{"id":47365,"date":"2010-05-14T11:10:21","date_gmt":"2010-05-14T11:10:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47365"},"modified":"2010-05-14T11:10:21","modified_gmt":"2010-05-14T11:10:21","slug":"svinjokolja-na-rubovima-evrope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/14\/svinjokolja-na-rubovima-evrope\/","title":{"rendered":"Svinjokolja na rubovima Evrope"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marinko \u010culi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Ova teška, hroptaju\u0107a kriza u kojoj grca Evropa zatekla je milijune, desetke milijuna ljudi. I kamo lijepe sre\u0107e da je to samo stvar ekonomske naobrazbe, pa da mo\u017eeš re\u0107i onu "to je ekonomija, glupane". Doga\u0111aji zati\u010du najviše one koji su isklju\u010deni iz njih, pa sadašnja kriza evidentno ima, štono bi se starinski reklo, i duboka klasna obilje\u017eja. Naprosto, toliko je jasno da ona poga\u0111a prvenstveno slabostoje\u0107e i srednjestoje\u0107e, a zaobilazi bogatije i najbogatije, ili im i pogoduje, da izgleda idiotski to dokazivati.<\/p>\n

Pa ipak, to je, rekoh, jedva šire osviješteno, svakako i zato što se Evropa opremila tako golemom i nakin\u0111urenom verbalnom demokratskom aparaturom da se kroz nju teško išta vidi. Kao da si daš napraviti nao\u010dale od dna pivske boce. Ali, \u010dak i tako se da razaznati da se Evropa po\u010dela oštro dijeliti na krizom uzdrmani, domalo i pokošeni Jug, i zašti\u0107eni Sjever, dakle nešto što se dosad smatralo nezamislivim ako u taj razlomak dolje nisi stavio Afriku ili Latinsku Ameriku.<\/p>\n

Sada to više nije potrebno, u podrum tog razlomka skliznule su zemlje s ruba same Evrope, mahom postojbina temperamentnih, a sada skrhanih i dezorijentiranih Mediteranaca. \u010cetvoro je takvih zemalja: Portugal, Španjolska, Irska i Gr\u010dka, od \u010dijih po\u010detnih slova mo\u017eeš slo\u017eiti svakakve rije\u010di, a sjevernjaci su odabrali da to bude PIGS (na engelskom svinje). To bi valjda trebalo biti duhovito, lako ih zamisliš kako se hvataju za trbuhe dok to izgovaraju, iako gdje je svinja tu su i svinjokolje, pa se ne vidi što bi tu imalo biti baš toliko smiješno.<\/p>\n

Kao što se ne vidi zašto šaljiv\u010dine sa Sjevera misle da Jugu rade neku veliku, s neba<\/p>\n

dovabljenu milost, što su izdvojili 110 milijardi eura za izbjegavanje gr\u010dkog brodoloma. Kako procjenjuje Ivo Jakovljevi\u0107, koji se najpronicljivije bavi ovom temom, bogati sjevernjaci \u010dak i s onih sedamstotinjak milijardi eura kojima namjeravaju sprije\u010diti gr\u010dki scenarij u drugim pogo\u0111enim zemljama, odvojili su od usta samo desetak posto od ekstra-dobiti koju su namlatili u perifernim dijelovima Evropske Unije nakon pada Berlinskog zida. <\/p>\n

Upravo u tom ekstra-profitu treba tra\u017eiti razloge sadašnjem posrtanju "svinja"-dr\u017eava, a orkestrirana kampanja kojom sjevernjaci pokušavaju prebaciti krivicu za to na tobo\u017ee lijeni i rastrošni Jug, samo je eho sli\u010dnih svinjarija kojih smo se naslušali na ra\u010dun zemalja Tre\u0107eg svijeta. To na sugestivan na\u010din potvr\u0111uje i stanje na Balkanu, o \u010demu precizniji uvid tako\u0111er dugujemo Jakovljevi\u0107u, koji podsje\u0107a da je balkanska depresija zapo\u010dela u Hrvatskoj. Ona je druga zemlja u regiji po razvijenosti, prva je Gr\u010dka, ali baš njih dvije dijele još jednu osobinu, da su najzadu\u017eenije zemlje u ovom, jugoisto\u010dnom dijelu Evrope.<\/p>\n

To drugim rije\u010dima zna\u010di da su ove dvije zemlje i najviše uklju\u010dene, makar i du\u017eni\u010dkim vezama, u financijski krvotok Evropske Unije, kao što je, uostalom, Gr\u010dka daleko najstarija \u010dlanica EU na Balkanu, a Hrvatska daleko najbli\u017ea \u010dlanstvu me\u0111u zemljama ex-Jugoslavije. I tu ti se onda po\u010dne motati po glavi je li, kvragu, sve to palo s neba? Je li baš slu\u010dajno da su izlo\u017eeniji krizi oni koji su bli\u017ei Uniji? Na to bi oni u Bruxellesu sigurno u\u017easnuto vrisnuli i odr\u017eali ti bukvicu da EU ima svoja pravila, da prosperiraju samo oni koji ih se dr\u017ee, a oni koji se ne dr\u017ee sami su krivi, ne\u0107e, valjda, Unija odgovarati za njihove gluposti.<\/p>\n

Toliko od glavonja iz vrha Unije. Kada, me\u0111utim, o tome progovore neki opozicijski zastupnici, recimo Zeleni u njema\u010dkom parlamentu, \u010dut \u0107eš nešto sasvim drugo, da za gr\u010dku krizu nije kriva nekakva genetska lijenost i gotovanluk Grka. Krivica je, vele, u lakomosti sjevernjaka, kojima je Gr\u010dka bila dobra dok se u nju moglo bezgrani\u010dno upumpavati svoje industrijske proizvode i kredite kojima \u0107e Grci to kupovati, a kada ovi više nisu mogli pla\u0107ati robu i vra\u0107ati dugove, pribijeni su uz stup za bi\u010devanje. Mo\u017ee, se, naravno, pitati – a koga bi drugog trebalo bi\u010devati, pa nitko ih nije tjerao da toliko kupuju i di\u017eu tolike kredite.<\/p>\n

Odgovor je zanimljiv i za nas. Hrvatska i Gr\u010dka imaju gotovo u dlaku istu strukturu ekonomije, samo otprilike tre\u0107ina otpada na industrijsku proizvodnju, a sve ostalo su usluge, i to nije slu\u010dajno. Kada pogledaš strukturu inozemnih ulaganja u Hrvatsku, pred o\u010di ti do\u0111e samo more banaka i svih onih supermarketa i hipermarketa kojih je toliko da tu više ni igla ne stane. Nigdje nikakve tvornice, nigdje ni najmanjeg pogon\u010di\u0107a u kojem bi se nekog boga proizvodilo (naprotiv,s mogu\u0107im gašenjem brodogradilišta oti\u0107i \u0107e i ono malo što imamo). A i zašto bi? <\/p>\n

Pa, sve to postoji gore na Sjeveru, na Hrvatskoj je samo da kupuje, a ako fali novaca, evo tu su banke, sjevernjaci su odavno preuzeli manje-više kompletno hrvatsko bankarstvo, istina s nešto ve\u0107im kamatama nego kod ku\u0107e. I što vam još treba? Nemojte praviti probleme gdje ih nema. I stvarno, nema problema, osim jednog malog, da ovakve zemlje neizbje\u017eno dolaze u ovisni\u010dki odnos, neke i u du\u017eni\u010dko ropstvo i na rub bankrota, ukratko u ono što upravo hara evropskim Jugom.<\/p>\n

Eto, dovde mo\u017eeš usporedno pratiti pri\u010du o Gr\u010dkoj i Hrvatskoj, jer sve je tu manje-više isto, ali sada slijedi trenutak tu\u017enog rastanka. Dok su u Gr\u010dkoj osvijestili svoje mjesto u Evropi, pa revoltirani demonstanti tra\u017ee da se napusti model evropskih dr\u017eava u kojem jedni dr\u017ee sve a drugi ništa, u Hrvatskoj traje tiha misa ispunjena s toliko kajanja da te srce zaboli. Nitko ovdje ne protestira zbog onog stupa za šibanje, ne, mi smo se sami uz njega privezali i sada \u010dekamo prve pravedne udarce volovskom \u017eilom.<\/p>\n

Zar nas Nadan Vidoševi\u0107 nije odlu\u010dio baš sada obavijestiti kako svoje sugra\u0111ane smatra lijen\u010dinama i nepoduzetnim badavad\u017eijama? Zar EPH ne vodi sumanutom upornoš\u0107u kampanju u kojoj se tvrdi da, ne ra\u010dunaju\u0107i Grke, nema ve\u0107ih gotovana i guta\u010da bud\u017eetske munite od Hrvata, koji \u0107e, samo što se ne ka\u017ee, izumrijeti ako ne pristanu da za puno više rada dobivaju puno manju zaradu. Dakle, od doma\u0107ih svinjara \u010dut \u0107eš \u010dak i gore stvari nego od njihovih sjevernja\u010dkih kolega i gazda.<\/p>\n

Ovi naši doslovce top\u0107u od nestrpljenja da se Hrvatsku o\u010dvari što prije i ne znam – osvrneš se oko sebe i vidiš samo ša\u010dicu novinarskih piskarala i nevladinih udrugica koje se tome suprotstavljaju – tko bi to mogao zaustaviti.<\/p>\n

H-Alter<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marinko \u010culi\u0107 Ova teška, hroptaju\u0107a kriza u kojoj grca Evropa zatekla je milijune, desetke milijuna ljudi. I kamo lijepe sre\u0107e da je to samo stvar ekonomske naobrazbe, pa da mo\u017eeš re\u0107i onu "to je ekonomija, glupane". Doga\u0111aji zati\u010du najviše one koji su isklju\u010deni iz njih, pa sadašnja kriza evidentno ima, štono bi se starinski […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47365","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47365","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47365"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47365\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}