{"id":47464,"date":"2010-08-19T10:18:58","date_gmt":"2010-08-19T10:18:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47464"},"modified":"2010-08-19T10:18:58","modified_gmt":"2010-08-19T10:18:58","slug":"oprostite-za-jugosferu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/08\/19\/oprostite-za-jugosferu\/","title":{"rendered":"Oprostite za Jugosferu"},"content":{"rendered":"

Prije godinu dana napisao sam \u010dlanak za Economist<\/a> u kojem sam upotrijebio izraz "Jugosfera". Tad sam proguglao rije\u010d i pojavilo se devet referenci, ali ni jedna od njih nije zna\u010dila ono što sam ja njome htio re\u0107i. <\/p>\n

Pi\u0161e: Tim Judah<\/strong><\/em><\/p>\n

Ako danas proguglate rije\u010d "Jugosfera" ili "Yugosphere", otvara se oko 32.500 referenci. Postoje stranice na Facebooku i u Wikipediji, a rije\u010d je ušla u optjecaj i ljudi se njome slu\u017ee kao da je uvijek postojala. Nagonski razumiju što zna\u010di. Je li to \u010dudno, ili?<\/p>\n

Ovo je, dakle, pri\u010da o Jugosferi…<\/p>\n

Jednostavna ideja. Ali prvo pogledajmo onaj komentar s po\u010detka teksta. U 5 i 36 ujutro 29. srpnja netko tko se predstavlja kao Met Dumnica dao je sebi truda i vremena da to napiše ispod internetske verzije \u010dlanka koji sam taj tjedan objavio u Economistu. Jednom davno jedan je engleski kralj, Viking po imenu Canute, htio dvorjanima pokazati kako mu je mo\u0107 ograni\u010dena i kako, ma što on govorio, postoje stvari koje ne mo\u017ee napraviti ni promijeniti. Kralj je sjeo na prijestolje na \u017ealu i zapovjedio plimi da se ne digne. Naravno, ubrzo mu je voda zapljuskivala noge. Predla\u017eem da vodu zamijenite jugosferi\u010dnim \u010dinjenicama i shvatit \u0107ete što \u017eelim re\u0107i.<\/p>\n

Iza Jugosfere se ne krije nikakva komplicirana ideja. Jednostavno mi je trebala rije\u010d kojom bih opisao odnose izme\u0111u naroda i dr\u017eava bivše Jugoslavije. Bila je to rije\u010d izmišljena da opiše ono što je ljudima zajedni\u010dko, ono \u010dime su se ljudi, i njihove zemlje, prije zajedno slu\u017eili i zajedno radili. Dijelom je to zajedni\u010dka kultura, ve\u0107inom zajedni\u010dki jezik (da, znate što mislim), nešto od toga je biznis, a mnogo toga su zbilja dosadne stvari.<\/p>\n

Uzmimo samo posljednja dva mjeseca. Evo nekoliko primjera koje bih nazvao jugosferi\u010dnim: najava da se uspostavlja nova zajedni\u010dka \u017eeljezni\u010dka tvrtka Srba, Hrvata i Slovenaca. Sastanak u Sarajevu na kojem su se susreli predstavnici lutrija iz Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne, Kosova i Makedonije da razmotre pokretanje zajedni\u010dke lutrije na kojoj bi glavni zgoditak iznosio i do 20 milijuna eura. Sporazum o vojnoj suradnji izme\u0111u Srbije i Hrvatske. Rasprava o preustroju jugoslavenske nogometne lige, naravno, pod drugim imenom. Ideja o zajedni\u010dkoj kandidaturi Srbije, Hrvatske i Bosne za doma\u0107ine Europskog nogometnog prvenstva 2020. Potpisivanje ugovora o izru\u010denju izme\u0111u Srbije i Hrvatske, a slijede i ugovori s Bosnom i Crnom Gorom. Najava otvaranja Regionalnog centra za borbu protiv organiziranog kriminala, na temelju ugovora o poli­cij­skoj suradnji prvo izme\u0111u Srbije i Hrvatske, ali otvorenog i za uklju\u010divanje ostalih zemalja regije.<\/p>\n

Da nastavim? Uzmimo su\u0111enja za ubojstvo Ive Pukani\u0107a koja se simultano odvijaju u Zagrebu i Beogradu, dok tragovi, navodno, vode u Bosnu i Crnu Goru. Gdje su \u017eivjeli Sretko Kalini\u0107 i Miloš Simovi\u0107, optu\u017eeni za ubojstvo Zorana \u0110in\u0111i\u0107a? U Londonu? Budimpešti? Be\u010du? Hm, ne, nego u Zagrebu. A zašto ne? Kao vjerojatno milijuni drugih, dr\u017eavljani su više od jedne bivše jugoslavenske republike.<\/p>\n

Uzmimo sporazum o vojnoj suradnji. Što je hrvatski ministar obrane Branko Vukeli\u0107 rekao o tome? "Sporazum je va\u017ean zbog mogu\u0107e suradnje naših vojnih proizvodnji koje su komplementarne i mogle bi zajedni\u010dki nastupiti na svjetskom tr\u017eištu vojne opreme." A onda je njegov srpski kolega Dragan Šutanovac dodao kako o\u010dekuje da \u0107e se potpisati ugovori koji \u0107e "iziskivati suradnju na regionalnom nivou za odre\u0111ene proizvode koji su se proizvodili u bivšoj Jugoslaviji i tad \u0107emo ponuditi suradnju ne samo Hrvatskoj ve\u0107 i Bosni i Hercegovini i Sloveniji."<\/p>\n

To\u010dka preokreta. Što se mene ti\u010de, \u010dinjenice su o\u010dite. Prije nekoliko tjedana putovao sam autobusom iz Srbije u Kosovo. Kad sam stigao na odredište, primio sam SMS na svoj britanski mobitel. Je li pisalo "Dobro došli na Kosovo"? A ne, nije. Pisalo je "Dobro došli u Sloveniju". Zašto? Zato što je drugi kosovski mobilni operater u slovenskom vlasništu, a kako Kosovo nema vlastiti me\u0111unarodni pozivni broj, mre\u017ea posu\u0111uje slovenski.<\/p>\n

Iz o\u010ditih razloga Kosovo je zapravo samo napola u Jugosferi, ali dovoljno je baciti oko na proizvode u du\u0107anima i supermarketima da se uvjerite kako je Jugosfera i ondje \u017eiva. Jedu li Kosovari albanske kekse Doma\u0107ica? Ne, nego hrvatske. Koje im je najdra\u017ee mlijeko? Alpsko. I mo\u017eda Srbe ne vole baš previše, ali jasno je kao dan da vole Smokije i srpske Krem banane i opeku i crepove!<\/p>\n

Osim \u010dlanka za Economist, napisao sam i dulji tekst o istoj temi za London School of Economics (LSE). Kad sam ga najavio, mnogi su bili skepti\u010dni. Neki su me pitali: "Što je u tome novo?" Pa valjda je to prirodno i doga\u0111a se ve\u0107 godinama, komentirali su. Da, odgovorio sam, ali po mojem je mišljenju novo da smo dostigli to\u010dku preokreta, to\u010dku koja ozna\u010dava fenomen ve\u0107ih razmjera od toga da supermarketi Konzum, Mercator i Delta vide cijelu bivšu Jugoslaviju kao doma\u0107i teren, a ne samo kao bivše baze.<\/p>\n

Kad je \u010dlanak izišao, svuda su ga spominjali i citirali. Ipak, brinuo sam se kako \u0107e ga primiti na LSE, gdje su neke reakcije bile izrazito nepovoljne. No, nisam se morao dugo brinuti. Nekoliko tjedana poslije razgovarao sam s poslovnim \u010delnicima iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne okupljenim na skupu u Beogradu. Jugosfera, ili kako god je \u017eelite zvati, nešto je sasvim prirodno, ustvrdili su. Napokon, situacija je teška, a tr\u017eišta svih bivših jugoslavenskih dr\u017eava su, kako su rekli, "mikroskopska". Kad se zbroje svi stanovnici zajedno, ima ih tek 22 milijuna, što doduše jest nešto ozbiljniji broj, ali i dalje tek usporediv s populacijom Pekinga ili Šangaja s okolicom. Po toj ra\u010dunici, Hrvatska ima stanovnika koliko i nekoliko gradskih op\u0107ina u Kini. Dakle, ako u biznisu imate komparativnu prednost zahvaljuju\u0107i jeziku ili tome što su kupci odrasli uz vaš proizvod, ne preostaje vam drugo nego iskoristiti priliku.<\/p>\n

Na skupu je bio i Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic Grupe. Kao ve\u0107ina Hrvata, on mrzi izraz Jugosfera (o tome \u0107u nešto re\u0107i poslije), ali pogledajmo što on, to\u010dnije njegova tvrtka, radi. Upravo su kupili slovensku tvrtku Droga Kolinska koja posjeduje nekoliko velikih srpskih brendova i ima distribuciju i proizvodne pogone diljem bivše Jugoslavije. Pogledajte izvještaj Atlantic Grupe. Kao i obi\u010dno, u njemu se slu\u017ee šifrom "jugoisto\u010dna Europa" da opišu bivšu Jugoslaviju. Navodi se, naprimjer, da imaju 16 distribucijskih centara te ih popisuju. Osim onih u Hrvatskoj, to su: Široki Brijeg, Sarajevo, Tuzla, Laktaši, Biha\u0107, Ljubljana, Beograd, Novi Sad, Niš, \u010ca\u010dak, Podgorica i Skopje. No da, svi su ti gradovi, nedvojbeno, u jugoisto\u010dnoj Europi, ali nekim slu\u010dajem gotovo sasvim pokrivaju podru\u010dje bivše dr\u017eave, nije li tako?<\/p>\n

Sad dolazimo do onoga što ljudima smeta kod Jugosfere, naro\u010dito u Hrvatskoj. Nekima smeta sama ideja. Ne mogu se pomiriti s \u010dinjenicom da se stvari uglavnom vra\u0107aju u normalu i da sve više manje opet te\u010de po starom, sa starom ekipom. Ali, zapravo, ve\u0107ini smeta ime. Da se razumijemo: ja nisam ni na koji na\u010din emocionalno anga\u017eiran u tome. To nije nikakav poseban projekt, ni bizarna ideja stvaranja nove Jugoslavije, ni britanska zavjera. Zovite to kako ho\u0107ete ili se pretvarajte da se to ne doga\u0111a, ako vam je tako dra\u017ee. Meni je svejedno. Zar ja no\u0107u ne spavam zato što se košarkaška federacija Jugosfere zove Jadranska liga, premda ni Makedonija ni Srbija nisu ni blizu Jadranskog mora? Je li va\u017eno što i lokalne i internacionalne tvrtke govore o jadranskoj regiji? Ni slu\u010dajno.<\/p>\n

A što je s gnusnim zlo\u010dinom jugonostalgije za koji me optu\u017euju? Dakle, prije rata nikad nisam bio u Jugoslaviji, pa ne mogu nostalgi\u010dno \u010deznuti za njom. Ali mislim da optu\u017ebe za jugonostalgiju \u010desto pote\u017eu oni koji se iz ideoloških razloga protive i samoj pomisli da ljudi na ovom podru\u010dju dijele zajedni\u010dku prošlost, zajedni\u010dke probleme i, u mnogim aspektima, zajedni\u010dku budu\u0107nost. Hrvatska kompanija kupi slovensku kompaniju koja je ve\u0107 kupila srpsku kompaniju koja prodaje proizvode u Makedoniji i Bosni. To nije jugonostalgija, to je biznis. Je li jugonostalgija razlog što hrvatski lanac du\u0107ana nakitom zapošljava elektri\u010dare iz Srbije da im uvedu instalacije u du\u0107ane? Ne, razlog je jezik, me\u0111usobno razumijevanje i cijena. Zašto Gorenje seli proizvodne pogone nekih ku\u0107anskih aparata u Staru Pazovu? Zbog nostalgije? Ako tako mislite, ne morate se ni truditi \u010ditati dalje, vi ste izgubljeni slu\u010daj!<\/p>\n

Je li Severina popularna u Srbiji, a Toše Proeski zvijezda u Hrvatskoj zbog jugonostalgije? Poti\u010de li jugonostalgija velike izdava\u010de da prodaju knjige od jednog kraja bivše dr\u017eave do drugog, ili su im motivi ekonomski i zdravorazumski? Je li jugonostalgija razlog što novine distribuiraju tek neznatno razli\u010dita izdanja za Srbiju i Bosnu, ili Hrvatsku i Bosnu? Dajte, molim vas! Jugoslavija je umrla prije 20 godina!<\/p>\n

Sad kad smo to rekli, treba re\u0107i i da se sve bivše jugoslavenske republike suo\u010davaju s brojnim identi\u010dnim problemima koji zahtijevaju i mnogo identi\u010dnih rješenja. Na primjer (s iznimkom Kosova), sve imaju malobrojno ostarjelo stanovništvo, niski natalitet, manjak imigracije koja bi to nadoknadila i rastu\u0107e probleme s mirovinama. Stanje gospodarstva svih dr\u017eava razlikuje se, ali svi se trude izvu\u0107i iz recesije. Korupcija, nepotizam i upletanje politike u razli\u010ditoj su mjeri prošireni i sveprisutni. Organizirani kriminal oduvijek bivšu dr\u017eavu smatra jednim teritorijem. Što se, dakle, poduzima da se ljudi pove\u017eu i pozabave stvarnim problemima? Zapravo, mnogo.<\/p>\n

Ono što se prikazuje jest ustaljena politi\u010dka koreografija za javnost. Prepirka oko summita u Sloveniji jedan dan, vika oko zna\u010denja Oluje drugi. A sljede\u0107e minute Ivo i Boris dr\u017ee se za ruke u Bruxelle­su ili se uzajamno obasipaju izrazima naklonosti u Beogradu. Onda eto Ive kod Mila, pa do\u0111e i Boris, a onda se Haris, Filip, Ivo i Boris na\u0111u zajedno u Sarajevu. A Borisova \u017eena i djeca ljetuju, naravno, na Brijunima, gdje je ve\u0107 rezervirano za Boruta. Pa kamo bi ina\u010de išli? Turska ve\u0107 odavno nije u modi. <\/p>\n

Ono što javnost ne vidi je najzanimljivije, premda je, paradoksalno, ujedno i najdosadnije. Tko slijedi kad se sastanu premijeri? Veterani, vojnici, bankari i in\u017eenjeri? Nitko. Zamislite da vam je potreban forum da vam pomogne koordinirati te dosadne tehni\u010dke stvari. Kako biste ga nazvali? Ne mo\u017eete slijediti skandinavski model i dati mu regionalno ime, kao Nordijsko vije\u0107e koje su oni smislili, niti mo\u017eete utemljeno skovati ime poput Beneluksa, kao Belgijanci, Nizozemci i Luksembur\u017eani. Mo\u017eete ga samo nazvati, recimo, Vije\u0107e za regionalnu suradnju, s tim da svi znamo na koju se regiju to odnosi, ali je ne smijemo imenovati. O, da, a onda vije\u0107e smjestimo u Sarajevo i postavimo mu Hrvata na \u010delo.<\/p>\n

Kamufla\u017ea. U redu, mogli biste re\u0107i kako su u RCC-u zastupljene i zemlje koje ne spadaju u Jugosferu. Svakako, ima ih. Ali je li \u010dlanstvo va\u017eno za Gr\u010dku i Tursku? Mislim da nije. A što je s Moldavijom? To\u010dno, i ona je sudionica Vije\u0107a, kao što je i potpisnica Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, ali samo kao siro\u010de ili odba\u010deno dijete s kojim nitko ne zna što drugo po\u010deti. U stilu "Ti si sasvim sam? Pa zašto se lijepo ne odeš igrati s onim curicama i de\u010dkima s Balkana?" I još nešto: \u010dudno je kod CEFTA-e što nijedna od zemalja potpisnica zapravo nije u Srednjoj Europi. <\/p>\n

Ali da se vratimo RCC-u. \u010cime se to vije\u0107e bavi u posljednje vrijeme? Sastancima s temom okoliša, reformom obrazovanja, osiguranjem od katastrofa, kulturnom baštinom, protupo\u017earnom zaštitom i avijacijom u regiji. Zanimljivo? Ne. Va\u017eno? Da. Ali u ovom kontekstu bitno je razumjeti da su okosnica RCC-a i CEFTA-e bivše jugoslavenske republike, s tim da povremeno netko nov pristupi, kao Albanija, ili ode, kao Slovenija. Isto tako, sve što se zove Zapadni Balkan ili jugoisto\u010dna Europa zapravo je kamuflirana Jugosfera.<\/p>\n

Kakve to ima politi\u010dke implikacije? Potencijalno to zna\u010di da bivše jugoslavenske republike uskla\u0111uju što više toga mogu kako bi izvukle najve\u0107u mogu\u0107u korist, a to se, zapravo, i po\u010delo doga\u0111ati. Neka vrsta politi\u010dkog Eurosonga u kojem sudjeluju svi bivši Jugoslaveni, premda se u ovom slu\u010daju svi pretvaraju da ne sudjeluju, odnosno to prikrivaju kako ne bi povrijedili ni\u010dije osje\u0107aje. Spomenuo sam Nordijsko vije\u0107e i Beneluks, koji su bili va\u017eniji u prošlosti, dok ih je sad uglavnom nadišla Europska Unija. To su zanimljivi primjeri za RCC. U Nordijskom vije\u0107u, naprimjer, od pet zemalja \u010dlanica Island i Norveška nisu \u010dlanice EU. Ipak, sve su \u010dlanice Schengena.<\/p>\n

\u010clanice Nordijskog vije\u0107a su i tri autonomne regije – Grenland, Ålandski otoci i Farski otoci. Kad je posrijedi Kosovo, uvijek govorim kako u Europi ima mnogo neobi\u010dnih pojava i maštovitih rješenja, a sve se mo\u017ee riješiti kad se ho\u0107e i kad postoji dobra volja. Ali ponovit \u0107u još jednom kako mi kasnije ne bi izvrtali rije\u010di: suradnja nije šifra za novu Jugoslaviju.<\/p>\n

No dobro, \u010dujem vas kako ka\u017eete, sve je to vrlo lijepo, ali o\u010dito zatvarate o\u010di pred stvarnim problemima, naprimjer, izme\u0111u Kosova i Srbije, u Makedoniji i prije svega u Bosni. Ne zatvaram o\u010di, samo tvrdim da se tu doga\u0111a mnogo toga dobroga o \u010demu se ne piše ili se ne shva\u0107a ispravno. Ali vjerujem i da je Jugosfera neka vrst kupole ispod koje su smještene nacionalne sfere. Srbosfera koja se pru\u017ea od Drvara u bosansko-hercegova\u010dkoj federaciji do enklave Štrpce na jugu Kosova. Hrvatska sfera koja tako\u0111er obuhva\u0107a dobar dio Bosne i Hercegovine, i albanska sfera koja je samo djelimice unutar Jugosfere.<\/p>\n

Mislim da je Jugosfera benigna tvorevina i šteta je, iako je i razumljivo, da mnogi, naro\u010dito u Hrvatskoj, prigovaraju imenu. Ali nema u tome ni\u010deg neizbje\u017enog. Vidjeli smo kako pojedinci imaju mo\u0107 razoriti \u017eivote milijuna i obilje\u017eiti duh vremena na najdestruktivniji mogu\u0107i na\u010din. Ne mislim da \u0107e se Bosna raspasti i da \u0107e redefinirati granice, ali nemam kristalnu kuglu. Napokon, ja sam jedna od onih budala koje su govorile kako ne\u0107e biti rata u Bosni jer svi znaju kako bi krvi bilo do koljena pa zato ne\u0107e dopustiti da do toga do\u0111e. Pouka, bar po meni, glasi da se dobre stvari koje se sad doga\u0111aju ne\u0107e i dalje doga\u0111ati i razvijati ako ih ne pazimo, ne poti\u010demo i ne njegujemo.<\/p>\n

Jasno mi je da mnogi Hrvati ne mogu progutati rije\u010d Jugosfera. Ali zapitajmo se zašto. Ne samo zbog prefiksa "Jugo-", nego zbog dubokih emocionalnih problema koje otvara. Priznat \u0107ete da ljudi ne do\u017eivljavaju Makedonce ili Slovence ili Bošnjake baš takvim strancima kao što su Austrijanci ili Grci, ali ako odete korak dalje, kao da dodirujete neki \u017eivac. To je ono što francuska analiti\u010darka Dominique Moisi zove "geopolitikom emocija". U ovom slu\u010daju "Jugo-" mo\u017ee simbolizirati istodobno i strah i ljubav, ljutnju i potrebu, prošlost i budu\u0107nost. Da, sigurno je tako. Da sam prije godinu dana napisao \u010dlanak i opisao sve što se doga\u0111a, ali tome nisam dao sporno ime, pogodite što bi se dogodilo: ništa. Sve bi prošlo potpuno nezapa\u017eeno. Ali kad sam odabrao to ime, nehotice sam dodirnuo \u017eivac ili opisao nešto što milijuni ve\u0107 znaju i pro\u017eivljavaju. Odjednom se pojavila rije\u010d koja to opisuje i sa\u017eima, to je sve. Ali ako vam se rije\u010d ne svi\u0111a, ne brinite. Ne grize!<\/p>\n

Globus<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije godinu dana napisao sam \u010dlanak za Economist<\/a> u kojem sam upotrijebio izraz "Jugosfera". Tad sam proguglao rije\u010d i pojavilo se devet referenci, ali ni jedna od njih nije zna\u010dila ono što sam ja njome htio re\u0107i. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47464","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47464","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47464"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47464\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47464"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47464"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47464"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}