Dubrovnik je na putu za Portugal, \u010diji je grad Faro postao tek lijepa školjka<\/p>\n
Pi\u0161e: Marina Kelava<\/strong><\/em><\/p>\n Na meti investicija: turisti s kruzera zagušuju grad, Sr\u0111 \u0107e uskoro postati golf meka, planira se izgradnja hidroelektrane na dubrova\u010dkom izvoru pitke vode, a zbog skupe moderne rasvjete buši se kamenje na zidinama. <\/p>\n Ime staroga grada govori da je narastao na mjestu gdje su nekad rasle dubove, hrastove šume. Hrastova danas nema, krajolik je ve\u0107 zna\u010dajno promijenjen, me\u0111utim, na hridima je narastao prekrasni stari grad koji se danas nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Me\u0111utim, \u010dinimo li sve da Dubrovnik ne do\u017eivi sudbinu dubova? <\/p>\n S gradskih zidina pogled otkriva velike brodove, kruzere. S njih kao iz košnice izlaze tisu\u0107e koje zagušuju dubrova\u010dke ulice. Krajem svibnja, Stru\u010dno savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika ocijenilo je prihvatljivim da se pristanište za iskrcavanje kruzeraša napravi na Komardi podno Lazareta. Nekad karantena za posjetioce Dubrovnika, Lazareti su dio zašti\u0107ene cjeline Dubrovnika. Tu su karavane s mulama ostajale \u010detrdeset dana prije nego bi ušle u grad kako bi se sprije\u010dilo širenje zaraznih bolesti, posebno kuge. Danas u Lazaretima stanuje Art radionica Lazareti \u010diji je voditelj poznati umjetnik Slaven Tolj, te još neke udruge.<\/p>\n "Bojimo se da predlo\u017eena, prili\u010dno stihijska izgradnja pristana na Komardi, nije i izdvojeni zahvat, ve\u0107 je mogu\u0107e o\u010dekivati i daljnje zahvate u prostoru Gradske luke, kojim bi ga se dodatno i nepopravljivo narušilo, te dovelo u pitanje povijesnu dimenziju Grada", oglasilo se tim povodom i Društvo prijatelja dubrova\u010dke starine.<\/p>\n Kona\u010dnu odluku o gradnji pristaništa ispred Lazareta donosi dubrova\u010dki Konzervatorski odjel koji je ve\u0107 jednom, 2007. godine, odbio dati suglasnost za gradnju.<\/p>\n Me\u0111utim, u velja\u010di je sama premijerka Kosor otvorila novu operativnu obalu luke Dubrovnik u Gru\u017eu, \u010dija je izgradnja financirana zajmom Europske banke za obnovu i razvoj od 26,5 milijuna eura, i koja sada mo\u017ee primiti i tri megakruzera istodobno. S obzirom na ulo\u017eene novce u rekonstrukciju luke kome je u interesu gradnja još jednog pristaništa? Ili zašto je podignut višemilijunski kredit za luku u Gru\u017eu ako \u0107e se graditi na Komardi?<\/p>\n "Kruzeri? Ma ja, oni i jabuku dvaput prepolove. Meni se \u010dini tamo ve\u0107a kriza nego kod nas", komentira starija prodava\u010dica pletiva na dubrova\u010dkim ulicama tvrde\u0107i da njoj kruzeraši u zaradi ne poma\u017eu.<\/p>\n Maksimaliziranje broja ljudi u gradu i stavljanje prioriteta na dvojbenu zaradu ugro\u017eava baštinu. Kakve posljedice loša politika lokalnih vlasti mo\u017ee imati, prošle su godine grubo osjetili stanovnici njema\u010dkog Dresdena kada je zbog gradnje mosta preko doline Elbe, ista izba\u010dena s UNESCO-ve liste svjetske baštine.<\/p>\n "Paradoksalno je da turisti dolaze zbog staroga grada koji se uništava da bi ih se moglo što više primiti", ka\u017ee Jadranka Šimunovi\u0107 iz udruge Eko-Ombli\u0107i dok mi s mola zahva\u0107enog dubrova\u010dkom kruzeromanijom pokazuje lokaciju budu\u0107eg golf terena na Sr\u0111u.<\/p>\n Uz dva golf igrališta dopuštena zona gradnje na platou Sr\u0111a obuhva\u0107a površinu od 31 hektra. Gradit \u0107e se hoteli i vile s maksimalnim smještajnim kapacitetom od 1200 postelja. U susjedstvu su još dvije zone, Bosanka sjever i Bosanka jug, sa po 10 hektara, i sa 800 kreveta.<\/p>\n "Prema planskim dokumentima prostorni zahvat projekta obuhva\u0107a ukupno 310 hektara. Povijesno središte Dubrovnika s pripadaju\u0107im kontaktnim podru\u010djem (Pile – Kono i Plo\u010de – Sveti Jakov) obuhva\u0107a 77 hektara, što \u0107e re\u0107i da se ponad Grada stvara \u010detiri puta ve\u0107e podru\u010dje s izrazito velikom zonom gradnje", izra\u010dunao je Novi list.<\/p>\n Za odr\u017eavanje planiranih golf igrališta na Sr\u0111u dnevno je potrebno najmanje dvije tisu\u0107e kubika vode, što zna\u010di da bi se po danu trošilo vode koliko potroši \u010ditavo dubrova\u010dko prigradsko naselje Mokošica u kojem \u017eivi oko deset tisu\u0107a stanovnika. Golf igrališta, osim vode, troše i velike koli\u010dine mineralnih gnojiva, sna\u017enih pesticida i herbicida, koji \u0107e neizbje\u017eno završiti u podzemnim vodama.<\/p>\n "Svjesni smo da je golf paravan za apartmanizaciju", komentirala je Šimunovi\u0107.<\/p>\n Dok gledamo golf terene promatramo i \u017ei\u010daru koja obavlja pokusnu vo\u017enju. U promet \u0107e biti puštena po\u010detkom srpnja. Šimunovi\u0107 pri\u010da kako se po gradu pri\u010da kako \u0107e posje\u0107i sve drve\u0107e ispod \u017ei\u010dare.<\/p>\n Ova volonterka sta\u017ea du\u017eeg od trideset godina prisje\u0107a se da su "stari Dubrov\u010dani uvijek imali mjeru", pa se pita zašto se nema mjere u kruzerima, golfu i u drugim pogodovanjima turizmu. A šetnja Dubrovnikom otkriva da se mjera izgubila u više stvari. Uli\u010dice su zakr\u010dene stolicama restorana. "Dubrovnik je postao jedan veliki restoran", komentira Šimunovi\u0107 i pokazuje plasti\u010dne suncobrane koje narušavaju vizure vanjskih zidina. Uz zidine je postavljena i upitna vrlo skupa rasvjeta bušenjem u kamen. "Zauvijek su uništili kamen s tim reflektorima. Stranci nas zovu i \u010dude se kako smo to dopustili", tvrdi.<\/p>\n Udruga Eko-Ombli\u0107i nazvana je po rijeci Ombli, koja je, tako\u0111er, na meti investicije. U nedavnom Vladinom dokumentu, Zaklju\u010dak o utvr\u0111ivanju prioriteta izgradnje elektroenergetskih gra\u0111evina, me\u0111u energetskim prioritetima našla se i rijeka Ombla. Iznad planirane podzemne hidroelektrane nalazi se Vilina špilja u kojoj \u017eivi nekoliko vrsta zašti\u0107enih šišmiša: Blazijev ili sredozemni potkovnjak, ju\u017eni, veliki i mali potkovnjak, dugokrili pršnjak, te oštrouhi i ri\u0111i šišmiš, a postoje naznake da u špilji \u017eivi i iznimno rijedak Meheljev potkovnjak, \u010diji \u0107e opstanak biti ugro\u017een.<\/p>\n S obzirom da je rije\u010d o prvoj podzemnoj hidroelektrani u Hrvatskoj i drugoj takvoj u svijetu te da je rije\u010d o krškom podru\u010dju koje je puno pukotina, teško da itko mo\u017ee sa sigurnoš\u0107u garantirati što \u0107e se dogoditi s podzemnim vodotocima. Iako HEP tvrdi da \u0107e se opskrba pitkom vodom poboljšati, a ne biti ugro\u017eena, nije jasno na \u010demu se temelje takve smione tvrdnje kad podru\u010dje nije \u010dak ni speleološki do kraja istra\u017eeno. "Zna\u010dajna promjena hidroloških karakteristika toka Omble nepovratno mo\u017ee utjecati na cijeli krški sustav s posljedicama koje se ne mogu predvidjeti", stav je Komisije za speleologiju pri Hrvatskom planinarskom savezu koja je špiljski sustav Vilina špilja-Ombla svrstala na popis najugro\u017eenijih krških fenomena u zemlji, upravo zbog najave gradnje hidroelektrane. <\/p>\n Ipak, ispred vrata Pile nailazimo i na jedan pozitivan primjer. Zahvaljuju\u0107i aktivistima ovdje još uvijek stoji jedan veliki višestoljetni platan. Za vrijeme gradona\u010delnice Dubravke Šuice krenulo se u realizaciju ceste bez konzultacija s konzervatorima. Tada je uništen kontakni zid i vrt obitelji Puci\u0107 iz 18. stolje\u0107a. Kada su 2007. bageri stigli do platana, na prosvjedu se okupilo oko petsto ljudi. Pritisak je urodio plodom i ministar Biškupi\u0107 je donio odluku o privremenoj zaštiti platana, a od velja\u010de ove godine \u017eupanija je trajno zaštitila platan kao spomenik parkovne arhitekture. Pod zaštitom je i 1414 kvadratnih metara oko drveta. "Bila je to naša mala Varšavska", ka\u017ee Šimunovi\u0107, me\u0111utim, pokazuje kako se danas svega nekoliko metara dalje od platana grade javni WC-i. Udruge su prijavile slu\u010daj Šuicinih napadaja bagerima na baštinu Dr\u017eavnom odvjetništvu me\u0111utim, od njih do danas glasa nema.<\/p>\n "U Srednjem su vijeku postojala vrlo stroga pravila kako i gdje graditi", objašnjava arhitekt Krunoslav Ivanišin koji nam pokazuje grad. "Zato je grad tako lijep", ka\u017ee. Me\u0111utim, na pitanje što misli o današnjem planiranju u gradu odgovara: "Ajme meni, bolje da ne mislim. Nema tu nikakvog planiranja, isto kao i u cijeloj dr\u017eavi".Malo dalje niz ulicu je pala\u010da u koju se uselila trgovina DM-a, a preko puta ceste spomenik braniteljima izveden u staklu i metalu za koji sam prve ve\u010deri mislila da je nekakva reklama jer po no\u0107i blješti neonskim svjetlom. Sve to na starom kamenu i ispred dubrova\u010dkih zidina.<\/p>\n Sjede\u0107i u Libertini, zadnjem kafi\u0107u u starom gradu kojeg posje\u0107uju lokalci i gdje su cijene prosje\u010dne hrvatske, a stolice i stolovi opiru se modernosti s mrljama od kave iz proteklih godina, \u010ditam u lokalnom tisku kako je tvrtka Razvoj golf nedavno odvela dvanaestoro novinara u Portugal da igraju golf na tamošnjim teretnima. Prili\u010dno uobi\u010dajena vrsta korupcije koja se rijetko percipira kao takva. Novinari dobiju besplatni turizam, a zauzvrat se raspišu "kako je super igrati golf u Portugalu i kako \u0107e isto tako super biti u Dubrovniku igrati golf". Me\u0111utim, listaju\u0107i Dubrova\u010dki vjesnik, nailazim na tekst jednog iz te grupe novinara, Marka Thomasa, o gradu Faro. Faro je Dubrovnik u najgorem scenariju budu\u0107nosti, piše. "Nema ma\u010daka ni zalutalog psa, nema tiramola na kojima se suši rublje, poput prazne školjke." Tako mu se potkrala antireklama za golf, zapravo, iako u istom broju piše i o tome "kako je super igrati golf u Portugalu".<\/p>\n Me\u0111utim, osim lokalno generiranih prijetnji, Dubrovnik je osjetljiv i na globalne promjene. U Dubrovniku je me\u0111unarodna skupina umjetnika sredinom lipnja sudjelovala na Forumu kreativnih umova na temu klimatske promjene. Na prepunom Stradunu umjetnici su izveli nekoliko performansa upozoravaju\u0107i na goru\u0107i problem koji prijeti i Dubrovniku. Po ideji Tomislava Brajnovi\u0107a umjetnici su sjedili na stolicama u vodi i ispijali vino pokazuju\u0107i da povišena razina mora predstavlja veliku prijetnju za gradove poput Dubrovnika.<\/p>\n Osim dizanja razine vode, klima na Mediteranu postaje sve sušnija. S takvim trendom davanje prioriteta izgradnji velikih \u017edera\u010da vode, golf terena, i gradnja hidroelektrane na dubrova\u010dkom izvoru pitke vode, ne mo\u017ee biti produkt politike koja uzima u obzir navedene trendove. Uz to, kruzeromanija dovodi do tjeranja Dubrov\u010dana iz starog grada i ugro\u017eava zašti\u0107enu baštinu. Gradske vlasti ne poznaju mjeru, a Dubrovnik je na putu za Portugal, \u010diji je grad Faro postao tek lijepa školjka.<\/p>\n