Srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski nisu \u010detiri razli\u010dita jezika. Ko \u017eeli da \u010duje razlike, \u010desto ima politi\u010dki problem, ocenjuju vode\u0107i bosanski lingvisti. Na\u017ealost, jezik je \u010desto u slu\u017ebi politike. <\/p>\n
Pi\u0161e: Ljiljana Piroli\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n "Svako normiranje jezika je glupost jer jezik postoji i funkcioniše zahvaljuju\u0107i jezi\u010dkom genu. Svako petljanje u rad tog gena jednako je glupo kao i petljanje u rad gena koji, naprimer, upravlja funkcijom jetre ili slezine. To je jedan od razloga zašto je normiranje glupo, a drugi je taj što se proglasi jezi\u010dkih normativa jednostavno, ne primaju u narodu", ka\u017ee Midhat Ri\u0111anovi\u0107, profesor engleskog jezika i lingvistike, nešto kao enciklopedija Britanika koja se sama od sebe lista, tu pred vama.<\/p>\n Narod gradi jezik<\/strong><\/p>\n Više od 60 godina on osluškuje i \u010dita jezik svoje sredine. "Govor – obi\u010dan, svakodnevni govor – je najkreativniji vid ljudske komunikacije. Govorom, na neki na\u010din, ulazite u mozak drugih ljudi. Ja ne tvrdim da svi ljudi govore na kreativan na\u010din, ali govorni jezik u sebi nosi potencijal koji nema nijedan drugi lingvisti\u010dki medij. Vešte i darovite osobe taj potencijal mogu iskoristiti da stvore fantasti\u010dne efekte", ka\u017ee sarajevski lingvista i dodaje da je pojam "pravilnog" u modernoj lingvistici izba\u010den.<\/p>\n "U svaki društveni segment se ide preko jezika, a svaki segment ima svoje specifi\u010dnosti. Naprimer, ako ne znate jezik podzemlja, jezik mafije – ne mo\u017eete u\u0107i u podzemlje, ne mo\u017eete postati mafija", objašnjava profesor i naglašava da samo ono što je suprotno jezi\u010dkom ose\u0107anju, nije pravilno.<\/p>\n Zatim daje primjer: "Kad pri\u010damo vic o Muji koga su pitali da li je \u010ditao ‘Na Drini \u0107upriju’, mi \u0107emo obavezno Mujin odgovor citirati rije\u010dima: ‘Šta ba \u0107it'o, hod'o po njoj’. Ako biste ovo preveli na ‘knji\u017eevni jezik’ pa rekli: ‘Ne samo \u010ditao nego i hodao po njoj’, vic bi izgubio ono što je u njemu najsmešnije. Ili, zar je išta bolje re\u0107i za nešto što se dobro prodaje, nego: ‘Ide k'o halva?’ Došlo je do prave revolucije u lingvistici, koja je totalno nepoznata ovde", ka\u017ee Ri\u0111anovi\u0107.<\/p>\n Kojim se jezikom govori u Bosni?<\/strong><\/p>\n Na pitanje, kojim jezikom se govori u BiH, Ri\u0111anovi\u0107 odgovara: "Ne vodite psa veterinaru da mu nadene ime, pa ne\u0107ete ni lingvisti dovesti jezik da mu nadene ime. Ime jezika nema veze sa suštinom. On je jedan, mnogo više jedan nego britanski i ameri\u010dki engleski. \u010cesto sam bio svedok nesporazuma izme\u0111u Britanaca i Amerikanaca", smatra ovaj lingvista i nastavlja: <\/p>\n "Ime ne bira lingvista, jer nema pravo na to. Meni bi bilo logi\u010dno, pošto se govori na teritoriji Bosne, da se zove ‘bosanski’. Naziv ‘Hercegovina’ dodali su nam okupatori, prvo Turska, a zatim i Austrija. Iako sam Hercegovac, ja taj deo naziva zemlje – odbacujem. Ovo je zemlja Bosna u kojoj \u017eive Bosanci koji govore bosanski jezik", ka\u017ee Ri\u0111anovi\u0107 i dodaje da se u jezi\u010dkoj nauci smatra da ljudi koji se bez teško\u0107a sporazumevaju, govore jedan jezik.<\/p>\n Prema tome, današnji srpski, bosanski, crnogorski, hrvatski \u010dine jedan jezik sa \u010detiri naziva. "Ko god tvrdi da su u pitanju \u010detiri razna jezika, ili je gluv, ili \u0107aknut, ili – što je gore nego biti gluv i \u0107aknut – ekstremni nacionalista", ka\u017ee poznati bosanski lingvista.<\/p>\n Samo se politi\u010dari "ne razumeju"<\/strong><\/p>\n "Srbi, Hrvati, Crnogorci i Bošnjaci imaju jedan jezik. Re\u010d je o \u010detiri ju\u017enoslavenska standardna jezika, potpuno ravnopravna kao sociolingvisti\u010dke \u010dinjenice", saglasan je i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, lingvista Senahid Halilovi\u0107. "Dakle, mi u BiH govorimo jednim jezikom, pa, ipak, zastupnici u Parlamentu BiH tra\u017ee da im se dokumenti za sednice prevode sa srpskog na bosanski, bosanskog na hrvatski i tako dalje i tako gluplje."<\/p>\n "Bio sam u jednoj komisiji koja je predlo\u017eila rešenje, koje eto, na\u017ealost, nije prihva\u0107eno… Hteli smo malo da relaksiramo situaciju i sugerisali smo mogu\u0107nost da se svi dokumenti za sednice štampaju jedanput na jednom, drugi put na drugom, a tre\u0107i put na tre\u0107em standardnom jeziku, ali to nije prihva\u0107eno. Time bi se smanjili troškovi štampanja, a i odaslala bi se poruka da se odli\u010dno mo\u017eemo razumeti ako ima dobre volje, da mo\u017eemo jeftinije da praktikujemo tu svoju ustavnu kategoriju ravnopravnosti jezika u BiH", ka\u017ee profesor Halilovi\u0107.<\/p>\n On dodaje da danas u BiH postoji i getoiziranje mladih na osnovu jezika u segregacijskom projektu "Dvije škole pod jednim krovom". "Ako ka\u017eeš ‘tko’ ideš na jedan ulaz škole, a ako ka\u017eeš ‘ko’, ideš na drugi. Mi na\u017ealost, ne u\u010dimo mlade da je to jedan jezik. Ne insistiramo na sli\u010dnostima, nego na razlikama", ka\u017ee Halilovi\u0107.<\/p>\n Uvek u slu\u017ebi politike<\/strong><\/p>\n "Prema jeziku postoje tri odnosa. Jedan je njegova struktura, drugi je njegova funkcija u društvenoj zajednici, a tre\u0107i je emotivni odnos svakog govornika. Kad govorimo o jeziku kojim govore Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Crnogorci, kao strukturi, onda je to jedan jezik standardne forme, koja je stvarana od 1850. godine, pa sve do devedesetih godina prošloga stolje\u0107a", ka\u017ee poznati bosanski lingvista Josip Baoti\u0107, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu.<\/p>\n "Drugo je pitanje, naravno, kada jeziku pristupamo sa funkcionalnog aspekta i kada se ostane u okviru njegove standardne forme, da li je ta standardna forma unificirana do kraja, da u njoj nisu prepoznatljivi nacionalni izbori i nacionale realizacije? Kada je u pitanju jezik bilo koje višenacionalne zajednice, onda u njemu nije teško prepoznati jezik realizacije u okviru bilo kojeg nacionalnog korpusa", prime\u0107uje profesor Baoti\u0107 i podvla\u010di da je jezi\u010dka politika uvek odraz nacionalne politike.<\/p>\n Ako je cilj nacionalne politike integracija društva, onda \u0107e se i jezik staviti u funkciju integracije društva i obratno. "U ovom našem vremenu koje je karakteristi\u010dno po dezintegraciji društva, jezik je razbijen do tog nivoa da imamo ‘dve škole pod jednim krovom’ i to da u\u010denici jedne nacionalnosti ne mogu slušati nastavu na jeziku druge nacionalnosti, iako je to isti jezik", ka\u017ee profesor Baoti\u0107.<\/p>\n DW<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski nisu \u010detiri razli\u010dita jezika. Ko \u017eeli da \u010duje razlike, \u010desto ima politi\u010dki problem, ocenjuju vode\u0107i bosanski lingvisti. Na\u017ealost, jezik je \u010desto u slu\u017ebi politike. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47353","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47353"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47353\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}