{"id":47431,"date":"2010-07-16T09:57:10","date_gmt":"2010-07-16T09:57:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47431"},"modified":"2010-07-16T09:57:10","modified_gmt":"2010-07-16T09:57:10","slug":"1601-sjecanje-za-1601-ubijeno-dijete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/07\/16\/1601-sjecanje-za-1601-ubijeno-dijete\/","title":{"rendered":"1601 sje\u0107anje za 1601 ubijeno dijete"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Andrijana Copf<\/strong><\/em><\/p>\n

Opsada Sarajeva najdu\u017ea je opsada u povijesti \u010dovje\u010danstva – trajala je 1425 dana. O herojskom gradu i danima opsade, na\u010dinima pre\u017eivljavanja i borbe za opstanak ispisano je knjiga i knjiga. Ispisani su i dnevnici iz dje\u010djeg kuta do\u017eivljaja rata. No, prvi put na jednom mjestu – u knjizi- bit \u0107e objavljeno kolektivno sje\u0107anje djece Sarajeva na dane opsade. Iako biste mo\u017eda o\u010dekivali potresne i jezive pri\u010de, koje je nemogu\u0107e izbje\u0107i, ova knjiga bit \u0107e svjedok i nekih velikih prijateljstava koja su nastala u tom teškom dobru, o djeci koja su prerano odrasla ali i shvatila zna\u010daj \u017eivota i vrijednosti \u010daše vode, koji su nau\u010dili dijeliti; ova knjiga bit \u0107e sje\u0107anje na djecu koje više nema, ali koja \u017eive u tom gradu. Gradu u kojem je tada, kako je napisao \u010dovjek koji je tada bio dijete, deka grije samo kad nije hladno. Projekt – knjigu "Djetinjstvo u ratu" koji se realizira u okviru Udru\u017eenja Urban pokrenuo je umjetnik mla\u0111e generacije Jasminko Halilovi\u0107 iz Sarajeva. Rije\u010d je o nezavisnom projektu koji nosi poruku mira. Posve\u0107en je Mireli Plo\u010di\u0107 i ostaloj djeci poginuloj tijekom opsade Sarajeva.<\/p>\n

"Sje\u0107anje na vrijeme rata u Sarajevu \u010duva mnogo knjiga, a sje\u0107anje na one kojih više nema bit \u0107e sa\u010duvano u Sarajevu dok ovaj grad postoji. Ova knjiga ima ambiciju sa\u010duvati sje\u0107anje na jedan segment tog vremena – na odrastanje", ka\u017ee nam Halilovi\u0107.<\/p>\n

Nitko ne ra\u010duna dje\u010dje godine<\/strong><\/p>\n

Opsada Sarajeva trajala je 1425 dana. Tijekom opsade na grad je palo preko 450.000 granata, a 300.000 gra\u0111ana bili su zatvoreni u obru\u010d bez osnovnih uvjeta za \u017eivot. Ubijeno je blizu 11.000 ljudi, od toga 1.601 dijete. Ranjeno je oko 50.000 gra\u0111ana, od \u010dega oko 15.000 djece. Petnaest godina nakon rata, nakon više od stotinu knjiga i ostvarenja o ratu, još uvijek nema knjige koja se bavi djetinjstvom. Upravo zato je Halilovi\u0107 pokrenuo ovaj projekt – knjigu.<\/p>\n

"Kada se zbraja ratna šteta, ra\u010dunaju se ubijeni i ranjeni, raseljeni, pa i srušene zgrade i objekti. Niko ne ra\u010duna dje\u010dje godine. Djetinjstvo u ratu je projekt koji za cilj ima prikupiti kolektivno iskustvo djece Sarajeva o odrastanju u teškim danima opsade", pri\u010da Halilovi\u0107. Iako je o odrastanju u Sarajevu napisano nekoliko dnevnika iz dje\u010djih iskustava, ovo \u0107e biti prvo kolektivno sje\u0107anje djece Sarajeva o ratnim danima.<\/p>\n

Sje\u0107anje u re\u010denici<\/strong><\/p>\n

Projekt se temelji na interaktivnoj web-stranici www.djetinjstvouratu.com na kojoj je upu\u0107en poziv svima onima koji su dio djetinjstva proveli u opkoljenom Sarajevu da napišu svoje sje\u0107anje iz tog perioda. Sje\u0107anje je ograni\u010deno na 120 znakova – jedna re\u010denica. Cilj je napraviti knjigu sa 1600 kratkih i osobnih sje\u0107anja, koja \u0107e zajedno sa autorovom pri\u010dom o ratnom djetinjstvu predstavljati simboli\u010dnu posvetu 1601 ubijenom djetetu tijekom opsade Sarajeva. Stvorit \u0107e jedan mozaik – specifi\u010dnu pri\u010du o godinama rata. Ovo lokalno iskustvo, skupljeno na simboli\u010dan na\u010din, šalje svijetu globalnu poruku djece Sarajeva: "Ni jedno dijete ne \u017eeli rat". Projekt "Djetinjstvo u ratu" rezultirat \u0107e knjigom\/publikacijom, koja \u0107e biti svojevrsna riznica sje\u0107anja sarajevske djece. U prvih mjesec dana u projekt se uklju\u010dilo preko 1000 ljudi iz 30 dr\u017eava svijeta, a do sada su ve\u0107 prikupljene dvije tre\u0107ine potpisa. Web stranicu je posjetilo preko 10.000 razli\u010ditih posjetitelja, a Facebook grupa posve\u0107ena projektu ima blizu 4000 \u010dlanova. <\/p>\n

Smijeh, bol i tuga<\/strong><\/p>\n

Upisi koji sti\u017eu su raznoliki i na najbolji na\u010din do\u010daravaju kompleksnost teme odrastanja u ratu, objašnjava Halilovi\u0107. <\/p>\n

"To potvr\u0111uje moju po\u010detnu tezu i moja uvjerenja o tome da djetinjstvo u ratu nije isklju\u010divo prazno, tu\u017eno i izgubljeno djetinjstvo. Ono je druk\u010dije u mnogome od djetinjstva u miru, ali to ne zna\u010di da u njemu nije bilo sretnih i izuzetno vrijednih trenutaka. Upisi koji sti\u017eu to potvr\u0111uju jer mnogi od njih govore o ljubavi, prijateljstvu, dru\u017eenju, igri i, mo\u017eda najva\u017enije, jednakosti me\u0111u ljudima, dijeljenju svega i sva\u010dega", pri\u010da Halilovi\u0107. U upisima je bilo i smiješnih i potresnih iskustava.<\/p>\n

"\u010citanje ovih upisa upravo i jeste jedno putovanje kroz sje\u0107anja, \u010das tu\u017ena, \u010das smiješna. Sje\u0107am se upisa koji ka\u017ee ‘Jednog dana metak je ubio mog brata. Ubio je i moje djetinjstvo’. S druge strane potpuno neo\u010dekivani upisi kao ‘igranje pokera u odlazak na vodu’, ili ‘deka koja grije samo kad nije hladno’ moraju nabaciti osmijeh na lice jer imaju neku primjesu tog sarajevskog humora", objašnjava Halilovi\u0107.<\/p>\n

Zanimanje za knjigu, iako je još uvijek u procesu nastanka, je veliko, a velikom zanimanju ljudi za projekt u mnogome su doprinijeli ne samo mediji iz naše zemlje, nego i iz Hrvatske i Srbije. <\/p>\n

"Za ovakvu ideju je bitno da je prepoznata što šire, jer ona jeste ideja mira, ideja dijaloga, usmjerena na budu\u0107nost. Ljudi se javljaju i zahvaljuju mi što sam pokrenuo ovakav projekt, a zapravo bih se ja \u017eelio zahvaliti njima jer tim porukama podrške daju smisao svemu ovome", ka\u017ee Halilovi\u0107. Kakvo je zanimanje govori i \u010dinjenica da je ve\u0107 dogovoren prijevod knjige na šest jezika, a knjiga još uvijek nastaje.<\/p>\n

Djetinjstvo u ratu<\/strong><\/p>\n

Projekt se bazira na interaktivnoj web-stranici gdje ljudi koji su dio djetinjstva, ili cijelo djetinjstvo proveli u ratu, odgovaraju na pitanje: „Što je za tebe djetinjstvo u ratu?" Du\u017eina odgovora ograni\u010dena je na 120 znakova (jedna re\u010denica), a autor projekta Jasminko Halilovi\u0107 je zamislio prikupiti 1600 razli\u010ditih odgovora. Tih 1600 odgovora, zajedno s njegovom pri\u010dom iz ratnog djetinjstva, predstavljaju posvetu 1601 ubijenom djetetu tokom opsade Sarajeva. <\/p>\n

Zašto (samo) Sarajevo?<\/strong><\/p>\n

Autor projekta Jasminko Halilovi\u0107 pri\u010da nam da je ideja dugo sazrijevala i više puta je mijenjao na\u010din realizacije. U nekim fazama se trebala odnositi na cijelu BiH. Od toga je odustao ponajprije, ka\u017ee, jer nema medijske i druge kapacitete da ravnomjerno afirmirara ideju u svim sredinama kako bi omjer broja upisa iz odre\u0111enih gradova\/sredina bio razmjeran. Kako ne bi došao u situaciju da projekt bude orijentiran na BiH, a završi s 90 posto upisa iz Sarajeva (jer je cijela ekipa koja ga realizira i promovira iz Sarajeva), odlu\u010dio je da poziv bude upu\u0107en onima koji su odrastanje proveli u Sarajevu od ‘92. do ‘95. "Duboko vjerujem da je iskustvo djece iz drugih gradova BiH i drugih krajeva svijeta sli\u010dno iskustvu djece Sarajeva, bez obzira o kojem ratu se radi. Upravo zbog toga, u kona\u010dnoj formi realizacije, nema sustava provjere lokacije ili porijekla. Poziv je upu\u0107en ljudima koji su dio djetinjstva proveli u Sarajevu od ‘92. do ‘95, ali \u0107e svaki prigodan prilog koji stigne putem web stranice biti objavljen", ka\u017ee Halilovi\u0107.<\/p>\n

Dnevni list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Andrijana Copf Opsada Sarajeva najdu\u017ea je opsada u povijesti \u010dovje\u010danstva – trajala je 1425 dana. O herojskom gradu i danima opsade, na\u010dinima pre\u017eivljavanja i borbe za opstanak ispisano je knjiga i knjiga. Ispisani su i dnevnici iz dje\u010djeg kuta do\u017eivljaja rata. No, prvi put na jednom mjestu – u knjizi- bit \u0107e objavljeno kolektivno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47431","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47431","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47431"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47431\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47431"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47431"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47431"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}