{"id":47473,"date":"2010-08-28T07:41:31","date_gmt":"2010-08-28T07:41:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47473"},"modified":"2010-08-28T07:41:31","modified_gmt":"2010-08-28T07:41:31","slug":"era-novih-medijskih-paradigmi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/08\/28\/era-novih-medijskih-paradigmi\/","title":{"rendered":"Era novih medijskih paradigmi"},"content":{"rendered":"<p><em>Promene naravno nisu samo tehnolo&scaron;ke. Pojavu dru&scaron;tvenih medija je samo omogu\u0107ila Internet infrastruktura, ali je njen glavni stub u potrebama dru&scaron;tva. Reputacija klasi\u010dnih medija je poljuljana otkako medijski prilozi (\u010dlanci) po\u010dinju da li\u010de na izlaganje neke PR agencije, gde medij ustvari postaje advokat neke organizacije<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Stevan Majstorovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Oni koji pi&scaron;u o promenama u vrevi neprekidnog prenosa poruka putem medija, u startu moraju pristati na kompromise. Ukoliko se odlu\u010de da pi&scaron;u iz ugla svoje profesije, prikaz \u0107e pomalo biti autisti\u010dan, prepun profesionalnih &bdquo;feti&scaron;a&quot;, \u010desto \u010dak i grubo odvojen od &bdquo;slike&quot; koju opisuju. Sa druge strane, ukoliko poku&scaron;aju da ove promene sagledaju vi&scaron;eugaono, preti im da stvore uop&scaron;tenu i dosadnu pri\u010du.<\/p>\n<p>Neromanti\u010dno zvu\u010di, ali iza svih tih promena stoji novac, interesi i potrebe. Kada o medijiskim promenama pri\u010da novinar, to je \u010desto koketiranje sa gotovo sindikalnom pri\u010dom, jer zaista, klasi\u010dni novinari jesu ekonomski najugro\u017eeniji ovim promenama. Tehnolo&scaron;ki neomanijaci, \u0107e vas ube\u0111ivati da je sve &scaron;to je novo ujedno i dobro. Da je tako, retro stilovi ne bi ponovo bili u modi. Ti gikovi (geeks) sa druge strane profitiraju na ovim promenama.<\/p>\n<p>Hedoniste (u medijskom smislu) \u0107ete prepoznati kada im do\u0111ete u dom, i u kupatilu (sa WC-om), prona\u0111ete pri keramici primerke novina ili ne\u010deg drugog za \u010ditanje. U tu&scaron; kabini ugra\u0111en radio. Neomanijak \u0107e im sigurno preporu\u010diti ovogodi&scaron;nje \u010dudo &#8211; iPad (ili sli\u010dan ra\u010dunar), jer je (ka\u017eu) zgodan za tu vrstu sede\u0107eg korisni\u010dkog iskustva. Ekolo&scaron;ki svesni \u0107e vam o\u010das izra\u010dunati koliko drve\u0107a nosite na du&scaron;i, ukoliko \u010ditate &scaron;tampana izdanja.<\/p>\n<p>U shvatanju medijskih promena, kamen spoticanja je i razumevanje Interneta kao pojave. Internet je pre svega infrastruktura, pa tek onda sve ono &scaron;to se na toj infrastrukturi izvodi: web, radio (zvuk), tv (iptv, video) ili dru&scaron;tveni servisi ili ne&scaron;to &scaron;to tek sada pokre\u0107u inovativne startap kompanije. Dalje, u konzumentskom smislu, poklopilo se da informacija koja se konzumira na internetu ima upe\u010datljivost televizije, brzinu radija i trajnost novina.<\/p>\n<p>Pre\u010desto se pravi gre&scaron;ka da je Internet isto &scaron;to i web (u smislu &#8211; samo web sajt), i da se sa njim ostvaruje interakcija samo preko ra\u010dunara i browsera (npr. Internet Explorer, Firefox , Chrome&#8230;) i to samo zato &scaron;to je to naj\u010de&scaron;\u0107a paradigma kori&scaron;\u0107enja. Ilustrativna i svima dostupna posledica ovakvog shvatanja Interneta je da danas u Srbiji, \u010dak i na medijima sa nacionalnom pokriveno&scaron;\u0107u imate telefonsko izve&scaron;tavanje u informativnim emisijama. &bdquo;Na&scaron; dopisnik iz&#8230;&quot;&#8230; i onda onaj tipi\u010dan, bezbojan, telefonom izobli\u010den, ljudski glas sa &scaron;umovima lokalne telefonske centrale. Tehnologija naravno omogu\u0107ava i bolje i zanimljivije izve&scaron;tavanje, po gotovo istoj ceni.<\/p>\n<p>Ako se samo &bdquo;zagrebe&quot; po medijima koji bolje shvataju medijske promene, i shvataju Internet kao infrastrukturu, primeti\u0107e se tzv. konvergencija&#8230; ili verovatno razumljivije &#8211; internetizacija klasi\u010dnih medija. Dizajneri \u0107e verovatno da se &bdquo;kunu&quot; da je to su&scaron;tina novih medija, da novine izgledom li\u010de na web sajtove i da tekst na TV ima ispis sa pozadinskom bojom ba&scaron; kao na web stranicama&#8230;<\/p>\n<p>Promene naravno nisu samo tehnolo&scaron;ke. Pojavu dru&scaron;tvenih medija je samo omogu\u0107ila Internet infrastruktura, ali je njen glavni stub u potrebama dru&scaron;tva. Reputacija klasi\u010dnih medija je poljuljana otkako medijski prilozi (\u010dlanci) po\u010dinju da li\u010de na izlaganje neke PR agencije, gde medij ustvari postaje advokat neke organizacije. Sa druge strane postoji potreba da neko napokon bude advokat \u010ditaoca, slu&scaron;aoca ili gledaoca i da brani njegov interes. Zbog toga u pojedinim ni&scaron;ama dru&scaron;tva imate ve\u0107i uticaj nekog bloga, nego nacionalne televizije, jer \u0107e taj blog \u0107e recimo pre izbaciti relevantniju informaciju u kojoj banci se najdu\u017ee \u010deka red, nego medij koji ujedno i reklamira neku banku.<\/p>\n<p>Nije neka velika mudrost, ali &scaron;to god se &scaron;ire sagledaju i razumeju promene u medijskoj sferi, uspe&scaron;nije \u0107e se u njima plivati.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.mc.rs\/stevan-majstorovic-era-novih-medijskih-paradigmi.2080.html \">Medija centar<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Promene naravno nisu samo tehnolo&scaron;ke. Pojavu dru&scaron;tvenih medija je samo omogu\u0107ila Internet infrastruktura, ali je njen glavni stub u potrebama dru&scaron;tva. Reputacija klasi\u010dnih medija je poljuljana otkako medijski prilozi (\u010dlanci) po\u010dinju da li\u010de na izlaganje neke PR agencije, gde medij ustvari postaje advokat neke organizacije<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47473","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47473","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47473"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47473\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}