{"id":47380,"date":"2010-05-25T15:18:42","date_gmt":"2010-05-25T15:18:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47380"},"modified":"2010-05-25T15:18:42","modified_gmt":"2010-05-25T15:18:42","slug":"histerija-novog-gripa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/25\/histerija-novog-gripa\/","title":{"rendered":"Histerija novog gripa"},"content":{"rendered":"<p><em>Svinjski grip je dr\u017eao svet u neizvesnosti skoro godinu dana. Nema\u010dki nedeljnik &quot;&Scaron;pigl&quot; daje rekonstrukciju &quot;masovne histerije koja usledila zbog svinjskog gripa&quot;, ali i otvara pitanje ko je i koliko doprineo da se panika tako brzo pro&scaron;iri svetom. I da li je neko u toj situaciji zaradio?<\/em> <\/p>\n<p>U po\u010detku Edgaru nije bilo dobro. Petogodi&scaron;nji de\u010dak je imao visoku temperaturu. Izgubio je apetit, imao je upalu grla i bolelo ga je celo telo. Me&scaron;tani meksi\u010dkog sela Glorija su odmah za to optu\u017eili svinje. Dugo su bili ube\u0111eni da su \u017eivotinje proklete.<\/p>\n<p>U gradu Perotu, u blizini, pola miliona svinja je bilo tovljeno za klanje. Vetar je prenosio smrad kroz uske ulice sela. Niko nije bio iznena\u0111en kada se Edgar Hernandez razboleo. Ali onda, posle samo \u010detiri dana, de\u010dak se oporavio. Kao &scaron;to se brzo razboleo, tako je brzo i ozdravio.<\/p>\n<p>Ispostavilo se da to nije bilo ni&scaron;ta vi&scaron;e od gripa, i me&scaron;tani Glorije su na to ubrzo zaboravili. Sve dok posle nekoliko nedelja laboratorija u Kanadi nije testirala bris iz sluzoko\u017ee de\u010daka. Rezultati su ga proslavili.<\/p>\n<p>Edgar nije imao obi\u010dan grip, bio je zara\u017een novim patogenim virusom svinjskog gripa. Edgar je ostao upam\u0107en u istoriji kao &quot;ni&ntilde;o zero&quot;, odnosno &quot;zero de\u010dak&quot;, prva osoba koja je zara\u017eena novom bole&scaron;\u0107u.<\/p>\n<p>Zaraza de\u010daka iz Meksika je bila blaga, kao i kod ve\u0107ine, od ukupno nekoliko miliona slu\u010dajeva, koji \u0107e se desiti desiti &scaron;irom sveta narednih meseci.<\/p>\n<p>Novi virus bi verovatno privukao manje pa\u017enje da nije bio nov za modernu molekularnu medicinu, sa njenim genetskim analizama, antibodi testovima i referentnim laboratorijama. Svinjski grip bi pokorio svet, a nijedan doktor to ne bi primetio. Ali svet ga je primetio, najvi&scaron;e zbog razvijene tehnologije u medicini i industrije vakcina.<\/p>\n<p>Od EBOLE, preko SARS-a, do pti\u010djeg gripa, epidemiolozi, mediji, doktori i farmaceutski lobiji su sistematski pripremali svet na tmuran scenario i na opasnost od novih, prete\u0107ih zaraznih bolesti.<\/p>\n<p><strong>&quot;Industrija \u010deka pandemiju&quot;<\/strong><\/p>\n<p>Nijedna od tih bolesti nije dobila vi&scaron;e pa\u017enje od gripa. Istra\u017eiva\u010di u vi&scaron;e od 130 laboratorija iz 102 zemlje konstantno su bili u potrazi za patogenim virusom novog gripa. \u010citave karijere, institucije i mnogo novca zavisilo je od ishoda njihovog posla.<\/p>\n<p>&quot;Ponekad imate ose\u0107aj kao da cela industrija \u010deka da se desi pandemija&quot;, ka\u017ee stru\u010dnjak za grip Tom D\u017eeferson iz me\u0111unarodne neprofitne organizacije za zdravlje &quot;Cochrane Collaboration&quot;. &quot;I potrebno je samo da jedan od virusa mutira, kako bi se cela ma&scaron;inerija pokrenula&quot;.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ispostavilo se da je ona ve\u0107 bila pokrenuta. Istra\u017eiva\u010di su se bacili na posao kako bi ispitali molekularnu strukturu virusa. Farmaceutska industrija je po\u010dela da razvija vakcine. Dr\u017eavne agencije su izlo\u017eile katastrofi\u010dne planove. Samo jednu stvar su svi ignorisali. Novi patogeni virus gripa je bio, zapravo, relativno bezopasan.<\/p>\n<p><strong>Kako se sve to desilo?<\/strong><\/p>\n<p>Ne&scaron;to posle pono\u0107i, Kei\u0111ija Fukudu, stru\u010dnjaka za grip u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, telefonom je pozvala Nensi Koks, &scaron;efica odeljenja za grip u okviru Centra za kontrolu bolesti SAD u Atlanti.<\/p>\n<p>Fukuda i Koks su zajedno radili na borbi protiv pti\u010djeg gripa i veoma dobro se se\u0107aju kako se &quot;agresivni ubica&quot; pojavio u Hongkongu. Tre\u0107ina pacijenata zara\u017eena virusom je tada umrla, a Fukuda i dalje strahuje da bi sli\u010dni virus mogao da trajno pre\u0111e na ljude.<\/p>\n<p><strong>&quot;Moramo da delujemo brzo&quot;<\/strong><\/p>\n<p>Dakle, Fukudi je zna\u010daj poziva bio jasan: usledi\u0107e razorna pandemija u kojoj, prema procenama SZO, mo\u017ee da umre izme\u0111u 2 i 7,4 miliona ljudi, pod pretpostavkom da je pandemija relativno blaga. Ali ako se poka\u017ee da je virus agresivan kao onaj koji je doveo do pandemije &quot;&scaron;panskog gripa&quot; 1918. godine, moglo bi da strada i na desetine miliona ljudi.<\/p>\n<p>&quot;Prvo &scaron;to sam pomislio je bilo &#8211; Moramo da delujemo brzo&quot;, rekao je Fukuda.<\/p>\n<p>Odmah je pozvao direktorku SZO Margaret \u010cen, jo&scaron; jednog veterana iz borbe protiv pti\u010djeg gripa. Kao ministarka zdravlja Hongkonga, \u010cen je svojevremeno naredila da se zakolju svi pili\u0107i u gradu.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjak za informacione tehnologije D\u017eered Markof, koji je u okviru SZO zadu\u017een za Strate&scaron;ki zdravstveni operativni centar, poznat i kao &quot;SHOC soba&quot;, primio je poziv u 3:15 ujutru.<\/p>\n<p>Markof je aktivirao &quot;SHOC sobu&quot; od ku\u0107e: zadao je neophodne komande kako bi uklju\u010dio 15 ekrana, startovao ra\u010dunare i uklju\u010dio veliki ekran za projekcije na zidu. Tek onda je do&scaron;ao u sedi&scaron;te SZO.<\/p>\n<p>Slede\u0107ih nekoliko meseci, ta soba je slu\u017eila kao centar za borbu protiv gripa AH1N1. U njoj su zaposleni u SZO radili 24 \u010dasa dnevno u tri smene, koriste\u0107i opremu za video-konferencije kako bi komunicirali sa doktorima, nau\u010dnicima, politi\u010darima i predstavnicima farmaceutske industrije iz celog sveta.<\/p>\n<p>Grafikoni, mape i statistike su non-stop bili projektovani na ekranima.<\/p>\n<p>Situacija je i tada bila zbunjuju\u0107a. U po\u010detku se pominjalo da je od gripa u Meksiku umrlo nekoliko desetina ljudi, ali su ubrzo vlasti smanjile taj broj na sedam.<\/p>\n<p><strong>Kontradiktorne informacije<\/strong><\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci za epidemiju su se kretali u &quot;sivom nau\u010dnom me\u0111uprostoru&quot;, sa dosta kontradiktornih informacija i mnogim neodgovorenim pitanjima. Koliko se brzo virus &scaron;iri? Koja grupa ljudi je najrizi\u010dnija? Da li obi\u010dna vakcina protiv gripa nudi za&scaron;titu? I najva\u017enije od svega &#8211; koliko je virus opasan?<\/p>\n<p>Da bi dobila najbolju mogu\u0107u procenu, direktora SZO Margaret \u010cen je odr\u017eala telefonsku konferenciju zajedno sa \u010dlanovima Komiteta za hitna pitanja, grupom od 15 pa\u017eljivo odabranih stru\u010dnjaka iz celog sveta.<\/p>\n<p>&quot;U toj ranoj fazi i dalje smo imali isuvi&scaron;e malo informacija&quot;, rekao je Australijanac D\u017eon Makenzi, koji je predsedavao Komitetu. &quot;Ali sve &scaron;to smo znali u tom trenutku je zvu\u010dalo alarmantno&quot;.<\/p>\n<p>Da li to zna\u010di da se u po\u010detku nije ni razmatrala mogu\u0107nost bla\u017eeg oblika pandemije? U svakom slu\u010daju, poku&scaron;aji da se umanje rizici nisu bili dobrodo&scaron;li, a SZO je jasno stavila da znanja da vi&scaron;e voli da svoje odluke donosi na osnovu najgoreg mogu\u0107eg scenarija.<\/p>\n<p>&quot;\u017deleli smo da precenimo situaciju, pre nego da je potcenimo&quot;, ka\u017ee Fukuda.<\/p>\n<p>Makenzi, jo&scaron; jedan veteran u borbi sa pandemijom, ima naviku da iza svakog \u0107o&scaron;ka namiri&scaron;e nevolju. Nekoliko godina je radio za australijski Centar za istra\u017eivanje bio-bezbednosti, gde je bio zadu\u017een za za&scaron;titu Australije od novih zaraznih bolesti. Kada je napustio centar 2008. godine, poslao je nedvosmisleno upozorenje o slede\u0107oj pandemiji gripa.<\/p>\n<p>Izgleda da su najvi&scaron;e od svega gledi&scaron;ta stru\u010dnjaka iskrivile stra&scaron;ne slike pti\u010djeg gripa, zbog \u010dega su i postali osetljiviji u odnosu na novi virus. Vizija veoma agresivnog virusa se zacementirala u njihovim glavama, virusa koji \u0107e, kako su mislili, kada jednom bude po\u010deo da se &scaron;iri, dovesti do katastrofe.<\/p>\n<p>Mediji su tako\u0111e odigrali svoju ulogu u podgrevanju strahova. &quot;&Scaron;pigl&quot; je, na primer, izve&scaron;tavao na&scaron;iroko o pti\u010djem gripu. Svojevremeno je glavnu pri\u010du posvetio &quot;globalnom virusu&quot;, koja je bila puna zabrinutosti da bi virus svinjskog gripa mogao da mutira u stra&scaron;ni virus.<\/p>\n<p><strong>Uticaj horor scenarija<\/strong><\/p>\n<p>Farmaceutska industrija je bila naro\u010dito vi\u010dna u odr\u017eavanju te vizije u \u017eivotu. Proizvo\u0111a\u010di lekova i vakcina protiv gripa su \u010dak pla\u0107ali grupu nau\u010dnika koja je bila zadu\u017eena samo za taj problem: Evropsku nau\u010dnu radnu grupu za grip, koja je redovno odr\u017eavala sastanke i konferencije stru\u010dnjaka.<\/p>\n<p>Lobi grupa je bila predvo\u0111ena Albertom Osterhausom iz Zdravstvenog centra Erazmus u Roterdamu, koji je, ispostavilo se, bio jedan od najuticajnijih savetnika SZO u vezi sa vakcinama protiv gripa.<\/p>\n<p>Kao i od Osterhausa, direktorka SZO \u010cen je preporuke o vakcinaciji tra\u017eila i od Johanesa Levera, predsednika Instituta Paul Erlih.<\/p>\n<p>Tada&scaron;nji predsednik Instituta, stru\u010dnjak za vakcine, sada je ube\u0111en da su njegove kolege stru\u010dnjaci bili verovatno pod jakim uticajem horor scenarija koji je kru\u017eio posle pti\u010djeg gripa.<\/p>\n<p>&quot;O\u010dekivali smo pravu pandemiju, i mislili smo da ona mora da se desi. Nije bilo nikoga ko bi na&scaron; pristup doveo u pitanje&quot;.<\/p>\n<p><em>27. april 2009. godine: SZO progla&scaron;ava takozvanu &quot;fazu 4&quot; uzbune od pandemije svinjskog gripa, &scaron;to zna\u010di da je otkriveno preno&scaron;enje virusa sa \u010doveka na \u010doveka u najmanje jednoj zemlji.<\/em><\/p>\n<p><em>28. april 2009: U Nema\u010dkoj je prijavljeno prvih sedam slu\u010dajeva za koje se sumnja da su zara\u017eeni svinjskim gripom.<\/em><\/p>\n<p><em>29. april 2009: SZO progla&scaron;ava takozvanu&quot; fazu 5&quot;, poslednji stadijum pre pandemije. Istra\u017eiva\u010di virusa su ushi\u0107eni: &quot;Pandemija, za virusologe kao &scaron;to smo mi, je kao pomra\u010denje sunca u nekoj zemlji za astronome&quot;, rekao je Markus Ajkman, direktor BSL-4 laboratorije u nema\u010dkom gradu Marburgu.<\/em><\/p>\n<p><em>30. april 2009: Egipat po\u010dinje da ubija sve svinje u zemlji. Francuska glumica i aktivistkinja za prava \u017eivotinja Bri\u017eit Bardo preklinje predsednika Hosnija Mubaraka da prestane sa masovnim pokoljem, ali njeni apeli nisu bili uspe&scaron;ni.<\/em><\/p>\n<p><em>4. maj 2009: Fudbalski me\u010devi u prve \u010detiri lige u Meksiku igraju se bez gledalaca. U nema\u010dkoj zapadnoj pokrajini Sar zabranjuje se ljubljenje prilikom pozdravljanja.<\/em><\/p>\n<p><em>10. jun 2009: SZO je dobila izve&scaron;taje o 141 umrlom od virusa svinjskog gripa. Ve\u0107ina \u017ertava je pre gripa bolovala od nekih bolesti. U svakom slu\u010daju, kod ve\u0107ine je tok infekcije bio blag. Jedan pacijent koji se oporavio od gripa rekao je nema\u010dkom dnevnom listu &quot;Zidoj\u010de cajtung&quot;: &quot;Moj najve\u0107i problem je bio da prona\u0111em nekoga da umesto mene ide u kupovinu&quot;.<\/em><\/p>\n<p>Komitet za hitne slu\u010dajeve je sazvao jo&scaron; jednu telekonferenciju. Ovoga puta diskutovalo se o klju\u010dnom pitanju: Da li SZO treba da proglasi &quot;fazu 6&quot;? Da li je do&scaron;lo do pandemije svinjskog gripa?<\/p>\n<p>Petnaest stru\u010dnjaka iz svih delova sveta je debatovalo satima. Posle sastanka, \u010cen je novinarima rekla da je virus nepredvidljiv i nezaustavljiv. Sada je i zvani\u010dno objavljeno: Izbila je pandemija gripa, prvi put posle 41 godine.<\/p>\n<p>&quot;Mislim da smo uradili sve kako treba&quot;, rekao je, osvr\u0107u\u0107i se na donete odluke predsedavaju\u0107i Komiteta Makenzi.<\/p>\n<p>Precizno govore\u0107i, njegova izjava je ta\u010dna. Prema pravilima, &quot;faza 6&quot; je nastupila kada je virus po\u010deo da se &scaron;iri nekontrolisano u nekoliko regiona &scaron;irom sveta. Regulativa, me\u0111utim, ne ka\u017ee ni&scaron;ta o intenzitetu bolesti.<\/p>\n<p>Zapravo, velika ve\u0107ina eksperata za epidemiju je automatski povezivala termin &quot;pandemija&quot; sa zaista agresivnim virusima. Na veb sajtu SZO-a odgovor na pitanje &quot;&Scaron;ta je pandemija&quot; podrazumevao je, izme\u0111u ostalog, &quot;veliki broj umrlih ili zara\u017eenih slu\u010dajeva&quot;. Sve do 4. maja 2009. godine.<\/p>\n<p>To je bilo do trenutka kada je izve&scaron;ta\u010d Si-En-En-a uo\u010dio nesaglasnost izme\u0111u tog opisa i generalno blagog toka svinjskog virusa. Ubrzo je obja&scaron;njenje uklonjeno.<\/p>\n<p><strong>Definicija &quot;faze 6&quot;<\/strong><\/p>\n<p>O\u010digledno je da su i nema\u010dki stru\u010dnjaci za zarazne bolesti lo&scaron;e razumeli zvani\u010dnu definiciju &quot;faze 6&quot; SZO-a. Pandemija virusa je, prema Nema\u010dkom nacionalnom planu za pandemiju, koji je a\u017euriran 2007. godine, dugotrajna me\u0111unarodna situacija koja podrazumeva zna\u010dajne gubitke i izaziva trajnu &scaron;tetu koja mo\u017ee da ugrozi ili uni&scaron;ti \u017eivot velikog broja ljudi&quot;.<\/p>\n<p>Situacija 11. juna 2009. godine nije odgovarala tim opisima. SZO je ve\u0107 bila izlo\u017eena podsme&scaron;ljivim kritikama.<\/p>\n<p>&quot;Ponekad su neki od nas mislili da se WHO (engleski akronim za Svetsku zdravstvenu organizaciju) odnosi na Svetsku histeri\u010dnu organizaciju (World Histeric Organization)&quot;, ka\u017ee Ri\u010dard &Scaron;abas, biv&scaron;i sekretar za zdravstvo u kanadskoj provinciji Ontario.<\/p>\n<p>Kada je \u010cen donela svoju odluku, znala je da su na desetine zemalja, uklju\u010duju\u0107i Veliku Britaniju, Kinu i Japan upozorile da je odluka o &quot;fazi 6&quot; preuranjena.<\/p>\n<p>Ministar zdravlja Hongkonga rekao je :&quot;Sistem o klasifikaciji nivoa pandemije mora da se promeni&quot;.<\/p>\n<p>Osvr\u0107u\u0107i se danas na tada donete odluke, epidemiolog Makenzi ka\u017ee: &quot;Moramo precizno da defini&scaron;emo &lsquo;fazu 6&#8217;, uzimaju\u0107i u obzir mogu\u0107u ozbiljnost bolesti&quot;.<\/p>\n<p>U maju 2009. godine, \u010dak je i sama SZO razmatrala izmenu kriterijuma, na na\u010din kako je to predlagao Makenzi, ali se brzo predomislila.<\/p>\n<p>Upozorenja su izbledela. Za&scaron;to? Zato &scaron;to su pravila jednostavno pravila. Zato &scaron;to su medicinske slu\u017ebe preterivale sa oprezom.<\/p>\n<p>Ipak, jedna stvar je jasna. Jedna strana sa jakim vezama u \u017denevi imala je sna\u017ean interes da &quot;faza 6&quot; bude progla&scaron;ena &scaron;to je pre mogu\u0107e: farmaceutska industrija.<\/p>\n<p>&quot;Farmaceutska industrija nije uticala na na&scaron;e dono&scaron;enje odluka&quot;, ka\u017ee Fukuda.<\/p>\n<p><strong>&quot;Faza 6&quot; kao prekida\u010d<\/strong><\/p>\n<p>Ali polovinom maja, oko tri nedelje pre nego &scaron;to je progla&scaron;ena pandemija gripa, 30 predstavnika faramceutskih kompanija srelo se sa direktorkom SZO \u010cen i generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Ban Kimunom u sedi&scaron;tu SZO.<\/p>\n<p>Zvani\u010dan razlog za sastanak bila je rasprava kako da se omogu\u0107i da zemlje u razvoju budu snabdevene vakcinama protiv pandemije. Ali u tom trenutku industrija za proizvodnju vakcina je najvi&scaron;e bila zainteresovana za drugo pitanje: Odluku o progla&scaron;enju &quot;faze 6&quot;.<\/p>\n<p>Sve je zavisilo od te odluke. Bio je potreban samo taj potez kako bi se veliki delovi svetske populacije snabdeli vakcinama protiv gripa.<\/p>\n<p>&quot;Faza 6&quot; je delovala kao prekida\u010d, koji \u0107e omogu\u0107iti kasama kompanija da po\u010dnu da se pune, bez ikakvog rizika. Mnogi ugovori za nabavku vakcina ve\u0107 ranije su bili potpisani.<\/p>\n<p>Nema\u010dka je, na primer, sa britanskom firmom Glaksosmitklajn (GlaxoSmithKline &#8211; GSK) jo&scaron; 2007. godine potpisala ugovor o kupovini vakcina protiv pandemije, ako &quot;faza 6&quot; bude progla&scaron;ena.<\/p>\n<p>Ovaj ugovor mo\u017ee da pru\u017ei odgovor na pitanje za&scaron;to je profesor Roj Anderson, jedan od glavnih nau\u010dnih savetnika britanske vlade, proglasio pandemiju svinjskog gripa jo&scaron; 1. maja. Ono &scaron;to je zanemario da ka\u017ee jeste da mu je GSK davao godi&scaron;nju platu od vi&scaron;e od 130.000 evra (177.000 funti).<\/p>\n<p>Polovinom juna 2009. godine, \u010delnik nema\u010dke filijale GSK-a je uporno tra\u017eio od ministarke zdravlja Ule &Scaron;mit &quot;da potvrdi isporuku utvr\u0111enu ugovorom, &scaron;to je pre mogu\u0107e&quot;.<\/p>\n<p>On je tako\u0111e tra\u017eio od ministra zdravlja isto\u010dne pokrajine Tiringije da &quot;brzo po&scaron;alje potvrdu o porud\u017ebini koja je utvr\u0111ena ugovorom&quot;. Sli\u010dna pisma bila su poslata ostalim nema\u010dkim pokrajinama.<\/p>\n<p><em>4. Jul 2009: Otkriveno je da je Rupert Grint zara\u017een svinjskim gripom. &quot;U po\u010detku sam mislio da \u0107u umreti&quot;, ka\u017ee glumac, koji je igrao Rona Vizlija u filmovima o &lsquo;Hariju Poteru&#8217;, &quot;ali onda sam pro&scaron;ao samo sa upalom grla&quot;.<\/em><\/p>\n<p><em>14. jul 2009. godine: Potvr\u0111eno je da je u Nema\u010dkoj zvani\u010dno gripom zara\u017eeno 727 ljudi, ali nije prijavljen nijedan smrtni slu\u010daj.<\/em><\/p>\n<p><em>Avgust 2009. godine: Sezona gripa u Australiji se zavr&scaron;ila. Uprkos nedostatku vakcina, samo 190 ljudi je umrlo do kraja sezone, &scaron;to je zna\u010dajno manje u odnosu na smrtnost od sezonskog gripa.<\/em><\/p>\n<p><strong>Slab odziv za vakcinaciju<\/strong><\/p>\n<p><em>29. avgust 2009. godine: Istra\u017eivanje &quot;&Scaron;pigla&quot; je pokazalo da samo 13 odsto Nemaca \u017eeli da se vakcini&scaron;e.<\/em><\/p>\n<p><em>7. Septembar 2009. godine: Odr\u017eava se specijalni samit u Ulici Moren u Berlinu. Ministri zdravlja pokrajina su stigli, jedan za drugim. Cilj sastanka je bio da se odlu\u010di da li bi trebalo da se naru\u010di jo&scaron; vakcina.<\/em><\/p>\n<p>Svi su znali da je bilo vreme izbora u Berlinu, i Ula &Scaron;mit je jasno stavila do znanja da &quot;svako ko \u017eeli da se vakcini&scaron;e, mo\u017ee to i da uradi. O\u010dekujem da \u0107e se pokrajine pona&scaron;ati odgovorno&quot;. Ministarka je bila oprezna u izjavama, da ne bi stvorila utisak da bilo \u010dega li&scaron;ava gra\u0111ane.<\/p>\n<p>Bilo je to letnje, toplo popodne, ali raspolo\u017eenje na sastanku je bilo hladno.<\/p>\n<p>&quot;Pred krizu, savezna vlada vr&scaron;i na nas stra&scaron;an pritisak da naru\u010dimo jo&scaron; vakcina&quot;, ka\u017ee Ditrih Verzih, \u010dlan konzervativne Hri&scaron;\u0107ansko-demokratske unije (CDU) i senator zadu\u017een za zdravlje iz Hamburga. &quot;Ali svima nama je bilo jasno da postoji veoma malo volje kod stanovni&scaron;tva da se vakcini&scaron;e&quot;.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, debata se razvila i oko toga da li je Nema\u010dka izabrala pogre&scaron;nu vakcinu, &quot;pandemriks&quot;. Vakcina sadr\u017ei novi tip agenasa, koji su poznati kao adjuvant, i napravljeni su da pove\u0107aju efikasnost vakcine, a vakcina nikad nije pro&scaron;la opse\u017enu proveru kod ljudi.<\/p>\n<p><strong>&quot;Masovni eksperiment&quot;<\/strong><\/p>\n<p>Da li je trebalo da se milioni ljudi dovedu u situaciju da prime vakcinu koja je jedva bila testirana?<\/p>\n<p>&quot;Ovo je masovni eksperiment koji se sprovodi nad Nemcima&quot;, upozorio je Volfgang Beker-Brizer, izdava\u010d medicinskog \u010dasopisa Arznej-telegram.<\/p>\n<p>Biv&scaron;i predsednik Instituta Paul Erlih Lever, rekao je da je bi u Nema\u010dkoj teoretski bilo mogu\u0107e odobriti vakcinu protiv svinjskog gripa, ali samo ako ne sadr\u017ei adjuvant.<\/p>\n<p>Ugovori za &quot;pandemriks&quot; su potpisani 2007. godine i stupili su na snagu automatski kada je SZO odlu\u010dila da proglasi &quot;fazu 6&quot;. Nema\u010dka je bila obavezana ugovorom.<\/p>\n<p>Nezadovoljni ministri zdravlja su skrenuli pa\u017enju na to da su pokrajine 50 miliona doza vakcina platile 500 miliona evra i upitali da li je zaista bilo neophodno naru\u010divanje novih doza?<\/p>\n<p>Ministri su bili pritisnuti sa svih strana. Sa jedne strane, mediji su &scaron;irili strah od virusa. Nema\u010dki tabloid Bild &scaron;tancovao je nove horori\u010dne bajke svakog dana.<\/p>\n<p>Sa druge strane, farmaceutske kompanije su pove\u0107avale pritisak i konstantno postavljale nove ultimatume. Ministri koji su bili na sastanku u Berlinu se jo&scaron; uvek jasno se\u0107aju kako je proizvo\u0111a\u010d lekova &quot;La Ro&scaron;&quot; tra\u017eio od nema\u010dkih pokrajina da kupe lek protiv gripa &quot;tamiflu&quot;.<\/p>\n<p>U 3.28 popodne 30. aprila, ministri su dobili imejl od ministra zdravlja Tiringije, pod nazivom &quot;Hitno: Ponuda Ro&scaron;a&quot;.<\/p>\n<p>&quot;Ro&scaron; nas je upravo informisao da i dalje ima zalihe od 180.000 kutija &lsquo;tamiflua&#8217;. Te zalihe su pokrajinama dostupne do 4:30 danas. U suprotnom, zalihe \u0107e biti prosle\u0111ene drugim prodavcima na veliko&quot;.<\/p>\n<p><strong>Alarmantni podaci<\/strong><\/p>\n<p>Iako nisu postojali izve&scaron;taji koji bi ukazivali na to da postoji usko grlo u snabdevanju u bilo kom trenutku.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci za zarazne bolesti u Institutu Robert Koh i Institutu Paul Erlih su tako\u0111e vr&scaron;ili pritisak na ministre zdravlja.<\/p>\n<p>&quot;U tom trenutku smo se ose\u0107ali kao da dobijamo lo&scaron;e savete&quot;, ka\u017ee socijal-demokrata Herman &Scaron;ulte-Zase, \u010dlan Saveta pokrajine Bremen. &quot;Instituti nam uop&scaron;te nisu bili od pomo\u0107i u spre\u010davanju panike&quot;.<\/p>\n<p>Umesto toga, dva instituta su izlazila sa novim alarmatnim podacima. Stru\u010dnjaci su u junu upozorili da bi Nema\u010dka mogla da o\u010dekuje i do 80.000 smrtnih slu\u010dajeva i &quot;gubitke u privredi izme\u0111u 15 i 45 milijardi dolara&quot;.<\/p>\n<p>Jedan od ministara zdravlja na sastanku u Berlinu je besno rekao da im istra\u017eiva\u010di nisu rekli za nove studije, po kojima je jedna vakcina protiv svinjskog gripa dovoljna.<\/p>\n<p>Ako bi se to ispostvvilo kao ta\u010dno, pokrajine su mogle da u&scaron;tede dosta novca, jer bi 50 miliona doza, koje su ve\u0107 naru\u010dene, bilo dovoljno za 50 miliona ljudi, a ne samo za 25 miliona, kako je prvobitno predvi\u0111eno. Naru\u010divanje novih vakcina bi bilo nepotrebno.<\/p>\n<p>Sve o\u010di su bile uprte u predsednika Instituta Robert Koh Jerga Hakera.<\/p>\n<p>&quot;Zbog nedovoljnog broja uzoraka nije bilo mogu\u0107e da se do\u0111e do validnog zaklju\u010dka o tome da li je jedna vakcina dovoljna&quot;, rekao je, nastoje\u0107i da umanji problem. To je bila situacija za koju je Haker, koji je nau\u010dnik, a ne politi\u010dar, bio lo&scaron;e pripremljen.<\/p>\n<p><strong>Da li jedna doza dovoljna?<\/strong><\/p>\n<p>Ako je jedna doza bila dovoljna, to zna\u010di, ne samo da su pokrajine mogle da pro\u0111u sa znatno manje vakcina, ve\u0107 je bilo i jasna indikacija da stanovni&scaron;tvo nikako nije bilo u nemilosti virusa. Drugim re\u010dima, opasnost od svinjskog gripa je mo\u017eda bila daleko manja nego &scaron;to se prvobitno mislilo.<\/p>\n<p>Ali jasni signali nisu &quot;dotakli&quot; nikoga. Ministri su se nevoljno slo\u017eili da kupe jo&scaron; 18 miliona doza vakcina, od druge faramceutske kompanije, &quot;Novartisa&quot;.<\/p>\n<p><em>9. oktobar 2009. godine: Volf-Diter Ludvig, onkolog i predsedavaju\u0107i Komisiji za lekove u okviru Nema\u010dkog zdravstvenog udru\u017eenja je rekao: &quot;Medicinske slu\u017ebe su nasele na kampanju koju su vodile farmaceutske kompanije, koje su planski koristile pretnju kako bi zaradile novac&quot;.<\/em><\/p>\n<p><em>21. oktobar 2009: Naslov u nema\u010dkom &quot;Bildu&quot; &scaron;tampan \u017eutim slovima, upozoravao je: &quot;Profesor za svinjski grip se boji da bi u Nema\u010dkoj moglo da umre 35.000 ljudi&quot;.<\/em><\/p>\n<p><em>Ime profesora je Adolf Vindorfer, koji je kasnije pod pritiskom priznao da je primio novac od strane farmaceutskih kompanija, me\u0111u kojima su bile i GSK i &quot;Novartis&quot;. Nakon toga, u Bildu se pojavila reklama za Nema\u010dko udru\u017eenje farmaceutskih kompanija.<\/em><\/p>\n<p><em>28. novembar 2009. godine: Broj zara\u017eenih svinjskim gripom u Nema\u010dkoj po\u010dinje da opada. Skoro niko ne \u017eeli da se vakcini&scaron;e.<\/em><\/p>\n<p><em>8. decembar 2009. godine: Engleskim putarima nestaje rizle za odr\u017eavanje zale\u0111enih puteva u zemlji. Pol Flin, laburisti\u010dki poslanik u Britanskom parlamentu, predla\u017ee da se umesto toga iskoriste vladine neiskori&scaron;\u0107ene tablete &quot;tamiflua&quot;. Studija &quot;Cochrane Collaborationa&quot; pokazala je da je lek protiv gripa relativno neefikasan.<\/em><\/p>\n<p><em>7. januar 2010. godine: Predsednik Instituta Robert Koh Haker, upozoravaju\u0107i na novi talas gripa, rekao je:&quot;Vakcina je i dalje potrebna, jer je virus jo&scaron; prisutan&quot;.<\/em><\/p>\n<p><em>26. januar 2010: Volfgang Vodarg, \u010dlan nema\u010dkog parlamenta, rekao je da su &quot;milioni ljudi &scaron;irom sveta bili vakcinisani bez dobrog razloga&quot;<\/em><\/p>\n<p>Prema Vodargu, na osnovu klasifikacije svinjskog gripa kao pandemijskog od strane SZO, farmaceutske kompanije su ostvarile dodatni prihod od 18 milijardi dolara. Godi&scaron;nja prodaja &quot;tamiflua&quot; sko\u010dila je za 435 odsto, na 2,2 milijarde evra.<\/p>\n<p><em>5. mart 2010: nema\u010dke pokrajine su Pakistanu ponudile na prodaju 10 miliona doza vakcina &quot;pandemriks&quot;, koje su bile vi&scaron;ak.<\/em><\/p>\n<p><em>Po\u010detak marta 2010. godine, sedi&scaron;te SZO: &quot;SHOC soba&quot; se sada koristi za druge hitne slu\u010dajeve, uklju\u010duju\u0107i i koordinaciju pomo\u0107i za \u017ertve zemljotresa na Haitiju. Ali soba je uglavnom prazna.<\/em><\/p>\n<p>Raspolo\u017eenje u SZO je sada manje napeto. Pres kancelarija nije vi&scaron;e non-stop prepuna osobljem. Nema &scaron;atora koji su koristili novinari. Specijalista za informacione tehnologije D\u017eered Markof ne prima vi&scaron;e pozive usred no\u0107i, a stru\u010dnjak za grip Kei\u0111i Fukuda sre\u0107no provodi vreme u svom hobiju &#8211; sviranju violon\u010dela.<\/p>\n<p><strong>&quot;Ve\u017eba u slu\u010daju nu\u017ede&quot;<\/strong><\/p>\n<p>&Scaron;ta je bila ova pandemija? Da li je bila &quot;dobra ve\u017eba u slu\u010daju nu\u017ede&quot;, kako je naveo savetnik SZO i industrijski lobista Osterhaus? Da li su vlasti uradile sve kako je trebalo, na \u010demu insistira australijski epidemiolog D\u017eon Makenzi?<\/p>\n<p>Naravno da ne. Niko u SZO, institutima Robert Koh i Paul Erlih ne bi trebalo da se ose\u0107a ponosnim. Ove organizacije su prokockale dragoceno poverenje. Kada bude nastupila slede\u0107a pandemija, ko \u0107e verovati njihovim procenama?<\/p>\n<p>Mo\u017eda je trebalo da slede primer Eve Kopa\u010d, poljske ministarke zdravlja. Ova 53-godi&scaron;nja doktorka, \u010dlan liberalne Gra\u0111anske platforme, ina\u010de \u010desto privla\u010di pa\u017enju kontroverznim izjavama.<\/p>\n<p>&quot;Moja prva obaveza kao doktora je da nikome ne naudim&quot;, rekla je Kopa\u010d u poljskom parlamentu Sejmu za vreme debate o vakcinama.<\/p>\n<p>&quot;Iz tih razloga&quot;, dodala je, &quot;Poljska ne\u0107e slediti ostatak Evrope&quot;. &quot;Ne\u0107emo kupiti vakcine protiv svinjskog gripa&quot;, rekla je Kopa\u010d u Sejmu.<\/p>\n<p>Politi\u010dari su gun\u0111ali, ali ministarka zdravlja nije popu&scaron;tala. &quot;Da li je moja du\u017enost da potpisujem sporazume koju su u interesu Poljske ili u interesu farmaceutskih kompanija?&quot;, upitala je.<\/p>\n<p>Danas Evropa mo\u017ee da se divi njenoj postojanosti. Oko 170 ljudi u Poljskoj umrlo je od svinjskog gripa, &scaron;to je mnogo manje od godi&scaron;njeg broja umrlih od sezonskog gripa.<\/p>\n<p>Bronzana stauta visoka 1,3 metra i te&scaron;ka 70 kilograma, po liku Edgara Hernandeza, \u010dudesnog de\u010daka koji je pobedio svinjski grip, danas stoji na glavnom trgu u selu Glorija, u planinama Meksika.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.spiegel.de\/\">Der Spiegel<\/a> <br \/>Preuzeto sa: <a href=\"http:\/\/www.rts.rs\/page\/stories\/sr\/story\/711\/Merila+vremena\/574561\/Histerija+novog+gripa.html\">rts.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Svinjski grip je dr\u017eao svet u neizvesnosti skoro godinu dana. Nema\u010dki nedeljnik &quot;&Scaron;pigl&quot; daje rekonstrukciju &quot;masovne histerije koja usledila zbog svinjskog gripa&quot;, ali i otvara pitanje ko je i koliko doprineo da se panika tako brzo pro&scaron;iri svetom. I da li je neko u toj situaciji zaradio?<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47380","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47380"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47380\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}