. Ljudima koji osje\u0107aju da im je otet njihov vlastiti socijalni identitet fašizam dodjeljuje kao jedinu privilegiju da su ro\u0111eni u istoj zemlji.To je izvor nacionalizma. Osim toga, jedna nacija dolazi do svog identiteta samo preko svojih neprijatelja. Stoga, u korjenima fašisti\u010dke psihologije, le\u017ei opsesija zavjerom, najbolje je, me\u0111unarodnom zavjerom. Sljedbenici se moraju osje\u0107ati opkoljenima. Toj zavjeri najlakše je dosko\u010diti pozivom na mr\u017enju prema strancima. Ali zavjera mora tako\u0111e do\u0107i iznutra: Jevreji su obi\u010dno najbolji cilj jer imaju tu prednost da su istovremeno i unutra i spolja. U SAD prominentna instanca opsesije zaverom mo\u017ee se na\u0107i u "The New world Order", Peta Robertsona, ali ima i mnogo drugih.<\/p>\n

6. Sljedbenici se moraju osje\u0107ati poni\u017eenima o\u010diglednim bogatstvom i mo\u0107i svojih neprijatelja. kad sam bio mladi\u0107 nau\u010dili su me da mislim o Englezima kao narodu sa pet obroka. Oni su jeli \u010deš\u0107e od siromašnih, a i umjerenih Italijana. Jevreji su bogati i poma\u017eu jedni drugima putem tajnih mre\u017ea uzajamne podrške. Sljedbenici moraju, me\u0111utim, tako\u0111e biti uvjereni da mogu pobijediti svoje neprijatelje. Tako, neprestanim pomijeranjem retori\u010dkog \u017earišta neprijatelji su istovremeno prejaki i preslabi. Fašisti\u010dke vlade osu\u0111ene su na to da gube ratove jer su nesposobne da ispravno procene neprijatelja.<\/p>\n

7. U Fašizmu ne postoji borba za \u017eivot, naprotiv, \u017eivot se \u017eivi samo zbog borbe. Zbog toga, pacifizam je kolaboracija sa neprijateljem. On je loš, jer \u017eivot je stalna borba. To vodi Armagedonovom kompleksu. Kako neprijatelji moraju da budu pobije\u0111eni, nu\u017ena je jedna odlu\u010duju\u0107a bitka nakon koje \u0107e pokret zavladati svijetom. Takvo "kona\u010dno rješenje" implicira iznova jedno razdoblje mira, novo zlatno doba, što protivrje\u010di na\u010delu neprestanog rata. Nijednom fašisti\u010dkom vo\u0111i nikada nije pošto za rukom da riješi taj problem.<\/p>\n

8. Elitizam je tipi\u010dni aspekt svake reakcionarne ideologije, ukoliko je on u osnovi aristokratski, a aristokratski i militaristi\u010dki elitizam imaju osobinu- preziranje slabijih. Fašizam mo\u017ee da zastupa samo jedan popularni elitizam. Svaki gra\u0111anin pripada najboljem narodu na svetu, najbolji gra\u0111ani su \u010dlanovi stranke, svaki Gra\u0111anin mo\u017ee (ili bi trebalo) da pristupi stranci. Me\u0111utim, bez plebejaca nema patrijaca. Vo\u0111a zna da njegova mo\u0107 nije demokratski preneta na njega nego nasilno osvojena i njemu je potpuno jasno da njegova snaga proizilazi iz slabosti masa, koju su tako slabe da trebaju i zaslu\u017euju vo\u0111u. Kako je grupa hijerarhijski organizovana (po vojni\u010dkom modelu) svaki od ni\u017eih vo\u0111a prezire svoje pot\u010dinjene, kao što opet svaki od ovih pot\u010dinjenih prezire one njemu pot\u010dinjene. To poja\u010dava svijest o masovnom elitizmu.<\/p>\n

9. Fašizam se temelji na selektivnom populizmu, na jednom takore\u0107i kvalitativnom populizmu. U demokratiji gra\u0111ani imaju individualna prava, ali u svojoj cjelini poseduju politi\u010dki uticaj samo na osnovu jednog kvalitativnog gledišta- poštuju se odluke ve\u0107ine. Za fašizam individue kao individue nema nikakva prava, dok je narod, naprotiv, shva\u0107en kao kvalitet, kao monolitni entitet koji izra\u017eava zajedni\u010dku volju. Kako veliki kvantitet ljudi ne mo\u017ee imati nikakvu zajedni\u010dku volju, vo\u0111a se predstavlja kao njen tuma\u010d. Izgubivši svoju delegiranu mo\u0107, gra\u0111ani više ne deluju; oni se pozivaju samo onda kada treba odigrati ulogu naroda. Zbog toga, narod nije ništa drugo do jedna teatralna fikcija. Kao dobar primer kvalitativnog populizma nije nam više potrebna. Piazza Venezia u Rimu ili Nirberški stadion. U budu\u0107nosti nas \u010deka jedan televizijski ili internet-populizam u kojem \u0107e emocionalna reakcija neke odabrane grupe gra\u0111ana biti prihva\u0107ena kao glas naroda. Na temelju svakog kvalitativnog populizma fašizam mora biti protiv "trule" parlamentarne vlasti. Jedna od prvih re\u010denica koju je Musolini izrekao u italijanskom Parlamentu bila je: "Mogao sam pretvoriti ovo gluvo i sumorno mjesto u logor za moje manipule"- "manipule" su jedinice od kojih se sastojala tradicionalna rimska legija. Ustvari, on je smesta pronašao bolji smeštaj za svoje manipule, ali je nešto kasnije likvidirao i Parlament. Gdje god neki politi\u010dar dovodi u pitanje legitimnost parlamenta zato što on ne izra\u017eava više volju naroda, tu smrdi na fašizam.<\/p>\n

10. Fašizam govori novogovorom. Orvel je u "1984" izmislio novogovor kao slu\u017ebeni jezik Anglosoca, engleskog socijalizma, ali elementi fašizma zajedni\u010dki su razli\u010ditim oblicima diktature. Svi nacisti\u010dki li fašisti\u010dki školski ud\u017ebenici poslu\u017eili su se osiromašenim vokabularom i elementarnom sintaksom kako bi u klici zatrli instrumente kompleksnog i kriti\u010dkog mišljenja. Ali moramo se pripremiti i na druge oblike novogovora, \u010dak i kada se pojavljuju u naizgled nevinom obliku popularnih tok-šoua. Ujutro, 27. jula 1943. saznao sam sa radija da je fašizam propao i da je Musolini uhapšen. Kada me je majka poslala po novine otkrio sam da novine na najbli\u017eem kiosku imaju razli\u010dite naslove. Štaviše, nakon što sam pro\u010ditao te naslove postalo mi je jasno da u svakim novinama stoji nešto drugo. Naslijepo sam se odlu\u010dio za jedne i na prvoj stranici pro\u010ditao proglas koji je potpisalo pet ili šest politi\u010dkih stranaka, me\u0111u njima i Komunisti\u010dka partija, Socijalisti\u010dka partija i Liberalna partija. Sve do tog trenutka vjerovao sam da u svakoj zemlji postoji samo jedna jedina stranka i da je u Italiji to Partito Nazionale Fasciste. Sada sam otkrivao da je u mojoj zemlji moglo postojati više stranaka u isto vrijeme. Kako sam bio pametan de\u010dko, smjesta sam shvatio da tako mnogo stranaka nije moglo preko no\u0107i da iznikne iz zemlje, da su one, dakle, neko vrijeme morale postojati u ilegali. Proglas na naslovnoj strani slavio je kraj diktature i povratak slobode: sloboda govora, štampe, politi\u010dkog organizovanja. Te rije\u010di "sloboda", "diktatura", "prava"- tada sam ih \u010ditao po prvi put u svom \u017eivotu. Uz pomo\u0107 tih novih rije\u010di ponovo sam bio ro\u0111en kao slobodan \u010dovjek Zapada. Moramo ostati budni kako smisao tih rije\u010di ponovo ne bi dospeo u zaborav. Fašizam je još uvijek oko nas, ponekad neugledno obu\u010den. Bilo bi mnogo lakše za nas kada bi se na svjetskoj sceni pojavio neko i rekao: "\u017delim drugi Aušvic, \u017eelim da crne košulje ponovo pradiraju italijanskim trgovima". \u017divot nije tako jednostavan. Fašizam se mo\u017ee vratiti i pod najnevinijom maskom. Naša je du\u017enost da ga razotkrijemo i da upremo prstom na svaki od njegovih primjera svakog dana, na svakom mjestu na svijetu. Sloboda i oslobo\u0111enje zadaci su kojima nikada nema kraja.<\/p>\n

Buka.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Elitizam je tipi\u010dni aspekt svake reakcionarne ideologije, ukoliko je on u osnovi aristokratski, a aristokratski i militaristi\u010dki elitizam imaju osobinu- preziranje slabijih<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47527","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47527"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47527\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}