{"id":47360,"date":"2010-05-09T11:12:01","date_gmt":"2010-05-09T11:12:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47360"},"modified":"2010-05-09T11:12:01","modified_gmt":"2010-05-09T11:12:01","slug":"bosanski-snit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/09\/bosanski-snit\/","title":{"rendered":"Bosanski \u0161nit"},"content":{"rendered":"<p>Za&scaron;to i kako se susjedne zemlje bave stanjem u BiH<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Dijana Gaji\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Ko \u0107e rije&scaron;iti problem troje bosanskih siro\u010dadi? Da li Srbija, Hrvatska, ili \u010dak Turska? Amerika, Evropska Unija? Ili \u0107e siro\u010dad kad porastu sama po\u010deti da se brinu za sebe? U i&scaron;\u010dekivanju da pro\u0111e pubertet, susjedne ma\u0107ehe ponekad si dozvole da komentari&scaron;u, predla\u017eu i bosanski &scaron;nit koriste bez kroja\u010dkog iskustva, ali sa svije&scaron;\u0107u o svojim interesima.<\/p>\n<p>Susjedne zemlje imaju jasne stavove o stanju u BiH, kao i viziju njenog razvoja i budu\u0107nosti. A narodi u BiH se, zavisno od relacija, ili hvataju za njihove slamke obe\u0107anja i &quot;rodbinske&quot; veze ili odr\u017eavaju tenzije. Interesi \u0107e pobijediti u svakom slu\u010daju, ali javnost treba da se uklju\u010di na jedan zreo na\u010din.<\/p>\n<p>Srbijanski predsjednik ne propu&scaron;ta nijednu priliku da se ogradi od svakog spomena referenduma, kune se u Srbiju kao garanta Dejtonskog sporazuma. Kao potpisniku Dejtona, Srbiji podr\u017eavanje teritorijalnog integriteta BiH ne odma\u017ee da istovremeno vjeruje u suverenitet Republike Srpske. Prona\u0111en je balans izme\u0111u nacionalne prisnosti, bilaterarnih odnosa i trenutnih interesa Srbije.<\/p>\n<p>Jeremi\u0107 se trudi da i s&acirc;m bude dosljedan zvani\u010dnim stavovima i podr\u017eava samo koncenzus svih naroda i entiteta u BiH, ali je i optu\u017een od strane SDP-a BiH da nastavlja politiku Milo&scaron;evi\u0107a i mije&scaron;a se u unutra&scaron;nje stvari BiH, nakon &scaron;to je izjavio da je BiH UN-ov protektorat koji nema osnove da bude dio Savjeta bezbjednosti UN-a. Da li to zna\u010di da ispod zvani\u010dnih paravana neki srbijanski politi\u010dari ipak \u017eele da vide samostalnu Republiku Srpsku?<\/p>\n<p>Vuk Dra&scaron;kovi\u0107 se svojevremeno na isti na\u010din umije&scaron;ao u tu\u0111a posla zala\u017eu\u0107i se za iste kriterijume otcjepljenja Republike Srpske kakvi su bili pri otcjepljenju Kosova.<\/p>\n<p>Kad je u pitanju paket izmijena Ustava BiH, me\u0111unarodni zvani\u010dnici ne kriju stav da zvani\u010dni Beograd ima mo\u0107 da uti\u010de na premijera Milorada Dodika. U tom smislu, pro&scaron;le godine je \u017divorad Kova\u010devi\u0107, predsjednik Evropskog pokreta u Srbiji, primijetio prisnu vezu izme\u0111u rukovodstva Srbije i Dodika, te izjavio da bi &quot;Srbija dobila veliki&nbsp; poen ukoliko bi ostvarila uticaj na Dodika, a ina\u010de ga ima, da bude maksimalno kooperativan i da ne zate\u017ee preko neke granice.&quot;<\/p>\n<p>Iako se zvani\u010dno podr\u017eava samo koncenzus, ipak postoje i osnove da se izvede zaklju\u010dak o zna\u010dajnom uticaju Beograda na Dodika, &scaron;to se mo\u017ee ja\u010de reflektovati i na razvoj&nbsp; politi\u010dke situacije u BiH kad je u pitanju budu\u0107nost Dejtonskog sporazuma. Nikako nije dobro da narod sebi dozvoli da i dalje bude predizborna ovca&#8230;<\/p>\n<p>Komplikovani sistemi i odnosi iz pro&scaron;losti neminovno se produ\u017eavaju i ostavljaju traga i sada kad komplikacije ote\u017eavaju te\u017enju ka napretku. Sukob nacionalnog ponosa i identiteta i potrebe za napretkom, makar u ve\u0107 zadanim okvirima, vidljiv je u izravnijim izjavama Vojislava Ko&scaron;tunice, koji vidi nelogi\u010dnost u tome da srpski narod, uklju\u010duju\u0107i Srbe u BiH, odnosno Republici Srpskoj, podr\u017ei \u010dlanstvo u NATO-u. Predla\u017ee da gra\u0111ani Republike Srpske referendumom donesu odluku o tome.<\/p>\n<p>Ko&scaron;tunica upozorava i da je OHR faktor usporavanja procesa osamostaljivanja institucija BiH, te strahuje od centralizacije i unitarizacije koja bi ugrozila postoje\u0107i suverenitet Republike Srpske. Ima li Srbija neke namjere sa RS u budu\u0107nosti?<\/p>\n<p>Republika Srpska mo\u017ee imati samo koristi od dobrih odnosa sa Srbijom, ali je pitanje do koje granice \u0107e Srbija i\u0107i kad bude morala da &scaron;titi svoje interese ako se oni ikada budu direktnije i ja\u010de kosili sa interesima Republike Srpske. I to javnost treba da ima na umu.<\/p>\n<p>Prema izjavama &scaron;efa crnogorske diplomatije, Milana Ro\u0107ena, izvjesno je da Crna Gora ima usagla&scaron;ene odnose sa oba entiteta. \u0110ukanovi\u0107 ostaje pri tome da teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine mora biti sa\u010duvan jer bi svaki drugi slu\u010daj mogao da nas vrati u nestabilnost bliske pro&scaron;losti.<\/p>\n<p>Interesantna je izjava biv&scaron;eg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Pedija E&scaron;dauna, da su Beograd i Podgorica za disciplinovanje premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, najve\u0107i saveznici BiH, u \u010demu se jasno vidi sprega interes&acirc; koja \u0107e vjerovatno odlu\u010diti budu\u0107nost BiH.<\/p>\n<p>Nedavno su se sastali i &scaron;efovi diplomatija Srbije, BiH i Turske. Turski &scaron;ef diplomatije Ahmet Davutoglu tako\u0111e je izrazio stav o podr&scaron;ci suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te da samo stabilan region i miroljubivost mo\u017ee da koristi narodima na Balkanu.<\/p>\n<p>Hrvatska, odnosno njeni politi\u010dari, pokazuju podjednako &scaron;arolik spektar stavova i anga\u017eovanosti u odnosu prema BiH. Karakteristika novoizabranog predsjednika zasad je neutralnost u predlaganju rje&scaron;enj&acirc;. On se dr\u017ei daleko od poku&scaron;aja da se igra kroja\u010da ili neopreznog hu&scaron;ka\u010da, za razliku od mnogih kolega.<\/p>\n<p>Josipovi\u0107 se ogradio od Mesi\u0107evih posljednjih izjava, kao i od pomilovanja osu\u0111enih za ratne zlo\u010dine, &scaron;to mo\u017ee biti dobar znak za budu\u0107nost odnosa izme\u0111u dvije zemlje. Tome \u0107e vjerovatno pomo\u0107i i nemije&scaron;anje u unutra&scaron;nja pitanja druge dr\u017eave, jer Josipovi\u0107 isti\u010de da rje&scaron;enja nametnuta spolja nisu nikada do sada bila efikasna, pa se dugoro\u010dna rje&scaron;enja mogu prona\u0107i posti\u0107i samo dogovorom sva tri naroda.<\/p>\n<p>Za razliku od njega, Vesna Pusi\u0107 bi da skroji gra\u0111anima BiH pet administrativnih jedinica: dominantno srpsku, dominantno hrvatsku, dominantno bo&scaron;nja\u010dku i dvije mije&scaron;ane, a trajnu stabilnost BiH vidi samo kao posljedicu projekta u kojem \u0107e direktno u\u010destvovati i Srbija i Hrvatska.<\/p>\n<p>Kakve li arogancije, bio bi komentar na to da nije poznato da sudbine malih uvijek kroje veliki. Samo, Vesna Pusi\u0107 nije ta. Da li je Pusi\u0107ka razmi&scaron;ljala o funkcionalnosti konstrukcije od pet dijelova i kako bi ona bila bolja od podjele koja u BiH ve\u0107 postoji. Glavnina hrvatskih politi\u010dara zala\u017ee se za tre\u0107i entitet, Dejtonski sporazum nazivaju gre&scaron;kom, a posebno problemati\u010dan odnos imaju sa Republikom Srpskom, koju ne propu&scaron;taju da \u010daste epitetom&quot;genocidna tvorevina&quot;. Nastavi li se kontinuitet ovakvih stavova, sve su prilike da ni skora budu\u0107nost ne\u0107e vidjeti potpuno stabilan region Balkana.<\/p>\n<p>Na kraju, kako pisati o odnosima ovih susjednih dr\u017eava, a pre\u0107i preko Mesi\u0107eve izjave, jo&scaron; uvijek aktuelne, da bi u slu\u010daju referenduma poslao hrvatsku vojsku na koridor. Rije\u010di koje dugo ne\u0107e izgubiti na te\u017eini. Ali, \u010dudi li ili ne \u010dudi &scaron;to bo&scaron;nja\u010dki politi\u010dari o\u010dekuju da \u0107e Josipovi\u0107 nastaviti dosada&scaron;nju politiku predsednika Hrvatske i graditi dobru saradnju sa Sarajevom? Dva entiteta se ne &scaron;tede ni me\u0111usobno. &Scaron;ta to govori o zrelosti bosanskih naroda i odnosima me\u0111u njima? Jesu li jo&scaron; u pubertetu? Izbori se bli\u017ee, radikalne ideje ne\u0107e BiH odvesti naprijed.<\/p>\n<p>Polarizacije su evidentne. Dva entiteta grade razli\u010dite odnose. RS te\u017ei Srbiji, Srbija je otvorenija prema RS, ali izra\u017eava volju da sara\u0111uje sa \u010ditavom BiH; Federacija je usmjerenija ka Hrvatskoj, Hrvatska ne\u0107e da pre\u0111e preko statusa RS; a Crna Gora ne \u017eeli ili ne smije da se mije&scaron;a (!), nudi saradnju i jednima i drugima.<\/p>\n<p>Bosna \u0107e, po svemu sude\u0107i, ostati jo&scaron; dugo problemati\u010dno dijete Evrope, jer kako predvi\u0111a &quot;Financial Times&quot; ona je pored Turske i Ukrajine jedna od zemalja koja bi zapadanjem u te&scaron;ko\u0107e bila u stanju da ugrozi projekat Evropske Unije. To zna\u010di da treba o\u010dekivati dugoro\u010dno prisustvo evropskih zvani\u010dnika na ovom podru\u010dju. To potvr\u0111uje i Inckova izjava da su male vjerovatno\u0107e da \u0107e se OHR povu\u0107i iz BiH u ovoj godini. Dokle?<\/p>\n<p>Naposlijetku, za&scaron;to gra\u0111ani sami sebi ne bi mogli da skroje odijelce, pa da im bude udobno, a ne tijesno kao sada? Time bi se stvorila i nit koja rje&scaron;ava sve politi\u010dke, dru&scaron;tvene i druge probleme, jer delikatnom stanju u BiH svakako ne\u0107e pomo\u0107i ni verbalni ni kroja\u010dki ispadi, samo razum. Bosanska siro\u010dad zasad treba odraslog, zrelog roditelja koji \u0107e htjeti i znati kako da ih usmjeri, ali ako gra\u0111ani BiH budu davali drugima da guraju, mogle bi o\u010di lako da im isko\u010de.<\/p>\n<p><em>6yka.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za&scaron;to i kako se susjedne zemlje bave stanjem u BiH<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47360","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47360"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47360\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}