{"id":47422,"date":"2010-07-06T10:37:39","date_gmt":"2010-07-06T10:37:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47422"},"modified":"2010-07-06T10:37:39","modified_gmt":"2010-07-06T10:37:39","slug":"komunisticki-manifest-je-vrhunski-pisan-politicko-programatski-tekst","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/07\/06\/komunisticki-manifest-je-vrhunski-pisan-politicko-programatski-tekst\/","title":{"rendered":"“Komunisti\u010dki manifest” je vrhunski pisan politi\u010dko-programatski tekst"},"content":{"rendered":"

Na naslovnici je Marx s "krunom" od srpova i \u010deki\u0107a, na zadnjoj stranici teku krvave suze (u svakoj je glava jednog komunisti\u010dkog diktatora)<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Jerko Bakotin<\/strong><\/em><\/p>\n

Naklada Pavi\u010di\u0107 nedavno je objavila "Komunisti\u010dki manifest" s pompoznim sloganom "Prvi hrvatski prijevod". Oprema je ideologizirana do karikature: na naslovnici je Marx s "krunom" od srpova i \u010deki\u0107a, na zadnjoj stranici teku krvave suze (u svakoj je glava jednog komunisti\u010dkog diktatora), a na drugoj i tre\u0107oj stranici tragikomi\u010dno ki\u010dasta Marxova slika prikazana poput relikvije na nekoj halji. Sve je to, \u010dini se, nadahnuto predgovorom Ivice Šole pod naslovom "Uvod u teologiju Karla Marxa", gdje se iz petnih \u017eila nastoji marksizam prikazati, u osnovi, vjerskim pokretom s korijenom u mesijanizmu, a koji završava retori\u010dkim pitanjem "Imaju li Marx i drugovi pravo na novi pokušaj?", pri \u010demu misli na pokušaj popravljanja svijeta; što se odgovora ti\u010de, izgleda da za Šolu nema dvojbe.<\/p>\n

Tekst je popra\u0107en i prevoditeljskim komentarom Nikice Mihaljevi\u0107a u kojem se objašnjava zašto su dosadašnje hrvatske redakture kanonskog prijevoda Moše Pijade nedovoljno desrbizirane. Komentar završava mo\u0107nom parafrazom "Hrvati svih stranaka, ujedinite se!"<\/p>\n

Butkovi\u0107eva papazjanija<\/strong><\/p>\n

Od Naklade Pavi\u010di\u0107 nismo ni o\u010dekivali nego ovako ozbiljan proizvod, no stvar postaje zaista zabavna – ili zaista podla – kad se u cipelarenje Marxa uklju\u010de "Jutarnji list" i Davor Butkovi\u0107, koji je povodom ovog izdanja "Manifesta" na duplerici priloga "Magazin" od 19. lipnja objavio osvrt s naslovom "Zloglasni tekst koji nam danas više ništa ne zna\u010di".<\/p>\n

U pravoj butkovi\u0107evskoj maniri dokinu\u0107a svih suprotnosti metafizi\u010dkim lukavstvom kapitalizma u tuma\u010denju EPH-a (po kojem "prosvjedi u Varšavskoj ulici u Zagrebu spadaju me\u0111u vrednije društvene akcije", ali i "privatni interesi uop\u0107e ne moraju biti suprotstavljeni javnima", te se "podrazumijeva, naposljetku, da je i svaki novi shopping centar dobrodošao"), tekst zapo\u010dinje s: "Komunisti\u010dki manifest vrlo je vjerojatno tekst koji je izazvao najviše nasilja u povijesti \u010dovje\u010danstva, koji je nadahnuo desetke i desetke milijuna politi\u010dki motiviranih ubojstava (…)", ali bilo bi ga jednako besmisleno prosu\u0111ivati isklju\u010divo po tome, kao da se "o Bibliji sudi prema kri\u017earskim ratovima". Na kraju zaklju\u010duje kako "Manifest svakako valja pro\u010ditati. I kao va\u017ean povijesni, politi\u010dki i filozofski tekst, ali i kao strastveno napisanu literaturu, koja je ispra\u017enjena od ve\u0107ine modernih zna\u010denja (…)". A zašto je tako, jasno je ako pogledamo argumentaciju i otkrijemo da pravi Butkovi\u0107ev naum nije komentirati "Manifest" nego pokazati kako nam je u kapitalizmu super i kako je svaka promjena uzaludna i besmislena. Idemo redom: "(…) njegove postavke (danas) u najve\u0107em dijelu ne komuniciraju sa stvarnoš\u0107u"; "(…) nedavna kriza kapitalizma pokazala je da ekonomski odnosi u društvu više ne izazivaju ni ozbiljnije prosvjede"; "(…) danas je irelevantan i zato što je u zapadnom dijelu svijeta radni\u010dka klasa, u Marxovu smislu te rije\u010di, ve\u0107 odavno nestala ili upravo nestaje. Konvencionalni, konfrontiraju\u0107i odnos rada i kapitala ubla\u017een je \u010dinjenicom masovnog vlasništva nad kapitalom, kao i socijalnim alatima kojima raspola\u017eu suvremene zapadne dr\u017eave", piše Butkovi\u0107 u zemlji koja je prošla privatizaciju i kojoj se upravo sprema darvinisti\u010dki Zakon o radu.<\/p>\n

"Mein Kampf" je izazvao najviše nasilja<\/strong><\/p>\n

Za komentar ovog izdanja "Manifesta" i Butkovi\u0107eva teksta zamolili smo filozofa i analiti\u010dara \u017darka Puhovskog, te dizajnera, bivšeg urednika "Arkzina" i publicistu Dejana Krši\u0107a, koji je Pijadin prijevod "Manifesta" objavio 1998. u redakciji Borisa Budena.<\/p>\n

– Meni se \u010dini da je Butkovi\u0107 \u010dovjek nedovoljno kvalificiran da razgovara s predsjednikom vlade, pa mu se dogodi la\u017eni intervju, a kamoli da interpretira tešku literaturu poput "Komunisti\u010dkog manifesta", pa i onu verziju Marxa za pu\u010dku upotrebu. Osim toga, Butkovi\u0107 – po svojoj op\u0107oj neoliberalnoj orijentaciji – nije \u010dovjek koji o toj temi mo\u017ee moralno ili intelektualno prosu\u0111ivati. Što se ovog izdanja ti\u010de, tekst ima niz ozbiljnih grešaka u prijevodu, a popra\u0107en je i pustopašnim Šolinim komentarom, koji je još lošiji od \u017di\u017eekova komentara prošlom izdanju. Imamo veliki peh, komentari iz pedesetih mnogo su bli\u017ei Marxu od današnjih – ka\u017ee Puhovski.<\/p>\n

Današnja aktualnost "Manifesta" po njemu nije dvojbena.<\/p>\n

– Naravno, "Komunisti\u010dki manifest" je povijesno relevantan. Tehni\u010dki gledano, to je jedan od najbolje pisanih politi\u010dko-programatskih tekstova, o tome nema spora kod ozbiljnih politi\u010dkih analiti\u010dara. On igra na problem koji je i dalje neposredno va\u017ean: to je pitanje politizacije socijalnih sukoba, nasuprot pokušajima koji su neoliberalnim floskulama op\u0107eprihva\u0107eni, po kojima je politi\u010dko odvojeno od socijalnog. Jasno, Marx i Engels bi to htjeli dovesti do revolucije, no bez obzira na tu \u010dinjenicu i na to što se Marxovi zaklju\u010dci o komunisti\u010dkom dokidanju ovih sukoba, odnosno suprotnosti, nisu pokazali to\u010dnim, i dalje se radi o relevantnoj interpretativnoj matrici. Što se nasilja ti\u010de, uop\u0107e nema spora da je tekst koji je izazvao najviše nasilja "Mein Kampf". Nasilje koje su po\u010dinili Lenjin, Staljin ili Mao šesta je redukcija Marxove pozicije. Marx ima ozbiljnu intelektualnu odgovornost jer neke politi\u010dke aspekte svog djela nije opreznije promislio, no sam "Manifest" nije izazvao masovno nasilje – nastavlja Puhovski. Osvrnuo se i na same prijevode, kazavši kako mu se \u010dini da su i ovaj Mihaljevi\u0107ev i onaj Budenov umnogome neprecizni.<\/p>\n

Krši\u0107, pak, ka\u017ee kako inzistiranjem na "prvom hrvatskom prijevodu" sami desni\u010dari svoju domovinu i njezinu kulturu guraju na rub i provincijaliziraju te kako na argument o "nedovoljno hrvatskom leksiku" ne vrijedi trošiti rije\u010di.<\/p>\n

– Jasna je ta njihova nacionalno-identitetska pri\u010da, no time se hrvatska kultura, radi neke "\u010disto\u0107e", "razlikovanja od Srba i Srbije", odri\u010de svoje stogodišnje povijesti. "Manifest" se, naravno, objavljivao i prije \u010di\u010de Moše Pijade: prvi prijevod objavljivan je u nastavcima u listu "Pan\u010devac" još 1871. Kako u izdanjima EPH-a nema smisla bilo što demantirati, iskoristio bih ovu priliku za "ispravak krivog navoda". Ma kako to lijepo zvu\u010dalo, nije "ljevi\u010darski intelektualac Dejan Krši\u0107 tiskao ‘Manifest’ prije dvanaest godina, u starom prijevodu Moše Pijade" nego je to u\u010dinila naša mala izdava\u010dka ku\u0107a "Arkzin" – govori Krši\u0107.<\/p>\n

Realnosti kapitalizma<\/strong><\/p>\n

Prisjetio se i konteksta u kojem je Biblioteka Bastard 1998. izdala "Manifest".<\/p>\n

– Povodom 150. obljetnice izdava\u010dka ku\u0107a Verso objavila je delux izdanje "Manifesta" u crno-crvenom "Prada" dizajnu, sa slikom soc-art umjetnika Komara i Melamida na naslovnici i predgovorom Erica Hobsbawma. Godišnjica "Manifesta" je i nama u "Arkzinu" bila dobar povod da od Slavoja \u017di\u017eeka (\u010dije smo tekstove \u010desto objavljivali u drugoj polovici devedesetih) naru\u010dimo tekst koji problematizira tada neupitnu i netematiziranu tranziciju iz "realnog socijalizma" u realnosti kapitalizma. Naime, osnovni ideološki trik tzv. postsocijalisti\u010dke tranzicije je u tome da su godinama svi – desni\u010dari,  nacionalisti, liberali, narodnjaci, socijaldemokrati… – lupetali o demokraciji, višestrana\u010dju, parlamentarizmu i ljudskim pravima, nacionalnoj dr\u017eavi kao idealnom pa i jedinom mogu\u0107em okviru za njihovo ostvarenje, a ispod te bajke odvijala se beskrupulozna "prvobitna akumulacija", u biti privatizacijska plja\u010dka društvene imovine – ka\u017ee Krši\u0107.<\/p>\n

– Mo\u017eemo ustvrditi da pravi cilj ve\u0107ine postjugoslavenskih ratova nije bilo neko teritorijalno osvajanje, pa \u010dak ni tzv. etni\u010dka \u010diš\u0107enja kao neka vrst rješenja desetlje\u0107ima potiskivanih primordijalnih strasti – to su nusproizvodi i profesionalni rizici ratova kao sredstva vo\u0111enja politike – ve\u0107 su oni imali unutrašnju ulogu maskiranja te brutalne denacionalizacije. Zagovornici tzv. tr\u017eišne politike i danas kontinuirano rogobore protiv "komunisti\u010dkog naslje\u0111a", dr\u017eavne regulacije i intervencija, a ne vide da smo u SFRJ imali društveno a ne dr\u017eavno vlasništvo, i da to nije bilo tek pitanje naziva. Nasuprot tome, suverena nacionalna dr\u017eava otela je rezultate rada i pravo na upravljanje i odlu\u010divanje svom vlastitom stanovništvu i ponovno uvela dr\u017eavno vlasništvo, kako bi ga \u010desto sumnjivim transakcijama prepustila izabranim tajkunima, gotovo odreda bivšim kamiond\u017eijama i skladištarima. Umjesto o\u010dekivanog porasta društvenog blagostanja, što su politi\u010dke i ekonomske promjene obe\u0107avale, dobili smo neki sirotinjski oblik postindustrijskog društva. I tako smo u tim grubim realnostima kapitalizma htjeli napraviti korak unazad, pogledati stvari poslovi\u010dnim Marxovim "trezvenim o\u010dima" i vidjeti što nam to klasi\u010dno djelo govori o društvenoj, politi\u010dkoj i ekonomskoj situaciji trenutka – nastavlja Krši\u0107.<\/p>\n

Podsjetio je i na izlo\u017ebu s temom "Manifesta" i analize kapitalizma koju je organizirao kustoski kolektiv WHW\/Što, kako i za koga. Sli\u010dne izlo\u017ebe, dodao je, postavljene su diljem svijeta.<\/p>\n

– Što god nam enološki stru\u010dnjaci i samozvani opinion-makeri govorili o nerelevantnosti Marxa i "Manifesta", iz nekog se razloga ljudi od Berlina i Kopenhagena do New Yorka i Istanbula… tim pitanjima ne smiju – zaklju\u010duje Krši\u0107.<\/p>\n

Novosti<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na naslovnici je Marx s "krunom" od srpova i \u010deki\u0107a, na zadnjoj stranici teku krvave suze (u svakoj je glava jednog komunisti\u010dkog diktatora)<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47422","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47422"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47422\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}