{"id":47383,"date":"2010-05-28T12:07:19","date_gmt":"2010-05-28T12:07:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47383"},"modified":"2010-05-28T12:07:19","modified_gmt":"2010-05-28T12:07:19","slug":"miljenkova-politika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/28\/miljenkova-politika\/","title":{"rendered":"Miljenkova politika"},"content":{"rendered":"<p>Od 11. jula 2008. godine patim zbog Miljenka Jergovi\u0107a: kad sam tog dana u beogradskoj Politici ugledao njegov tekst, mislio sam da (ru\u017eno) sanjam. <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Senad Pe\u0107anin<\/strong><\/em><\/p>\n<p>U novinarskom poslu postoje i okolnosti kada autor iz najdubljih emotivnih razloga dugo izbjegava pisanje o nekim osobama bitnim za teme kojima se svakodnevno bavi. Radi se o osobama zbog \u010dijih vam stavova &#8211; &scaron;to bi rekla moja majka &#8211; &quot;lubina otpada&quot;: boli vas i srce i du&scaron;a &scaron;to ljudi do kojih vam je stalo rade to &scaron;to rade. Od 11. jula 2008. godine patim zbog Miljenka Jergovi\u0107a: kad sam tog dana u beogradskoj Politici ugledao njegov tekst, mislio sam da (ru\u017eno) sanjam. Naravno, nije me iznenadilo to &scaron;to je na istoj stranici uz Miljenkov objavljen i tekst Miroslava Lazanskog, kojim &quot;vojno lice na slu\u017ebi u medijima&quot; negira sve \u010dinjenice do tada utvr\u0111ene o zlo\u010dinu u Srebrenici: bio sam &scaron;okiran time &scaron;to je Jergovi\u0107 prihvatio poziv Ljiljane Smajlovi\u0107, tada&scaron;nje glavne urednice Politike, za suradnju. Naivno sam, poput svih Miljenkovih i mojih zajedni\u010dkih prijatelja s kojima sam razgovarao, vjerovao da se radi o Miljenkovoj neobavije&scaron;tenosti o novinama u kojima je objavio jedan tekst. Na\u017ealost, na&scaron; posljednji razgovor tog 11. jula 2008. zavr&scaron;io se mojim saznanjem da njemu ne smeta to &scaron;to je Smajlovi\u0107kina Politika prakti\u010dno organ Vojislava Ko&scaron;tunice, koju prezire sav pristojni Beograd. I ne samo da Jergovi\u0107ev jedan i prvi nije bio i posljednji tekst u Politici: stalni kolumnista uznapredovao je i do omiljenog i redovnog sugovornika medija koji su posebno &quot;zadu\u017eili&quot; Sarajevo tokom troipogodi&scaron;nje opsade Miljenkovog rodnog grada, poput nedjeljnika NIN.<\/p>\n<p>Od tada, a skoro \u0107e dvije godine, \u010desto primam pozive prijatelja iz Beograda koji me pitaju za za\u010du\u0111uju\u0107e Miljenkove stavove koje iznosi u beogradskim novinama, a kojima udarni\u010dki pothranjuje sliku o dana&scaron;njem hrvatskom kao profa&scaron;isti\u010dkom dru&scaron;tvu, sliku koju godinama bri\u017eno njeguju mediji \u010diji je Miljenko omiljeni sugovornik. Pro&scaron;log ljeta obojica smo u\u010destvovali na jednom festivalu knji\u017eevnika i izdava\u010da u Podgorici. Nismo se ni kurtoazno pozdravili, a ja sam s velikom pa\u017enjom slu&scaron;ao njegov nastup, ne shvataju\u0107i da li govori o nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj ili sredini u kojoj \u017eivi. Kad je nedavno u Parlamentu na Marijin Dvoru Ivo Josipovi\u0107 izrazio \u017ealjenje zbog Tu\u0111manove politike prema Bosni i Hercegovini, Jergovi\u0107 je napisao da je to Josipovi\u0107 mogao u\u010diniti jedino pod prozorom stana Ivana Lovrenovi\u0107a, po&scaron;to u Sarajevu vi&scaron;e ne \u017eivi niko ko zaslu\u017euje njegovo, Josipovi\u0107evo, izvinjenje.<\/p>\n<p>I pro&scaron;le sedmice prijatelji iz Hrvatske su me, neupu\u0107eni u moje odnose s Miljenkom, pozivali da im objasnim njegove stavove izre\u010dene u emisiji na HRT-u o nevinom Iliji Juri&scaron;i\u0107u, koji &quot;na pravdi boga&quot; i na obrazu Tadi\u0107eve vlasti ve\u0107 du\u017ee od tri godine robija u beogradskom zatvoru. Ka\u017eu mi da je Miljenko rekao da su sarajevski bo&scaron;nja\u010dki nacionalisti predvo\u0111eni Harisom Silajd\u017ei\u0107em i Strankom za BiH sretni zbog Juri&scaron;i\u0107evog hap&scaron;enja &quot;jer je to za njih jedan Hrvat manje&quot;. Miljenko, naravno, ima pravo da misli o kome god ho\u0107e &#8211; &scaron;ta god ho\u0107e. No, na njegovu, a i moju \u017ealost, \u010dinjenice su neumoljive: &quot;predvodnik sarajevskih bo&scaron;nja\u010dkih nacionalista&quot; od prvog dana Juri&scaron;i\u0107evog hap&scaron;enja nije propustio priliku da ga spomene; u\u010dinio je to i prilikom otvaranja ovogodi&scaron;njeg Sajma gospodarstva u Mostaru, u svom &quot;neprili\u010dnom&quot; govoru kada je kao prvu prepreku normalizaciji odnosa BiH sa Srbijom naveo Juri&scaron;i\u0107evu sudbinu, kao i prilikom nedavnog susreta s Borisom Tadi\u0107em u Istanbulu; &quot;njegov&quot; ministar vanjskih poslova jedini je od mnogobrojnih bh. zvani\u010dnika koji su bili u Beogradu posjetio u zatvoru Juri&scaron;i\u0107a, a &quot;njegov&quot; ambasador BiH u Srbiji kao prvi javni gest nakon predaje akreditiva posjetio je Juri&scaron;i\u0107a; po\u010detkom pro&scaron;le sedmice navr&scaron;ilo se tri godine od Juri&scaron;i\u0107evog hap&scaron;enja, a jedina stranka koja je javnost podsjetila na tu tu\u017enu i sramnu \u010dinjenicu bila je &#8211; stranka &quot;predvodnika sarajevskih bo&scaron;nja\u010dkih nacionalista&quot;.<\/p>\n<p>Miljenko, kao sjajan pisac, i u Sarajevu ima puno sljedbenika koji uglavnom neuspje&scaron;no poku&scaron;avaju imitirati njegov rasko&scaron;ni knji\u017eevni stil. Jedan od talentiranijih je Muharem Bazdulj, koji vjerno slijedi i Miljenkove komentatorske stavove, ali i njegov farsi\u010dan odnos prema \u010dinjenicama. U posljednjoj kolumni u Oslobo\u0111enju, Bazdulj poredi Silajd\u017ei\u0107evog savjetnika za ustavna i pravna pitanja Damira Arnauta s &#8211; nacistima. Mladi &quot;kolumnisti\u010dki D\u017eevad Galija&scaron;evi\u0107&quot; ne pra&scaron;ta Arnautu briljantan pravni\u010dki anga\u017eman povodom srbijanske potjernice za Ejupom Gani\u0107em. Pritom demonstrira logiciranje na kojem mu mo\u017ee pozavidjeti i sam Galija&scaron;evi\u0107: &quot;Tako su stranice i stranice napisane o znakovitosti podudarnosti da je Gani\u0107 uhap&scaron;en ba&scaron; uz po\u010detak Karad\u017ei\u0107evog su\u0111enja, ba&scaron; kao da su Tribunal u Haagu, Srbija i Velika Britanija zajedno planirali da su\u0111enje po\u010dne taman uz Gani\u0107evo putovanje u Englesku.&quot; Naravno, po &quot;Galija&scaron;evi\u0107u&quot;, radi se o &quot;\u010distoj koincidenciji&quot; &scaron;to je Srbija zahtjev za Gani\u0107evim izru\u010denjem podnijela ba&scaron; u trenutku kad je po\u010dinjalo su\u0111enje Karad\u017ei\u0107u, nakon &scaron;to je &quot;slu\u010dajno&quot; saznala da Gani\u0107 putuje u London, i to samo tri dana nakon potpisanog me\u0111udr\u017eavnog sporazuma izme\u0111u Srbije i BiH kojim se eliminira mogu\u0107nost potjernica poput raspisanih za Gani\u0107em, Stjepanom Kljui\u0107em, Jovanom Divjakom, Selimom Be&scaron;lagi\u0107em, Jusufom Pu&scaron;inom&#8230;, a pogotovo za optu\u017ebe koje su i Ha&scaron;ki tribunal i strani tu\u017eitelji u Tu\u017eila&scaron;tvu BiH, nakon opse\u017ene vi&scaron;egodi&scaron;nje istrage, ocijenili neutemeljenima.<\/p>\n<p>Lubina mi, velim, otpada za Miljenkom. Na po\u010detku njegovog posljednjeg romana, koji je objavljen nakon &scaron;to smo shvatili da je ono &scaron;to nas razdvaja, ipak, ve\u0107e od onoga &scaron;to nas spaja, stoji posveta meni, uz napomenu sa zarezom iza mog imena: nekad. Kad bih umio pisati kao Miljenko, i ja bih napisao roman. No, valja mi se zadovoljiti ovim tekstom, o\u010dajan &scaron;to sam ga morao napisati, ikad.<\/p>\n<p><em>BH Dani<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od 11. jula 2008. godine patim zbog Miljenka Jergovi\u0107a: kad sam tog dana u beogradskoj Politici ugledao njegov tekst, mislio sam da (ru\u017eno) sanjam. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47383","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47383"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47383\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}