{"id":47441,"date":"2010-07-27T08:50:39","date_gmt":"2010-07-27T08:50:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47441"},"modified":"2010-07-27T08:50:39","modified_gmt":"2010-07-27T08:50:39","slug":"evropski-lov-na-vjestice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/07\/27\/evropski-lov-na-vjestice\/","title":{"rendered":"Evropski lov na vje\u0161tice"},"content":{"rendered":"<p><em>Pod egidom borbe protiv terorizma, Vije\u0107e ministara Europske unije donijelo je krajem travnja tajni dokument pod nazivom Instrument for compiling data and information on violent radicalisation processes<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Jelena Svir\u010di\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Vije\u0107e ministara donijelo je akt koji policiji omogu\u0107ava prikupljanje podataka o &quot;radikalnim elementima&quot; u dru&scaron;tvima EU-a, razvrstanim na lijeve\/desne, nacionaliste, islamiste i antiglobaliste. EU-aktivisti za ljudska prava boje se da bi se pod nadzorom mogli na\u0107i i pojedinci koji nemaju nikakve veze s terorizmom, a Zoran Pusi\u0107 ka\u017ee da se radi o zastra&scaron;uju\u0107em popisu koji podsje\u0107a na Orwellovu &quot;1984.&quot; i na komunisti\u010dku &quot;Bijelu knjigu&quot;. Pod egidom borbe protiv terorizma, Vije\u0107e ministara Europske unije donijelo je krajem travnja tajni dokument pod nazivom Instrument for compiling data and information on violent radicalisation processes. Prevedeno sa birokratskog jezika, koji uvijek zvu\u010di pomalo benigno, radi se o klasi\u010dnom popisu &quot;radikalnih&quot; elemenata u dru&scaron;tvu koje bi policiji i raznim sigurnosnim agencijama trebao poslu\u017eiti za prikupljanje podataka o aktivistima sa cijelog politi\u010dkog spektra. U EU terminologiji to se eufemisti\u010dki naziva skupljanjem podataka o &scaron;irenju radikalnih poruka (radical messages).<\/p>\n<p>Bez definiranja radikalnog i radikalizacije, EU \u010dinovnici sveli su potencijalne nasilnike na \u010detiri kategorije: ekstremno lijeve\/desne, nacionaliste, islamiste i antiglobaliste, sve navodno u cilju boljeg shva\u0107anja &scaron;to ljude dovodi do odluke o nasilnom djelovanju. Tome bi trebao poslu\u017eiti instrument od sedamdeset pitanja koja skeniraju cjelokupni \u017eivot i djelovanje odre\u0111enog&nbsp; pojedinca ili grupe koja u nekom trenutku&nbsp; padne pod znati\u017eelju sustava. Pokriveno je sve, od osnovnih podataka o datumu i mjestu ro\u0111enja pa do obiteljskih, emocionalnih i ekonomskih okolnosti. Tamo negdje pri kraju upitnika nalazi se pitanje koje bi, o\u010dito trebalo biti na po\u010detku: &quot;Je li osoba imala usmenih komentara o poduzimanju nasilnih akcija?&quot; (Has the person made oral comments on:intention of taking part in violent action?)<\/p>\n<p>Ironije radi, u dokumentu koji je nastao u sklopu europske strategije borbe protiv terorizma iz 2005. godine, terorizam se spominje samo jednom, a kako upozorava nevladina organizacija State Watch, koja je i &quot;provalila&quot; tajni dokument, &quot;politi\u010dki je aktivisti koji nemaju nikakve veze sa terorizmom mogli bi se na\u0107i pod nadzorom vlasti koja \u0107e ispitivati i sakupljati podatke o njihovim prijateljima, obitelji, politi\u010dkim uvjerenjima i slagati njihove psiholo&scaron;ke profile&quot;.<\/p>\n<p>Pitanja kojih nema u upitniku, ostaju otvorena. Kako se to uop\u0107e definira radikal i radikalno? &Scaron;to uop\u0107e predstavlja taj proces ozna\u010den kao radikalizacija i kojim se opravdava namjera popisivanja aktivista? Kako se mogu uspostaviti \u010dvrste veze i povezanosti izme\u0111u hodanja po raznim protestima, izra\u017eavanja neslaganja s vlasti i stvarnog odlu\u010divanja na nasilje? Kako se to definira npr. islamist? Da li u tu kategoriju spadaju i osobe koje su ro\u0111enjem povezane sa islamskom vjerom i preko raznih udruga i kulturnih centara ostaju povezani s njom? Tko sve uop\u0107e spada u kategoriju antiglobalista i da li to zna\u010di da po defaultu spada u nasilnika?<\/p>\n<p>&quot;U EU ima milijuna ljudi sa &#8216;radikalnim&#8217; idejama koji pak nemaju nikakvu intenciju koristiti nasilje&quot;, upozorava Tony Bunyan iz State Watcha.<\/p>\n<p>Jedna od rijetkih politi\u010darki koja je reagirala nakon javnog objavljivanja dokumenta je Sarah Ludford, britanska \u010dlanica europskog parlamenta koja je u izjavi za Euobserver&nbsp; zdravorazumski upozorila da biti radikal nije isto &scaron;to i biti terorist. &quot;I ja sam radikal kad se radi o za&scaron;titi osobnih podataka. Demokratsko dru&scaron;tvo ne bi funkcioniralo bez svojih disidenata, nismo razmontirali komunizam i fa&scaron;izam kako bi postali sumnji\u010davi na ljude koji imaju druga\u010dije mi&scaron;ljenje od establi&scaron;menta&quot;.<\/p>\n<p>Ono &scaron;to je posebno zabrinjavaju\u0107e u cijeloj pri\u010di je da je odluka o stvaranju takvog popisa donesena tajno i bez znanja Europskog parlamenta, &scaron;to ne \u010dudi s obzirom na stalne rasprave o EU kao nadnacionalnoj tvorevini kroni\u010dno oboljeloj od demokratskog deficita &scaron;to u realnosti zna\u010di da se ve\u0107ina bitnih odluka za sve \u010dlanice saveza donose u uskom krugu mo\u0107i, bez ikakvog uplitanja i znanja javnosti. <\/p>\n<p>&quot;Ne smijemo pretjerivati sa ljubavlju prema EU jer je i tamo rije\u010d o na\u010dinu koncentracije mo\u0107i koji poku&scaron;ava o\u010distiti tzv. mainstream poziciju za sebe, razgrani\u010davaju\u0107i je spram nedopustivih radikala. O tome je bilo puno rije\u010di nakon Drugog svjetskog rata, liberaliziralo se tokom devedesetih, a zao&scaron;trilo ponovno nakon 11. rujna&quot;, obja&scaron;njava \u017darko Puhovski kojeg postojanje ovakvog popisa nije ni najmanje iznenadilo, jer kako ka\u017ee, &quot;terorizam se danas razumije kao zadana stvar i slu\u017ei kao opravdanje za veoma ozbiljno reduciranje ljudskih prava i sloboda. Ako je nekome utjeha, to se u EU provodi mnogo manje radikalno nego u Americi&quot;.<\/p>\n<p>Kako volimo na europska pravila i proklamirane vrijednosti gledati kao nedvojbene nema sumnje da \u0107e postojanje ovakvih popisa jednog dana utjecati i na situaciju u Hrvatskoj u kojoj su &quot;radikali&quot;, kako ka\u017ee Puhovski, &quot;dosad bili dosta nje\u017eno tretirani, uz veoma rijetke izuzetke&quot;.<\/p>\n<p>Lako je zamisliti scenarij u kojem bi gra\u0111ani aktivni oko trenutnih zbivanja u Var&scaron;avskoj ulici u Zagrebu bili ozna\u010deni kao radikali (ako ve\u0107 nisu). Protivnici odluka vlasti nemaju automatski na umu nasilno ru&scaron;enje te iste vlasti, ali to je ne&scaron;to ovaj upitnik ne propituje. Zastra&scaron;uju\u0107a je pomisao na ogromnu mogu\u0107nost pogre&scaron;ke koju proizvode ovakvi popisi i koji mogu imati katastrofalne posljedice na \u017eivot pojedinaca koji su njime zauvijek obilje\u017eeni, a \u010dija je krajna mogu\u0107a posljedica uhi\u0107enje i pritvaranje.<\/p>\n<p>Aktivisti\u010dki profil kao stvoren za razne popise je i Jelenin, dugogodi&scaron;nje aktivistice koja je sudjelovala u studentskim blokadama, ali i volontirala preko organizacije Human Rights Watch u okupiranoj Palestini. Sigurna je da je izraelske vlasti vi&scaron;e nikad ne\u0107e pustiti preko palestinske granice.<\/p>\n<p>&quot;Aktivisti godinama upozoravaju da \u0107e se na udaru ovakvih zakona i pro&scaron;irenih ovlasti na\u0107i i aktivnosti usmjerene na za&scaron;titu ljudskih prava i okoli&scaron;a. Na kraju, ukidaju se i prava na okupljanje, prosvjed i otvorenu politi\u010dku raspravu&quot;, ka\u017ee Jelena. Definicije &quot;terorizma&quot;, &quot;radikalnih poruka&quot; i &quot;nasilja&quot; su nejasne i zna\u010de ono &scaron;to u tom trenutku odgovara onima koji su na vlasti. Poku&scaron;ate li izraziti svoj prosvjed protiv takvog stanja stvari, izla\u017eete se nadzoru represivnih aparata i zakonskom progonu pod optu\u017ebom da &scaron;irite &quot;radikalne poruke&quot;.<\/p>\n<p>Odnedavno u Hrvatskoj djeluje lijevo orijentirana organizacija Crvena akcija, \u010diji \u010dlan Nikola ka\u017ee da &quot;da ovakav razvoj situacije pokazuje koliko su bile naivne ideje o EU kao nekakvom jamstvu ljudskih prava i ujedno ocrtava dosege politi\u010dkih sloboda-dopu&scaron;teno je svako mi&scaron;ljenje ukoliko nije mi&scaron;ljenje protiv sustava&quot;.<\/p>\n<p>&quot;Ovaj dokument nije usmjeren prvenstveno protiv terorista, nego protiv &#8216;radikala&#8217; \u010diji grijeh mo\u017ee biti \u010dak i to da usmeno kritiziraju sustav. Cilj ovakvih mjera nije spre\u010davanje nasilja, nego zadr\u017eavanje dr\u017eavnog monopola na nasilje&quot;. <\/p>\n<p>Zoran Pusi\u0107 iz Gra\u0111anskog odbora za ljudska prava na ovakve vijesti iz Europe reagira potpunom osudom. &quot;Zgra\u017eamo se nad doga\u0111ajima od prije trideset ili \u010detrdeset godina kad je postojala Bijela knjiga, a sad imamo jo&scaron; goru stvar koja dolazi iz Europe. Popis ljudi koji imaju radikalne ideje je apsolutno zastra&scaron;uju\u0107i i u stilu Orwellove 1984. i isto tako je jedan oblik radikalizma.&quot;<\/p>\n<p>Ovakvo stanje Puhovski pak definira kao nesvjesno i ispod op\u0107e razine. &quot;Na prvoj razini je uvijek liberalna pri\u010da o tome kako je sve dopu&scaron;teno dok nije nasilno, me\u0111utim, preko vrlo jednostavnih formulacija odlu\u010duje se &scaron;to je potencijalno nasilno i olako se lijepe etikete ekstremizma&quot;.&nbsp; <\/p>\n<p>&quot;Borim se za dru&scaron;tvo koje \u0107e biti neusporedivo pravednije i demokrati\u010dnije od ovog u kojem sada \u017eivimo. Re\u017eim koji me zbog toga progoni i zaslu\u017euje da bude sru&scaron;en, a sve represije mogu me samo ohrabriti da se protiv njega borim jo&scaron; \u017ee&scaron;\u0107e. Siguran sam da \u0107e ve\u0107ina ljudi koji se zbog \u017eelje za boljim svijetom na\u0111u na tim popisima reagirati isto kao ja&quot;, zaklju\u010duje Nikola.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, za razliku od njegovog uvjerenja o ve\u0107ini ljudi koji su spremni za borbu za druga\u010dijim svijetom, ve\u0107ina ipak reagira puno pasivnije, a ideja o potencijalnom zavr&scaron;avanju na nekakvom popisu dovoljna je za odvra\u0107anje od politi\u010dke participacije, koja je ionako u ve\u0107ini sada&scaron;njih demokratskih poredaka svedena na minimum. Kad takve poruke dolaze upravo iz Europske unije \u010dije je postojanje utemeljeno na idejama kao &scaron;to su ljudska prava, sloboda mi&scaron;ljenja, djelovanja i kretanja, name\u0107e se pitanje koliko slobodnog prostora za smisleno politi\u010dko djelovanje ostaje u situaciji kad je me\u0111unarodna zajednica (&scaron;to god ona predstavljala) potpuno inficirana histerijom borbe protiv terorizma? Ili kako svoju analizu spornog dokumenta zaklju\u010duje Tony&nbsp; Bunyan, &quot;svakodnevni politi\u010dki \u017eivot mogao bi postati kontaminiran nevidljivim sumnjama iskonstruiranim od strane dr\u017eavnih agencija. Otvorena politi\u010dka rasprava i aktivnost mogla bi postati tako jo&scaron; jedna kolateralna \u017ertva rata protiv terorizma.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/ljudska-prava\/eu-otvorila-lov-na-radikale\">H-Alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Pod egidom borbe protiv terorizma, Vije\u0107e ministara Europske unije donijelo je krajem travnja tajni dokument pod nazivom Instrument for compiling data and information on violent radicalisation processes<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47441","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47441"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47441\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}