{"id":47487,"date":"2010-09-11T08:53:01","date_gmt":"2010-09-11T08:53:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47487"},"modified":"2010-09-11T08:53:01","modified_gmt":"2010-09-11T08:53:01","slug":"nemoguci-izbori-u-svetskoj-depresiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/09\/11\/nemoguci-izbori-u-svetskoj-depresiji\/","title":{"rendered":"Nemogu\u0107i izbori u svetskoj depresiji"},"content":{"rendered":"<p><em>Ne&scaron;to interesantno se nedavno dogodilo u Ekvadoru. Tamo je levi\u010darska vlada Rafaela Koree, koja je do&scaron;la na vlast, u po\u010detku uz podr&scaron;ku pokreta starosedelaca, kasnije u&scaron;la u o&scaron;tar konflikt s njima. Najja\u010di raskol je nastao zbog \u017eelje vlade da razvija naftne resurse u za&scaron;ti\u0107enom amazonskom rezervatu po imenu Jasuni<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Imanuel Volerstin<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Latinska Amerika je bila uspe&scaron;na pri\u010da svetske levice u prvoj deceniji dvadeset prvog veka. Ovo je istina iz dva razloga. Prvi i naj&scaron;ire vidljiv jeste taj da su levi\u010darske ili partije levo od centra pobedile u zna\u010dajnom nizu izbora za vreme ove dekade. A kolektivno, latinoameri\u010dke vlade zauzele su, po prvi put, zna\u010dajan stepen distance od SAD. Latinska Amerika je postala relativno autonomna geopoliti\u010dka sila na svetskoj sceni.<\/p>\n<p>Ali, postoji i drugi put na kojem je Latinska Amerika uspe&scaron;na pri\u010da svetske levice. Pokreti domoroda\u010dkih populacija Latinske Amerike dokazali su sebe politi\u010dki skoro svuda i zahtevali su pravo da, autonomno, organizuju svoj politi\u010dki i socijalni \u017eivot. Ovo je prvi put privuklo svetsku pa\u017enju sa dramati\u010dnim ustankom pokreta neozapatista u meksi\u010dkoj dr\u017eavi \u010cijapas 1994. Ono &scaron;to je bilo manje zapa\u017eeno jeste bu\u0111enje sli\u010dnih vrsta pokreta &scaron;irom Latinske Amerike i stepen do kojeg su oni kreirali interameri\u010dku mre\u017eu svojih lokalnih organizacionih struktura.<\/p>\n<p>Problem je nastao zato &scaron;to dve vrste levice &#8211; partije koje su do&scaron;le na vlast u raznim zemljama i pokreti starosedelaca u raznim dr\u017eavama &#8211; nemaju identi\u010dne ciljeve i koriste sasvim razli\u010dit ideolo&scaron;ki jezik.<\/p>\n<p>Partije su postavile ekonomski razvoj kao svoj glavni cilj, nastoje\u0107i da postignu ovaj cilj u barem delimi\u010dno ve\u0107oj kontroli nad svojim vlastitim resursima i boljim aran\u017emanima s inostranim preduze\u0107ima, vladama i me\u0111uvladinim institucijama. One te\u017ee ekonomskom rastu, uveravaju\u0107i da \u0107e jedino na ovaj na\u010din \u017eivotni standard njihovih gra\u0111ana biti pove\u0107an i da \u0107e se posti\u0107i ve\u0107a svetska jednakost.<\/p>\n<p>Pokreti starosedelaca te\u017eili su sticanju ve\u0107e kontrole nad vlastitim resursima i boljim aran\u017emanima ne samo sa nenacionalnim \u010diniocima ve\u0107 i sa vlastitim nacionalnim vladama. Uop&scaron;teno, ka\u017eu da njihov cilj nije ekonomski rast ve\u0107 postizanje dobrih odnosa sa PachaMama, ili majkom zemljom. Da ne tra\u017ee ni ve\u0107e ni &scaron;ire kori&scaron;\u0107enje zemaljskih resursa, ve\u0107 pametnije, sa vi&scaron;e zdravog razuma, koje po&scaron;tuje ekolo&scaron;ku ravnote\u017eu. Oni te\u017ee buen vivir &#8211; da \u017eive dobro.<\/p>\n<p>Nije iznena\u0111enje da su pokreti starosedelaca u konfliktu s nekoliko najkonzervativnijih vlada u Latinskoj Americi &#8211; kao &scaron;to su Meksiko, Kolumbija i Peru. Sve vi&scaron;e, i sasvim otvoreno, ovi pokreti su tako\u0111e do&scaron;li u konflikt sa vladama levo-od-centra, kao &scaron;to su Brazil, Venecuela, Ekvador i \u010dak Bolivija.<\/p>\n<p>Ka\u017eem &#8211; \u010dak Bolivija &#8211; jer je to jedina vlada koja je izabrala predsednika iz redova starosedelaca sa masovnom podr&scaron;kom domoroda\u010dke populacije zemlje. A ipak, nastao je konflikt. Problem, tamo kao i drugde, jeste da li i kako se razvijaju prirodni resursi, ko donosi odluke i ko kontroli&scaron;e prihod.<\/p>\n<p>Levi\u010darske partije nastoje da optu\u017ee grupe starosedelaca da su u&scaron;le u konflikt s njima, namerno ili ne, zato &scaron;to su te grupe pioni (ako ne i agenti) nacionalnih desni\u010darskih partija i stranih sila, posebno SAD. A grupe starosedelaca, koje oponiraju levi\u010darskim partijama, tvrde za sebe da postupaju jedino iz vlastitih interesa i vlastite inicijative, i optu\u017euju levi\u010darske vlade da postupaju kao nekada&scaron;nje konzervativne vlade, bez realnog obzira prema ekolo&scaron;kim posledicama svojih developmentalisti\u010dkih aktivnosti.<\/p>\n<p>Ne&scaron;to interesantno se nedavno dogodilo u Ekvadoru. Tamo je levi\u010darska vlada Rafaela Koree, koja je do&scaron;la na vlast, u po\u010detku uz podr&scaron;ku pokreta starosedelaca, kasnije u&scaron;la u o&scaron;tar konflikt s njima. Najja\u010di raskol je nastao zbog \u017eelje vlade da razvija naftne resurse u za&scaron;ti\u0107enom amazonskom rezervatu po imenu Jasuni.<\/p>\n<p>U po\u010detku, vlada je ignorisala proteste domoroda\u010dkog stanovni&scaron;tva regiona. Ali je, zatim, predsednik Korea smislio vrlo duhovitu i o&scaron;troumnu alternativu. On je predlo\u017eio bogatim vladama globalnog severa da, ako se Ekvador odrekne bilo kakvog razvoja u Jasuni, ove bogate vlade nadoknade, kompenzuju Ekvadoru zbog ovog odricanja, na temelju doprinosa svetskoj borbi protiv klimatskih promena.<\/p>\n<p>Kada je ovo prvi put predlo\u017eeno na samitu o klimi u Kopenhagenu 2009. bilo je tretirano kao fantazija. Ali, posle &scaron;est dugih meseci pregovaranja, pet evropskih vlada (Nema\u010dka, &Scaron;panija, Belgija, Francuska i &Scaron;vedska) slo\u017eile su se da formiraju fond, pod upravom UN, Razvojnog programa iz kojeg \u0107e se platiti Ekvadoru da ne razvija Jasuni, a na osnovu toga da se time doprinosi smanjenu emisije ugljenika. Pri\u010da se da je ve\u0107 nastao novi glagol &#8211; jasunizovati (yasunize) &#8211; koji ozna\u010dava takve dogovore.<\/p>\n<p>Ali, koliko takvih dogovora mo\u017ee da se napravi? Ima ne&scaron;to &scaron;to je mnogo fundamentalnije na kocki. A to je priroda &quot;drugog sveta koji je mogu\u0107&quot; &#8211; da upotrebimo slogan Svetskog socijalnog foruma. Da li je to svet zasnovan na konstantnom ekonomskom rastu, \u010dak i ako je &quot;socijalisti\u010dki&quot;, koji \u0107e uve\u0107avati realan prihod naroda globalnog juga? Ili je to ne&scaron;to &scaron;to neki zovu promenom civilizacijskih vrednosti, svetom buen vivir, dobrog \u017eivota?<\/p>\n<p>Ovo ne\u0107e biti lako razre&scaron;iva debata. Sada je to debata me\u0111u latinoameri\u010dkim levi\u010darskim snagama. Ali sli\u010dne situacije \u010dine sadr\u017eaj mnogih unutra&scaron;njih napetosti u Aziji, Africi i, \u010dak, Evropi. Mo\u017ee se dogoditi da to postane velika debata dvadeset prvog veka.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.republika.co.rs\/484-485\/02.html\">Republika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Ne&scaron;to interesantno se nedavno dogodilo u Ekvadoru. Tamo je levi\u010darska vlada Rafaela Koree, koja je do&scaron;la na vlast, u po\u010detku uz podr&scaron;ku pokreta starosedelaca, kasnije u&scaron;la u o&scaron;tar konflikt s njima. Najja\u010di raskol je nastao zbog \u017eelje vlade da razvija naftne resurse u za&scaron;ti\u0107enom amazonskom rezervatu po imenu Jasuni<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47487","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47487"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47487\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}