{"id":47373,"date":"2010-05-19T11:20:15","date_gmt":"2010-05-19T11:20:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47373"},"modified":"2010-05-19T11:20:15","modified_gmt":"2010-05-19T11:20:15","slug":"slucaj-sisak-napokon-na-sudu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/19\/slucaj-sisak-napokon-na-sudu\/","title":{"rendered":"Slu\u010daj Sisak napokon na sudu"},"content":{"rendered":"

U idu\u0107ih mjesec dana bit \u0107e napisana nova optu\u017enica za zlo\u010dine po\u010dinjene u Lori. Pred dovršetkom su i optu\u017enice zbog ubojstava Srba u Sisku, ali i u cijeloj Slavoniji, obuhva\u0107enoj spisom "Atlantis" u kojem glavnu ulogu navodno ima Tomislav Mer\u010dep<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Sa\u0161a Kosanovi\u0107\/Mirna Jasi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Prema rije\u010dima jednog visokorangiranog du\u017enosnika Dr\u017eavnog odvjetništva RH (DORH), u idu\u0107ih \u0107e mjesec dana biti napisana nova optu\u017enica za zlo\u010dine po\u010dinjene u splitskoj Lori. <\/p>\n

Nakon toga bit \u0107e dovršene istrage i podignute optu\u017enice zbog ubojstava Srba u Sisku, ali i u cijeloj Slavoniji, obuhva\u0107enoj spisom "Atlantis", koji je DORH-u prepustilo Haško tu\u017eiteljstvo. "Atlantis" sadr\u017ei i slu\u010daj Pakra\u010dke Poljane u kojem glavnu ulogu navodno ima Tomislav Mer\u010dep. Uz to, govori se i o odr\u017eavanju svojevrsne statusne konferencije o slu\u010daju Branimira Glavaša krajem ovog mjeseca, na kojoj \u0107e se ispitati mogu\u0107nost nadopune tog predmeta. <\/p>\n

U\u017eurbani rad DORH-a nije uzrokovala \u017eelja da se Hrvatska do kraja suo\u010di s mra\u010dnim detaljima iz Domovinskog rata, ve\u0107 famozno Poglavlje 23, koje se odnosi na pravosu\u0111e i ljudska prava, a koje hrvatska diplomacija u sklopu pristupa Evropskoj uniji nikako ne uspijeva otvoriti. <\/p>\n

Dakle, raspletanje slu\u010daja Lora, koji je nepotrebno pretvoren u sudsku trakavicu, nastavlja se novim optu\u017enicama. Optu\u017enica u slu\u010daju "Lora 2" ve\u0107 je podignuta, i to prije više od godinu dana, no su\u0111enje još nije po\u010delo. Taj proces obuhva\u0107a razdoblje do razmjene zarobljenika u Nemetinu u kolovozu 1992. Nevladine organizacije, prvenstveno Ton\u010di Maji\u0107 iz Dalmatinskog komiteta za ljudska prava koji je najviše napravio kako zlo\u010dini u Lori ne bi bili zaboravljeni, upozorava kako je logor funkcionirao još pet godina iza toga i kako je u njemu ubijeno dvadesetak ljudi, a zlostavljane stotine njih. Optu\u017enica "Lora 3", koja se uskoro o\u010dekuje, trebala bi ispraviti propuste prvih dviju optu\u017enica, a javnosti \u0107e svakako najzanimljivija biti optu\u017enica "Lora 4", koja bi kona\u010dno trebala obuhvatiti zapovjednike Vojne policije. <\/p>\n

Brodarac: Ne bojim se optu\u017enice<\/strong> <\/p>\n

Vaso Dereti\u0107, bivši pripadnik rezervnog sastava JNA iz Trebinja, tri mjeseca je bio u zloglasnom bloku C u Lori, u kojem su mu\u010denja bila najgora. <\/p>\n

– Pre\u017eivio sam svakodnevna batinanja i zlostavljanja, priklju\u010divali su me na struju. Spasilo me prebacivanje u blok A, gdje me evidentirao Crveni krst, što mi je spasilo \u017eivot – ispri\u010dao je Dereti\u0107 "Novostima". Nakon Lore preba\u010den je u Kerestinec, a odande na razmjenu u Nemetin. Danas je \u010dlan Udru\u017eenja logoraša iz Trebinja. Ka\u017ee da nikada ne\u0107e zaboraviti mjesece provedene u Lori. <\/p>\n

– Nas šestoricu iz Trebinja svakodnevno su mu\u010dili u bloku C. Istovremeno je u bloku A bilo još 16 ljudi iz Trebinja, ali nitko ne zna koliko je ukupno ljudi, vojnika i civila, kojima su obla\u010dili uniforme, mu\u010deno u zloglasnom bloku C. Strahote koje smo pre\u017eivjeli mogli bismo danima prepri\u010davati, a sve imamo i dokumentirano. Svi mi, svjedoci tih strahota, \u017eelimo o tome svjedo\u010diti i zato \u017eelimo da proces "Lora 2", u koji smo uklju\u010deni, kona\u010dno krene, kako bi istina izašla na vidjelo, bez ikakvih preuveli\u010davanja – ka\u017ee Vaso Dereti\u0107. <\/p>\n

Još gora situacija bila je u Sisku. Ubojice su odvodili \u017ertve ili u jedan od logora na rubovima ili u okolici grada, kao što su Barutana, Jodno ili ORA, gdje su mu\u010dene i ubijene. \u017drtve su naj\u010deš\u0107e ubijene na obali Save, nakon \u010dega su im tijela ba\u010dena u rijeku. <\/p>\n

Ton\u010di Maji\u0107, koji je upoznat i sa sisa\u010dkom situacijom 1991. godine, ka\u017ee da je Sisak jedna od rijetkih sredina u kojoj postoji kriti\u010dna masa neustrašivih ljudi koji su bili garancija da istrage zlo\u010dina ne\u0107e stati. Te su istrage sada pri kraju i uskoro se mo\u017ee o\u010dekivati optu\u017enica. Godinama se najavljuje kako \u0107e nekadašnji šef sisa\u010dke policije a potom \u017eupan \u0110uro Brodarac, tokom devedesetih najmo\u0107nija osoba u gradu i okolici, i njegov ratni zamjenik Vladimir Milankovi\u0107 završiti na optu\u017eeni\u010dkoj klupi. Brodarac danas radi u Hrvatskom centru za razminiravanje u Sisku. Naš telefonski poziv i najava kako bi uskoro mogao biti optu\u017een za ratni zlo\u010din nisu ga uzbudili, jer se takva mogu\u0107nost spominje godinama. <\/p>\n

– Ne bojim se nikakve optu\u017enice, jer tamo gdje sam bio nije bilo zlo\u010dina, a tamo gdje je bilo zlo\u010dina nije bilo mene. Radi se o podmetanju srpske štampe i obavještajnih slu\u017ebi, a ne o ozbiljnim optu\u017ebama – ka\u017ee Brodarac. <\/p>\n

Sli\u010dno nam je odgovorio i Vladimir Milankovi\u0107. <\/p>\n

– Nikada nisam zapovijedao postrojbom koja je po\u010dinila bilo kakav zlo\u010din. Radi se o tome da su neki novinari jednom napisali la\u017e i sada tu istu la\u017e ostali godinama prepisuju – tvrdi Milankovi\u0107. <\/p>\n

Sisa\u010dki logori<\/strong> <\/p>\n

Mirjana Bilopavlovi\u0107, koordinatorica Centra za podršku i razvoj civilnog društva iz Pakraca, komentirala je otvaranje istraga vezanih uz Sisak. <\/p>\n

– Sumnji\u010dava sam, bez obzira na po\u010detak rješavanja sisa\u010dkog slu\u010daja, jer je u svemu previše politikantstva. Svaki se slu\u010daj izvla\u010di periodi\u010dno, kada to nekom odgovara. Otezanje istraga dovelo je do toga da mnogih svjedoka više nema. Svjedoci nestaju fizi\u010dki, a mnogi se indirektno zastrašuju, pa odustaju od svjedo\u010denja – ka\u017ee Mirjana Bilopavlovi\u0107. <\/p>\n

Vesna Teršeli\u010d iz Documente – Centra za suo\u010davanje s prošloš\u0107u ka\u017ee kako pozdravlja otvaranje sisa\u010dkih istraga, iako ih smatra zakašnjelima. <\/p>\n

– Mnoge obitelji iz Siska još tragaju za istinom i mnogi su pravdu zatra\u017eili pravnim putem, prije svih Vjera Solar, majka ubijene Ljubice Solar. Veoma je va\u017eno da se stvari pokrenu s mrtve to\u010dke, jer mnogi nisu uspjeli sa svojim tu\u017ebama protiv dr\u017eave, pa sada sami moraju pla\u0107ati sudske troškove – dodaje Vesna Teršeli\u010d. <\/p>\n

Milovan Škori\u0107, bivši predsjednik Izvršnog odbora Zajednice Srba u Hrvatskoj, koji danas \u017eivi u Be\u010du, još je 1993. u Saboru, prilikom susreta hrvatskog i ruskog parlamentarnog izaslanstva, izjavio kako su na podru\u010dju Siska bila tri logora za Srbe. Novine su prenijele da je izjavio kako su logori i dalje u funkciji, što je rezultiralo kaznenom prijavom protiv njega zbog "izmišljanja i širenja la\u017enih vijesti, kojima se remeti mir i spokojstvo gra\u0111ana". Kada je shvatio da mu je javna om\u010da ve\u0107 pripremljena, Škori\u0107 se spasio bijegom u Be\u010d. Prije toga, ruska je delegacija pozvana u Sisak kako bi se osobno uvjerila da logora nema. Igrokaz je uspio, jer logora u to vrijeme doista nije bilo. <\/p>\n

Dok još nije bilo ni govora o kaznenoj prijavi protiv njega, Škori\u0107 je bio pozvan na sastanak u kabinet ondašnjeg predsjednika Sabora Stjepana Mesi\u0107a, koji je tada bio na putu. Primio ga je tadašnji tajnik Mesi\u0107evog kabineta, a današnji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. Kada je Škori\u0107 najavio kako \u0107e on osobno voditi Ruse na teren, Karamarko mu je rekao kako bi bilo najbolje da od toga odustane, sugeriraju\u0107i mu da nije red da strane delegacije vrše istragu u Hrvatskoj. Škori\u0107 je pristao, da bi na kraju završio s kaznenom prijavom. Da mu Austrija nije dala politi\u010dki azil, vjerojatno bi završio u zatvoru. <\/p>\n\n\n\n
\n

Stanovništvo iseljeno, sela popaljena <\/p>\n

Srpski demokratski forum podnio je 10. svibnja kaznenu prijavu protiv petorice \u010delnika civilne i vojne vlasti u Slavonskoj Po\u017eegi tokom 1991. godine. Radi se o Anti Bagari\u0107u, Nikoli Jankovi\u0107u, generalu u mirovini Miljenku Crnjcu, Tomi Jeli\u0107u i Dragi Matoševi\u0107u. <\/p>\n

U prijavi su osumnji\u010deni za ratni zlo\u010din po\u010dinjen nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti, etni\u010dko \u010diš\u0107enje, uništavanje imovine i paljenje sela u okolici Po\u017eege krajem 1991. godine. Rije\u010d je o javnosti dobro poznatom doga\u0111aju, kada je odlukom civilne vlasti u Po\u017eegi 26 sela u okolici grada, koja su bila nastanjena Srbima, iseljeno zbog "neposredne ratne opasnosti". Nakon što je narod iseljen, pripadnici Hrvatske vojske ušli su u ta sela i oplja\u010dkali, minirali i popalili 616 stambenih i 590 gospodarskih objekata. Bez doma su ostale 1.492 osobe, a bez \u017eivota 44 civila, koji su se oglušili o naredbu Kriznog štaba. <\/p>\n

Ve\u0107ina tijela nikada nije prona\u0111ena. Va\u017eno je naglasiti da je naredbu o iseljenju stanovništva potpisao tadašnji prvi \u010dovjek Po\u017eege Ante Bagari\u0107, a da je na \u010delu 123. brigade Hrvatske vojske, koja je poharala 26 sela i pobila one koji su u njima ostali, bio današnji poduzetnik i general u mirovini Miljenko Crnjac. Drago Matoševi\u0107 bio je 1991. na\u010delnik Civilne zaštite, a Tomo Jeli\u0107 predstojnik Ureda za obranu. Svi su oni, zajedno s Nikolom Jankovi\u0107em, bili \u010dlanovi po\u017eeškog Kriznog štaba. Prije desetak godina podignuta je prva kaznena prijava vezana za ovaj zlo\u010din, ali DORH ju je, kao i stotine drugih, ignorirao. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Danas je, nakon niza novinskih napisa i izjava svjedoka i rodbine ubijenih, jasno da je Škori\u0107 bio u pravu. Najgori sisa\u010dki logor bio je Jodno, ali mu\u010dilište i gubilište bio je i onaj na periferiji grada, na obali Save, poznat kao ORA, gdje je bila i specijalna policija. <\/p>\n

Milovan Škori\u0107 javno je me\u0111u prvima progovorio i o logoru u Pakra\u010dkoj Poljani gdje su mu\u010deni i ubijani Srbi iz okolice Pakraca, ali i Srbi iz Zagreba. Oni su dovo\u0111eni iz zloglasnog paviljona 22 na Velesajmu. Stjepan Spaji\u0107 i Zvonimir Trusi\u0107 godinama se spominju kao osobe koje su zapovijedale jedinicama koje su dovodile ljude u logor, ali prvo ime tih operacija, prema tvrdnjama mnogih, svakako je ono Tomislava Mer\u010depa. Prema informacijama kojima raspola\u017eemo, DORH \u0107e uskoro podignuti optu\u017enicu i za zlo\u010dine po\u010dinjene u Slavoniji. <\/p>\n

Iako se optu\u017enica protiv Mer\u010depa najavljuje godinama, iako je Haško tu\u017eiteljstvo hrvatskim kolegama spis sa zlo\u010dinima za koje je navodno odgovoran Mer\u010dep DORH-u dostavilo prije šest godina, još uvijek se \u010deka optu\u017enica za zapovjednika jedinice "Jesenje kiše", koja je djelovala u Pakra\u010dkoj Poljani i kojom je do ranjavanja zapovijedao Mer\u010dep. <\/p>\n

12 dana u Pakra\u010dkoj Poljani<\/strong> <\/p>\n

Spomenuta jedinica u kojoj su bili i ubojice obitelji Zec – Munib Sulji\u0107, Siniša Rimac, Igor Mikola i ostali – prema rije\u010dima njenog bivšeg \u010dlana Mire Bajramovi\u0107a, odgovorna je za plja\u010dku, mu\u010denje i ubojstvo stotina ljudi. Sam Bajramovi\u0107 u svojoj javnoj ispovijedi, koju je 1. rujna 1997. dao novinaru "Ferala" Ivici \u0110iki\u0107u, izjavio je kako je osobno ubio 86 ljudi. <\/p>\n

Bajramovi\u0107 je tvrdio kako je za sve njihove akcije znao Ivan Veki\u0107, tadašnji ministar unutarnjih poslova. Miro Bajramovi\u0107, koji se na ispovijest odlu\u010dio zbog marginalizacije u društvu i \u010dinjenice da su njegovi zapovjednici pokrali sav novac, detaljno je opisao svakodnevicu nesretnika mrcvarenih u okolici Pakraca. <\/p>\n

\u0110or\u0111e Gunjevi\u0107 bio je u logoru u Pakra\u010dkoj Poljani samo 12 dana, ali tih 12 dana nikada ne\u0107e zaboraviti. Prisjetio se tog vremena u kratkom razgovoru za "Novosti": <\/p>\n

– Mer\u010depovi vojnici bili su ubojice, drumski razbojnici, koji su ostavili dubok trag u svima nama. Na\u017ealost, smatram kako nema politi\u010dke volje da se slu\u010daj Pakra\u010dke Poljane do kraja istra\u017ei, dok su oni glavni još uvijek na vlasti. <\/p>\n

Zatra\u017eili smo od DORH-a da nam slu\u017ebeno odgovori što je s novim optu\u017enicama i ho\u0107e li se Brodarac, Mer\u010dep i ostali uskoro na\u0107i na optu\u017eeni\u010dkoj klupi. Odgovoreno nam je floskulama o istragama koje su u toku. Jedina nada je politi\u010dki pritisak Evropske unije, kojoj bi trebalo biti va\u017eno ho\u0107e li otvoriti Poglavlje 23 nakon hrvatskog suo\u010davanja s prošloš\u0107u ili \u0107e Hrvatsku u svoje okrilje primiti kao barbarsku zemlju, u kojoj istrage o teroru vlasti i institucija nad gra\u0111anima srpske nacionalnosti, prije svih teroru MUP-a i HV-a, traju više desetlje\u0107a, bez ozbiljne namjere da se završe. <\/p>\n

Tjednik Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U idu\u0107ih mjesec dana bit \u0107e napisana nova optu\u017enica za zlo\u010dine po\u010dinjene u Lori. Pred dovršetkom su i optu\u017enice zbog ubojstava Srba u Sisku, ali i u cijeloj Slavoniji, obuhva\u0107enoj spisom "Atlantis" u kojem glavnu ulogu navodno ima Tomislav Mer\u010dep<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47373","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47373"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47373\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}