{"id":47367,"date":"2010-05-15T10:03:25","date_gmt":"2010-05-15T10:03:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47367"},"modified":"2010-05-15T10:03:25","modified_gmt":"2010-05-15T10:03:25","slug":"neprijatelj-je-odavno-presao-rijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/15\/neprijatelj-je-odavno-presao-rijeku\/","title":{"rendered":"Neprijatelj je odavno pre\u0161ao rijeku!"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Vuk Ba\u010danovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Danas, kada spomen Bitke na Neretvi obilje\u017eava svega nekolicina ostarjelih veterana, djece i poneki SDP-ov politi\u010dar, koji svojim pojavljivanjem \u017eeli iznuditi jeftin politi\u010dki profit kod jugonostalgi\u010dnih ljudi, kada ona ne predstavlja vi&scaron;e od obezvrije\u0111enog folklora, \u010diji pobornici nemaju snage da ga nametnu kao protivte\u017eu nacionalisti\u010dkim narativima, kristalizira nam se njena epohalna historijska va\u017enost. Bitka na Neretvi bila je dio njema\u010dko-talijansko-hrvatske operacije Fall Weiss (Bijeli slu\u010daj) \u010diji je cilj bio uni&scaron;titi &quot;komunisti\u010dku dr\u017eavu&quot; ili &quot;sovjetsku republiku&quot; (kako ju je volio nazivati Dra\u017ea Mihailovi\u0107), koja se 1942., u du\u017eini od 250 i &scaron;irini 80 &#8211; 100 km, prostirala od Karlovca preko Biha\u0107a do Glamo\u010da, Livna i Duvna i brojala 63.000 naoru\u017eanih boraca. S ove teritorije, tj. &quot;Biha\u0107ke republike&quot;, nacionalno mje&scaron;ovite partizanske jedinice vr&scaron;ile su prepade i diverzije na teritorije pod kontrolom snaga tzv. Nezavisne dr\u017eave Hrvatske. U to vrijeme, kada se ratna sre\u0107a u sjevernoj Africi okrenula protiv Nijemaca, Hitleru je bilo jasno da se moraju eliminirati svi balkanski pobunjenici koji bi mogli biti potencijalno opasni pri eventualnom britanskom iskrcavanju u jugoisto\u010dnoj Evropi. To su, dakle, bili razlozi zbog kojih je njema\u010dki Wehrmacht, kako je napisao Enver Red\u017ei\u0107, odao &quot;priznanje&quot; jedinicama NOP-a, kao ozbiljnom protivniku i protiv njega organizirao napad zdru\u017eenih njema\u010dkih, talijanskih, usta&scaron;kih i \u010detni\u010dkih vojnih formacija, koje su zajedno brojale do 150.000 ljudi. <\/p>\n<p>\u010cetnici, usta&scaron;e i ostali fa&scaron;isti Krajem 1942. i po\u010detkom 1943., ova &quot;komunisti\u010dka dr\u017eava&quot; bila je jedini teritorij Bosne i Hercegovine na kojem nisu dominirale nacionalisti\u010dko-osvetni\u010dko-istrebljiva\u010dke ideologije. Nacisti\u010dka marioneta, tzv. Nezavisna dr\u017eava Hrvatska, potpuno paralizirana srpskim ustancima koji su izbili radi njene antisrpske istrebljiva\u010dke politike, poku&scaron;avala je prona\u0107i neki modus vivendi sporazumima s lokalnim \u010detni\u010dkim vojvodama, ne bi li ga upotrijebila u borbi protiv komunista. S druge strane, &quot;osvetni\u010dki&quot; pohodi JVO-a (Jugoslovenske vojske u otad\u017ebini) Dra\u017ee Mihailovi\u0107a svodili su se na klanje muslimanskog civilnog stanovni&scaron;tva u isto\u010dnoj Bosni, &scaron;to je za posljedicu imalo zbli\u017eavanje stanovni&scaron;tva ugro\u017eenih muslimanskih podru\u010dja sa fa&scaron;isti\u010dkim vlastima NDH. Odnosi snaga zapravo su izgledali ovako: talijanskim okupacionim snagama bilo je u interesu me\u0111usobno istrebljivanje Srba i Hrvata, dok su \u010detnike podr\u017eavali kako bi slabili ionako simboli\u010dnu usta&scaron;ku vlast u onim dijelovima Dalmacije koje Hrvatska nije morala predati Italiji Rimskim ugovorima iz 1941. Tako\u0111er, \u010detnici su Italiji bili bliski i zbog antikomunisti\u010dkog djelovanja, tj. djelovanja protiv beskompromisne antifa&scaron;isti\u010dke opredijeljenosti partizana. Nijemci su, s druge strane, bili posve uz usta&scaron;ku vlast, iako su otvoreno kritizirali njenu politiku istrebljivanja Srba, koja je dovela do potpune destabilizacije regiona i potrebe anga\u017eiranja dodatnih njema\u010dkih trupa potrebnih na Isto\u010dnom frontu. Iako su se njema\u010dki generali protivili anga\u017eiranju \u010detnika u operaciji Weiss (zbog Hitlerovog stava da je potrebno u potpunosti uni&scaron;titi kako partizane tako i \u010detnike), odlu\u010deno je da je potrebno iskoristiti \u010detni\u010dku rije&scaron;enost za obra\u010dun s komunistima, a potom ih i same razoru\u017eati i uni&scaron;titi, kako ne bi pre&scaron;li na stranu Britanaca pri njihovom eventualnom iskrcavanju na Jadranskoj obali. <\/p>\n<p>Isto tako, u ovo vrijeme grupa muslimanskih prvaka oko D\u017eafera Kulenovi\u0107a po\u010dinje agitirati za autonomiju Bosne u okvirima Velikog njema\u010dkog reicha, u kojoj bi NDH imala malo ili nikakvog utjecaja! U ovo vrijeme JVO intenzivira svoju promuslimansku propagandu kako bi bosanske muslimane privukla u svoje redove, a protiv partizana, obe\u0107avaju\u0107i im vjersku ravnopravnost u budu\u0107oj demokratskoj Jugoslaviji (iz internih \u010detni\u010dkih korespondencija bilo je jasno da se nije odustalo od strategije istrebljivanja koja su trebala nastupiti po zavr&scaron;etku rata). Sve nacionalisti\u010dke strane su, dakle, interes imale jedino u uni&scaron;tenju komunista, kako bi u kasnijem razvoju doga\u0111aja mogle ostvariti svoje separatne nacionalisti\u010dke interese, uklapaju\u0107i se tako u njema\u010dku i talijansku &quot;zavadi pa vladaj&quot; strategiju. <\/p>\n<table style=\"height: 222px; border-width: 3px; border-color: #cccc66\" width=\"234\" align=\"left\" border=\"3\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p>Sukobljene strane <\/p>\n<p>Vojna nadmo\u0107 Sila osovine i kolaboracionista <\/p>\n<p>Partizanske jedinice <\/p>\n<p>42.500 boraca (prema procjenama); Prvi hrvatski korpus (divizije: &Scaron;esta li\u010dka, Sedma banijska, Osma kordunska); Prvi bosanski korpus (divizije: \u010cetvrta kraji&scaron;ka, Peta kraji&scaron;ka, Deseta kraji&scaron;ka; brigade: Deseta kraji&scaron;ka); <\/p>\n<p>Prva i Druga proleterska divizija; Deveta dalmatinska divizija. <\/p>\n<p>Sile osovine i kolaboracionisti <\/p>\n<p>Glavnina od 90.000 boraca uz 60.000 pripadnika pomo\u0107nih jedinica. <\/p>\n<p>Njema\u010dke jedinice <\/p>\n<p>Sedma SS dobrovolja\u010dka jedinica Prinz Eugen; 369. legionarska divizija; 714. i 717. pje&scaron;adijska divizija s dijelovima 187. landschutz (grenadirske) divizije s 50.000 vojnika. <\/p>\n<p>Talijanske jedinice<\/p>\n<p>Divizije: Sassari, Re, Bergamo, Marche, Lombardia, Murge (25.000 ljudi), uz podr&scaron;ku ratnog zrakoplovstva. <\/p>\n<p>Usta&scaron;e <\/p>\n<p>Druga, Tre\u0107a i Peta brdska brigada; Sedma pje&scaron;adijska regimenta; VII, IX i XI artiljerijska baterija; V Usta&scaron;ka bojna; Hrvatsko zrakoplovstvo. <\/p>\n<p>\u010cetnici <\/p>\n<p>12 &#8211; 15.000 ljudi <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Operacija Weiss Ciljevi operacije Weiss, \u010diji je mastermind bio njema\u010dki zapovjednik za jugoistok general Alexander von L&ouml;hr, dogovoreni su 3. januara u Rimu, a potvr\u0111eni 9. januara 1943. u Zagrebu. Faza Weiss &#8211; 1 zna\u010dila je uni&scaron;tenje svih partizanskih jedinica izme\u0111u Karlovca, Ogulina, Gospi\u0107a, Knina, Bosanskog Petrovca, Sanskog Mosta i Gline, da bi se u Weiss &#8211; 2 fazi dokusurila partizanska vojna sila na podru\u010dju Bosanskog Grahova, Livna, Jajca, Klju\u010da, &scaron;to je uklju\u010divalo presijecanje linija snabdijevanja hranom, zapljenu skladi&scaron;ta i uni&scaron;tenje bolnica. Time bi se stvorili uslovi za Weiss &#8211; 3 u kojem je trebalo \u010distiti teren od preostalih partizanskih jedinica i, u kona\u010dnici, razoru\u017eati \u010detnike, koji nakon uni&scaron;tenja partizana vi&scaron;e ne bi bili korisni. Jedan od osnovnih ciljeva operacije Weiss bio je, dakako, osiguravanje boksitnog podru\u010dja oko Mostara za eksploataciju neophodnu njema\u010dkoj ratnoj ma&scaron;ini. U vojnom smislu, operacija Weiss je zna\u010dila desetkovanje Narodnooslobodila\u010dke vojske i gubitak svih teritorija &quot;republike&quot;. <\/p>\n<p>Kada su partizani pritisnuti uz Neretvu, imali su 11.915 mrtvih, 616 zarobljenih i pogubljenih i dodatnih 2.506 zarobljenih, naspram svega 514 ubijenih vojnika Wehrmachta i saveznika. Me\u0111utim, i uz takve gubitke, partizani \u0107e nakon Titovog manevra s ru&scaron;enjem mosta u Jablanici uni&scaron;titi \u010detni\u010dke formacije (djelovali su pod talijanskim pokroviteljstvom, pod nazivom Antikomunisti\u010dka milicija) na isto\u010dnoj strani obale, \u010dime su ravnogorci definitivno na teritoriji Bosne i Hercegovine prestali postojati kao ozbiljna vojna formacija! <\/p>\n<p>Nakon ovog rasula dolazi do najkontroverznijeg momenta u NOB-u. Tito je u Zagreb poslao Milovana \u0110ilasa, Ko\u010du Popovi\u0107a i Vladimira Velebita, kako bi s Nijemcima sklopili separatni mir. Tito je, po svemu sude\u0107i, \u017eelio da Nijemci povjeruju da bi se partizani, u slu\u010daju britanskog iskrcavanja u Dalmaciji, tako\u0111er borili protiv njih, budu\u0107i da bi to zna\u010dilo restauraciju dinastije Kara\u0111or\u0111evi\u0107a i pobjedu Dra\u017ee Mihailovi\u0107a. Ovaj sastanak u zagreba\u010dkom hotelu Esplanada jedan je od glavnih revizionisti\u010dkih argumenata kako se Mihailovi\u0107u nema &scaron;ta prebacivati zbog kolaboracije, budu\u0107i da je to bila samo taktika, koju je, kako se vidi, koristio i Tito. Prema ravnogorskom revizionisti\u010dkom histori\u010daru Milislavu Samard\u017ei\u0107u, Tito je borbom s Englezima \u017eelio produ\u017eiti rat, kako bi Crvenoj armiji dao vremena da prodre do Beograda. Pa ipak, stvari su stajale potpuno druga\u010dije. Do saradnje Wehrmachta i partizana nikada nije do&scaron;lo, a partizanske jedinice, za razliku od ravnogorskih, nikada nisu vojno sudejstvovale s bilo kojom okupatorskom, odnosno doma\u0107om fa&scaron;isti\u010dkom formacijom. <\/p>\n<p>Proboj iz okru\u017eenja Na kraju krajeva, kada su u pitanju famozni &quot;martovski pregovori&quot; u Zagrebu, Titu je moralo biti jasno da nastupa s pozicije komandanta gotovo razbijene vojske, te da nije u poziciji da se dogovori o bilo \u010demu, osim o kapitulaciji svojih jedinica, na &scaron;to, dakako, nije \u017eelio pristati. Pregovori su, o\u010digledno, bili taktika kako bi se razbijenoj partizanskoj vojci obezbijedio kakav-takav predah. Ipak, stvari se nisu odvijale po Titovoj zamisli. Zavr&scaron;iv&scaron;i ciljeve operacije Weiss, Wehrmacht u maju 1943. kre\u0107e u ostvarenje nove operacije Schwartz (poznate i kao Peta ofanziva), tj. izolaciju i uni&scaron;tenje partizanske vojske, koja se povukla na podru\u010dje Durmitora, \u017dabljaka i Fo\u010de. U isto vrijeme, Wehrmacht je \u017eelio uni&scaron;titi i ostatke \u010detnika, ali su se oni, zahvaljuju\u0107i dobroj obavje&scaron;tajnoj slu\u017ebi, izvukli prije nego &scaron;to su dospjeli u obru\u010d. NOV je ostao okru\u017een, te se, ponovo uz ogromne \u017ertve (blizu 6.000 ljudi), uspio probiti, pregrupirati i osvojiti nove teritorije u isto\u010dnoj Bosni. General Wermachta Alexander von L&ouml;hr naredio je da se poubijaju svi koji su preostali u obru\u010du, pripadnici tri brigade, ranjenici i medicinsko osoblje (oko 2.000 ljudi). Pri\u010da o tome da bi partizani zaista u&scaron;li u borbu s Englezima postaje jo&scaron; neuvjerljivija kada se uzme u obzir da je u Titovom &scaron;tabu boravio britanski obavje&scaron;tajac i \u010dovjek od velikog Churchillovog povjerenja Hew Royle MacLean, kojeg je &scaron;ef zadu\u017eio da mu pribavi klju\u010dnu informaciju o tome ko se u Jugoslaviji zaista bori protiv Nijemaca. Odgovor nije i&scaron;ao u korist ravnogorcima. <\/p>\n<p>Kada se, dakle, sje\u0107amo Bitke na Neretvi, onda moramo, van svakog idealizma, prvenstveno imati na umu da je to bila bitka vojske koja je \u017eeljela dr\u017eavu bez nacionalisti\u010dkih partikularizama, protiv vojnih formacija koje su se borile za svijet podobnosti na biolo&scaron;koj osnovi, koji nam se u svoj svojoj grozoti vaspostavio devedesetih, ovaj put bez partizana. Pou\u010deni tim iskustvom, svi mi koji smo imali sre\u0107u da pre\u017eivimo nove nacionalne preporode, moramo znati da ta bitka nije zavr&scaron;ena, jer je neprijatelj odavno &quot;pre&scaron;ao rijeku&quot;. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.bhdani.com\/default.asp?kat=txt&amp;broj_id=674&amp;tekst_rb=20\">BHDani<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Vuk Ba\u010danovi\u0107 Danas, kada spomen Bitke na Neretvi obilje\u017eava svega nekolicina ostarjelih veterana, djece i poneki SDP-ov politi\u010dar, koji svojim pojavljivanjem \u017eeli iznuditi jeftin politi\u010dki profit kod jugonostalgi\u010dnih ljudi, kada ona ne predstavlja vi&scaron;e od obezvrije\u0111enog folklora, \u010diji pobornici nemaju snage da ga nametnu kao protivte\u017eu nacionalisti\u010dkim narativima, kristalizira nam se njena epohalna historijska [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47367","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47367"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47367\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}