http:\/\/pollitika.com\/o-jednom-mehanizmu-reakcionarne-svijesti<\/a> <\/p>\nRazmišljam ve\u0107 du\u017ee vrijeme zašto filozofija izgleda toliko beskorisna i nepotrebna \u010dovjeku današnjice?<\/p>\n
Kada okolina nekome zalijepi oznaku "filozof" tada se obi\u010dno misli na osobu koja "mlati praznu slamu" i od koje nikakva korist… Obi\u010dno se misli i na kakvog smušenjeka koji bi "mudrovao" i ne bi radio, na šeprtlju…<\/p>\n
Isto tako, kada nekome ka\u017eemo "filozof" mo\u017eda mislimo i na nekoga tko bi prodao "muda pod bubrege", tko bi "kruha bez motike"… mo\u017eda mislimo i na nekog prevaranta (na nekog sofistu?)…<\/p>\n
A tko je za taj jadan ugled filozofije i filozofa kriv ako ne filozofi sami.<\/p>\n
Ili su onakvi kakve sam ih gore opisao (smušenjaci, prevaranti, lezilebaroši) ili ih nitko ne razumije što govore (Kant, Hegel, moderni filozofi 20.stolje\u0107a kao varijacije na Kanta,Hegela ili Marxa). Pa zar je onda ikakvo \u010dudo što filozofije "umire"?<\/p>\n
Nema Sokrata, nema Platona, nema Leibnitza niti Nikole Kuzanskog a uvjeren sam da današnje generacije nemaju pojma o \u010demu Platon govori u svojim dijalozima. Da nije Milan Kangrga preveo Monadologiju i još nekoliko radova, na hrvatskom ne bi uop\u0107e bilo tiskano ništa od Leibnitza – kao što je slu\u010daj sa Kuzanskim. Ima li koje njegovo djelo prevedeno na hrvatski? De docta ignorantia na primjer, da li je prevedena na hrvatski? Srpski? Bosanski?<\/p>\n
Nema suvremenog filozofa koji bi bio uvjeren u uzvišenost ljudskog bi\u0107a i mogu\u010dnost oplemenjivanja ljudske duše.<\/p>\n
Suvremeni filozofi uglavnom se brinu o tome kako da budu što je manje mogu\u0107e razumljivi širokom krugu ljudi i kako da ih što više kolega citira u djelima koje nitko osim njih ne \u010dita. Pa ako je tako ustinu, ako postoje sami radi sebe, da li onda stvarno i dalje trebaju postojati????<\/p>\n
U stvari niti ne postoje. Ne postoje jer ne ispunjavaju svoju svrhu. Njima su dati samo "akademski naslovi" filozofa, profesora, magistara, ali oni ne ispunjavaju svoju društvenu svrhu (kao cjelina, \u010dast izuzecima ako postoje), ne njeguju i ne isti\u010du duhovu prirodu ljudskog uma, ne oplemenjuju dušu \u010dovjeka niti se bore protiv onih koji \u017eele ljudski rod smjestiti u neku od \u017eivotinjskih vrsta.<\/p>\n
Kakav bi morao biti filozof i što bi trebao raditi?<\/p>\n
\u010covjek je predmet interesa filozofa.<\/p>\n
Filozof mora biti razumljiv<\/p>\n
Filozof se obra\u0107a \u010dovjeku. On se mora obra\u0107ati drugome \u010dovjeku na na\u010din i rije\u010dima koje ovaj razumije.<\/p>\n
Filozof ne smije stvarati kulu bjelokosnu. Filozof mora, kao i umjetnici, produhoviti \u010dovjeka.<\/p>\n
Cilj filozofa je potaknuti drugog da razmišlja o sebi, društvu, svijetu i \u017eivotu.<\/p>\n
Uzor radu filozofa je Sokrat – filozof mora pomo\u0107i drugome da "porodi svoje misli". Niti više niti manje…<\/p>\n
Kada po\u010dinjemo u drugome \u010dovjeku stvarati potrebu za tra\u017eenjem uzroka i Istine, tada po\u010dinjemo postajati filozofi.<\/p>\n
Filozof nije "intelektualac".<\/p>\n
Filozof nije profesor filozofije.<\/p>\n
Filozof nije osoba koja je stekla "akademsku naobrazbu".<\/p>\n
Filozof se bori za duhovnu i materijalnu slobodu \u010dovjeka.<\/p>\n
Filozof se bori za društvo u kojem \u0107e svaki pojedinac mo\u0107i ostvariti svoje potencijale na op\u0107u dobrobit.<\/p>\n
Filozof je stanje i akcija duha. Filozof je stav i odnos prema univerzumu.<\/p>\n
Najve\u0107i uspjeh filozofa je kada pomogne drugome \u010dovjeku da bude bolji \u010dovjek.<\/p>\n
Politika.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Suvremeni filozofi uglavnom se brinu o tome kako da budu što je manje mogu\u0107e razumljivi širokom krugu ljudi i kako da ih što više kolega citira u djelima koje nitko osim njih ne \u010dita<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47462","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47462","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47462"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47462\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}