{"id":47417,"date":"2010-07-01T12:35:07","date_gmt":"2010-07-01T12:35:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47417"},"modified":"2010-07-01T12:35:07","modified_gmt":"2010-07-01T12:35:07","slug":"mame-i-tate-ubojice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/07\/01\/mame-i-tate-ubojice\/","title":{"rendered":"Mame i tate ubojice"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Linda Bjedov<\/strong><\/em><\/p>\n

Mnoge \u017eivotinje sukobljavaju se na direktan na\u010din sa svojim suparnicima. No sukobi mogu biti i indirektne prirode, poput infanticida ili ubijanja potomstva. \u010covjek se zapita koji je zapravo smisao takovog ponašanja.<\/p>\n

U svojoj prošloj kolumni pokušala sam vas zainteresirati za temu seksualne selekcije i nešto vas detaljnije uvela u jedno od njezinih podru\u010dja. Spomenula sam tada da intraseksualna selekcija ili natjecanje unutar istoga spola, naj\u010deš\u0107e izme\u0111u dva ili više mu\u017ejaka, mo\u017ee \u010dak biti i na nivou spermija. Tako se spermiji dvaju mu\u017ejaka natje\u010du za oplodnjom jajne stance unutar \u017eenke. Iako u biologiji postoje mnogi interesantni primjeri natjecanja unutar istog spola, pa \u010dak i izme\u0111u razli\u010ditih spolova, u ovoj kolumni opisat \u0107u jedan okrutniji primjer intraseksualne selekcije kojom se bave mnogi etolozi*.<\/p>\n

Mnoge \u017eivotinje, naj\u010deš\u0107e mu\u017ejaci, sukobljavaju se na direktan na\u010din sa svojim muškim suparnicima. No, kao i u slu\u010daju natjecanja spermija, sukobi mogu biti indirektne prirode. Osim natjecanja spermija, još jedan takav slu\u010daj je infanticid ili ubijanje potomstva. Mnogima poznat primjer infanticida pronalazimo kod lavova. Okrutna ubojstva malih lavi\u0107a doga\u0111aju se kad novi mu\u017ejak nakon pobjede preuzme \u010dopor. On tada pobije svu mladun\u010dad \u017eenki iz tog \u010dopora. Na ovom se mjestu \u010dovjek zapita koji je smisao takovog ponašanja jer mu zapravo ta mladun\u010dad uop\u0107e ne smeta. \u010cesto se takvo ubojstvo opisuje \u010distom agresivnoš\u0107u, no ono, kao i sve ostalo u prirodi, ima svoj smisao.<\/p>\n

Naime, kad novi mu\u017ejak preuzme \u010dopor, \u017eeli se što prije pariti sa \u017eenkama, no to mu ne donosi ništa ako one imaju mladun\u010dad. \u017denke lavova, kao i mnogi drugi sisavci, ne mogu zatrudnjeti, niti se tjeraju, dok god njihova mladun\u010dad siše. Kad mu\u017ejak pobije svu mladun\u010dad, \u017eenke prestanu proizvoditi mlijeko i ubrzo po\u010dinju ponovno ovulirati. Na\u017ealost, od takvog ponašanja ve\u0107inom profitira samo mu\u017ejak jer \u017eenke su u svoje ubijeno potomstvo ve\u0107 mnogo ulagale. Takvo agresivno ponašanje dovodi \u010desto i do konflikata izme\u0111u spolova. U lavica su zabilje\u017eeni primjeri gdje su \u017eenke znale iz \u010dopora istjerati takve mu\u017ejake ili napustiti \u010dopor sa svojim mladuncima, k\u0107erima i sestrama. Ubojstva mladun\u010dadi drugog mu\u017ejaka javljaju se i kod grizli medvjeda.<\/p>\n

Istaknula bih i primjer kornjaša iz roda grobara (Necrophorus) koji tako\u0111er ubijaju potomstvo. Kad mu\u017ejak u\u0111e u brlog \u017eenke, pobije sve li\u010dinke i tada se po\u010dinje pariti s njom. Mu\u017ejaci miševa tako\u0111er ubijaju mladun\u010dad i to direktno nakon parenja. \u017denke miševa i drugih glodavaca mogu se pariti odmah nakon poroda, što zna\u010di da se mu\u017ejak pari sa \u017eenkom koja je okru\u017eena novoro\u0111enom mladun\u010dadi. No nakon parenja mu\u017ejaci su sljede\u0107a tri tjedna toliko agresivni da ubijaju svu mladun\u010dad koja nai\u0111e. Odjednom, nakon 3 tjedna oni postaju bri\u017eni tatice. Zašto tek nakon tri tjedna? To\u010dno toliko dugo traje trudno\u0107a kod miševa pa kad \u017eenka rodi, on je ve\u0107 postao bri\u017eni tata svojoj mladun\u010dadi, dok je onu stariju, tu\u0111u mladun\u010dad u me\u0111uvremenu likvidirao. <\/p>\n

Kod nekih ptica mu\u017ejaci znaju porazbijati sva jaja svoje \u017eenke koja su starija od 2 dana. Mu\u017ejaci su na taj na\u010din sigurni da su ona prva jaja njihova dok sva ostala mogu biti od nekoga tko je u me\u0111uvremenu (dok on nije bio prisutan) doletio i pario se s njegovom \u017eenkom.<\/p>\n

U prirodi svako ponašanje ima svoju cijenu, pa tako i infanticid. Kad mu\u017ejak nakon naporne borbe s drugim mu\u017ejakom odlu\u010di pobiti mladun\u010dad, mo\u017ee riskirat i svoj \u017eivot. Tako kod lavova, ako \u017eenka ili više njih, brane\u0107i svoju mladun\u010dad, napadne takvog iscrpljenog mu\u017ejaka, mu\u017ejak riskira gubitak \u010dopora, a mo\u017ee zadobiti i smrtonosne rane te na kraju izgubiti sve.<\/p>\n

U prirodi se infanticid ne javlja samo kod mu\u017ejaka, ve\u0107 i kod \u017eenki koje odlu\u010de zbog previsokih troškova ulaganja u svoju mladun\u010dad radije ubiti svoje potomstvo. No u ovom se slu\u010daju ubija vlastito, a ne tu\u0111e potomstvo i ne pri\u010damo više o seksualnoj, ve\u0107 o prirodnoj selekciji jer se radi o \u010dinu pre\u017eivljavanja. \u010cesto \u017eenke nakon poroda pojedu svoje mlade kako bi iskoristile svu dostupnu energiju. Interesantno je da neke \u017eenke u stresnim uvjetima ubijaju svoju mladun\u010dad, pa \u010dak i kada je hrana dostupna u neograni\u010denim koli\u010dinama. Još zanimljiviji slu\u010daj je ubojstvo nero\u0111ene mladun\u010dadi ili tzv. intrauterni infanticid.<\/p>\n

\u017denke tako mogu ubiti embrije koji se još uvijek razvijaju u njenoj utrobi. To mogu u\u010diniti na na\u010din da namjerno pobace ili, kao u zamoraca, da jednostavno probave embrije u svojoj maternici ili maternicama. Smatra se da je uzrok takvom ponašanju \u010desto stres, no zasigurno se zna da kod nekih vrsta glodavaca poba\u010daj mo\u017ee biti izazvan i prisutnoš\u0107u novog mu\u017ejaka. Takvo ponašanje u miševa opisao je ve\u0107 1959. godine H. M. Bruce i u literaturi je poznato pod nazivom "Bruce efekt". Tako na primjer \u017eenke miševa pobace kad se u njihovoj okolini po\u010dinje kretati novi mu\u017ejak, \u010dime se opet vra\u0107amo na seksualnu selekciju. Taj proces djeluje olfaktorno, što zna\u010di da sam miris nepoznatog mu\u017ejaka izaziva poba\u010daj kod \u017eenke i, naravno, njemu daje priliku parenja s tom \u017eenkom.<\/p>\n

Iako ponešto okrutna, priroda je i ovim primjerom fascinirala mene, a ja kroz ovaj \u010dlanak nadam se i vas. Sljede\u0107i put uputit \u0107u vas u bratske i sestrinske odnose u prirodi.<\/p>\n

* Etologija je znanost koja prou\u010dava ponašanje \u017eivotinja<\/em><\/p>\n

Biologija.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Linda Bjedov Mnoge \u017eivotinje sukobljavaju se na direktan na\u010din sa svojim suparnicima. No sukobi mogu biti i indirektne prirode, poput infanticida ili ubijanja potomstva. \u010covjek se zapita koji je zapravo smisao takovog ponašanja. U svojoj prošloj kolumni pokušala sam vas zainteresirati za temu seksualne selekcije i nešto vas detaljnije uvela u jedno od njezinih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47417","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47417"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47417\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}