{"id":47352,"date":"2010-05-01T12:09:34","date_gmt":"2010-05-01T12:09:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47352"},"modified":"2010-05-01T12:09:34","modified_gmt":"2010-05-01T12:09:34","slug":"burke-i-zemljotresi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/01\/burke-i-zemljotresi\/","title":{"rendered":"Burke i zemljotresi"},"content":{"rendered":"<p>Prema seizmolo&scaron;kim istra\u017eivanjima, od svih dr\u017eava sveta zemljotresi najvi&scaron;e prete Iranu, a prema mi&scaron;ljenju jednog konzervativnog &scaron;iitskog sve&scaron;tenika sve je to zbog &#8211; \u017eena!<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Bo\u0161ko Jak\u0161i\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Vode\u0107i nedavno propoved petkom, koju je prenosila i televizija, hod\u017eatoleslam Kazem Sadiki je do&scaron;ao do revolucionarnog zaklju\u010dka: \u017eene koje kr&scaron;e kodove islamskog na\u010dina obla\u010denja &scaron;ire po dru&scaron;tvu promiskuitet &scaron;to je razlog Alahove kazne: rastu\u0107eg broja zemljotresa.<\/p>\n<p>Sve bi moglo da se posmatra kao primitivna dogmatska banalnost da u poslednje vreme politi\u010dka debata oko burke &#8211; prekrivke \u017eenskog tela i lica, ili nikaba &#8211; vela preko lica koji ostavlja samo uzani prostor za o\u010di, ne izaziva seizmi\u010dke potrese &scaron;irom islamskog i hri&scaron;\u0107anskog sveta.<\/p>\n<p>Hiljadama kilometara daleko od iranskog svetog grada Koma, u Kaleu, francuski predsednik Nikola Sarkozi je nalo\u017eio poslanicima svoje stranke da pripreme zakon koji bi burke eleminisao sa svih javnih prostora jer su neuskladive sa otvorenim, liberalnim i tolerantnim dru&scaron;tvom. &bdquo;Burka je &scaron;etaju\u0107i zatvor.&quot;<\/p>\n<p>Koji dan kasnije, Belgija umalo nije postala prva dr\u017eava na svetu koja bi imala zakon po kome se ka\u017enjavaju osobe koje na javnim mestima delimi\u010dno ili potpuno pokrivaju svoja lica na na\u010din da ih nije mogu\u0107e prepoznati.<\/p>\n<p>Samo zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da je belgijska federalna vlada ove nedelje pala &#8211; &scaron;to je ve\u0107 postala rutina &#8211; nije izglasan ovaj zakon koji predvi\u0111a zatvorske ili nov\u010dane kazne od 15 do 25 evra.<\/p>\n<p>Usijava se debata &scaron;irom sveta. Pakistanski Savet za umetnost zabranio je predstavu &bdquo;Burkavaganca&quot; pozori&scaron;ne grupe Ajoka koja se bavi ovim sve kontroverznijim problemom.<\/p>\n<p>Kada je pro\u010ditala izjavu iranskog sve&scaron;tenika, jedna ameri\u010dka blogerka pozvala je iranske \u017eene da mu izazovno odgovore 26. aprila &#8211; pa da se vidi da li \u0107e biti zemljotresa. Koliko Iranki se odazvalo ne znam, mada sam po ulicama Teherana mogao da se uverim da se uve\u0107ava broj onih koje se protive striktnim kodovima islamskog obla\u010denja. Ono &scaron;to sigurno znam jeste to da zemljotresa nije bilo.<\/p>\n<p>Iranski \u010dador, avganistanska burka ili saudijski nikab postali su poslednjih decenija prepoznatljivi simboli. U Iranu, Avganistanu ili Saudijskoj Arabiji to su simboli islamske \u010distote.<\/p>\n<p>Na hri&scaron;\u0107anskom Zapadu, ali i u mnogim islamskim zemljama, to su simboli isklju\u010divanja \u017eena iz dru&scaron;tvenog \u017eivota. Nedavno sam gledao kako su u Al\u017eiru iz autobusa izbacili \u017eenu pod crnim nikabom i njenog u bradu zaraslog mu\u017ea. Podse\u0107aju ih na godine straha i terora islamskog fundamentalizma. Znaju kakva se versko-politi\u010dka poruka krije iza crne pokrivke.<\/p>\n<p>Burka je u novi milenijum u&scaron;la kao politi\u010dki simbol. Evropski politi\u010dari od Sarkozija do Berluskonija koriste je da bi poja\u010dali utisak &bdquo;razli\u010ditosti&quot; imigranata koji su pre\u010desto diskriminisani i optu\u017eivani za sva zla.<\/p>\n<p>Insistiranje na &bdquo;varvarskoj prirodi&quot; burke postaje uobi\u010dajen na\u010din da se demonizuje ionako potcenjena imigrantska manjina za koju neki Sarkozijevi poslanici ka\u017eu da je &bdquo;gomila lenjivaca&quot; koji \u017eive od rada francuskog naroda.<\/p>\n<p>Na drugoj strani je Iran. Iako je re\u017eim suo\u010den sa rastu\u0107im otporom teokratskoj vlasti, tamo je relativno lako prikupiti politi\u010dku podr&scaron;ku za argument da autonomija \u017eene da sama odlu\u010di kako \u0107e se obla\u010diti predstavlja otrovni serum protiv Homeinijeve islamske revolucije.<\/p>\n<p>Debata o pokrivanju odnosno otkrivanju \u017eena postala je visoko politizirana. Ono &scaron;to se pomalja iz te debate jeste to da se \u017eene i dalje defini&scaron;u po svom telu i kvadratima ko\u017ee koju su spremne da pokriju ili otkriju.<\/p>\n<p>Ukoliko odaberu da se u Belgiji, Holandiji ili Francuskoj pokriju burkama, optu\u017euju ih da su nespremne da se integri&scaron;u u kulturu i dru&scaron;tvo u kome \u017eive. Ukoliko se po konzervativnim islamskim sredinama ne pokrivaju, njihova tela i seksualnost progla&scaron;avaju se za uzrok bo\u017ejih kazni u obliku prirodnih katastrofa.<\/p>\n<p>U zapadnim dru&scaron;tvima vlada sli\u010dan pristup pojednostavljivanja po kome se izlaganje \u017eenskog tela smatra znakom oslobo\u0111enja. Ozbiljna rasprava o tome kako takva seksualizacija osloba\u0111a tvrdoglavo se odbacuje.<\/p>\n<p>Proisti\u010de da u oba slu\u010daja postoji gotovo brutalno nepo&scaron;tovanje \u017eenske autonomije i statusa \u017eene kao ljudskog bi\u0107a ravnopravnog sa mu&scaron;karcem. \u017dena ili kao objekat pokrivanja islamskog sveta, ili kao objekat otkrivanja zapadne civilizacije. Obe verzije diktira mu&scaron;ko nepoverenje.<\/p>\n<p>Kontrola nad \u017eenom i nevidljivost koju \u010dador ili burka name\u0107u postaju mo\u0107an saveznik u o\u010duvanju autoritarnih konzervativnih re\u017eima koji, ba&scaron; zbog toga, \u017eeni prete bo\u017ejom nemilosrdno&scaron;\u0107u.<\/p>\n<p>Ako talibani, Islamska Republika Iran i vehabitska kraljevina Saudijska Arabija teraju \u017eene da budu nevidljive kao znak politi\u010dke kontrole, nametanje \u017eeni da se otkriva kao znak oslobo\u0111enja istovremeno pokazuje koliko je prevladan feministi\u010dki pokret na Zapadu, pokret koji recimo \u0107uti dok snage NATO u Avganistanu pre\u0107utno podr\u017eavaju plemensku praksu podjarmljivanja \u017eena, de\u010djih brakova ili ubistava iz \u010dasti.<\/p>\n<p>Svako radi na tome da napravi sopstvene &bdquo;dobre&quot; i &bdquo;lo&scaron;e&quot; \u017eene. Intervencija dr\u017eave po \u017eenskim ormanima, bez obzira na to da li burku promovi&scaron;e ili zabranjuje, ipak se zavr&scaron;ava tako &scaron;to se \u017eensko telo podvrgava diktatu mu&scaron;karca. A ima li dr\u017eava pravo da odlu\u010duje kako \u0107e ko biti obu\u010den?<\/p>\n<p>Razne me\u0111unarodne organizacije za ljudska prava, uklju\u010duju\u0107i i Amnesti interne&scaron;enel, protive se zabranama. Ka\u017eu da ograni\u010davaju slobodu veroispovesti i slobodu izra\u017eavanja. Upozoravaju da je danas na dnevnom redu burka, sutra islamska marama, prekosutra turban Sika, a onda mo\u017eda i mini suknja.<\/p>\n<p>Hjuman rajts vo\u010d insistira na tome da su dru&scaron;tva du\u017ena da &scaron;tite \u017eenino pravo izbora. &Scaron;to se tih pitanja ti\u010de, ka\u017eu, neophodno je po&scaron;tovati li\u010dni pristup. Da li to onda zna\u010di da vlade treba da imaju pristup garderobi svake \u017eene i da ih pitaju da li su ili ne primorane da nose burke ili nikabe?<\/p>\n<p>Drugi se dr\u017ee stava da problem u Evropi ionako pripada malom broju muslimanki, i da ga zato treba ignorisati kao bezna\u010dajan. Problem je &scaron;to se tenzija pove\u0107ava i u Belgiji i u Francuskoj.<\/p>\n<p>Zvu\u010di logi\u010dno, ali nekada mi se \u010dini da su razne grupe za ljudska prava vi&scaron;e zaokupljene teorijom i ideologijom nego realnostima na terenu. Sve me nekako podse\u0107a na Arhimedove krugove i rimskog kopljanika. Ili na drevne rasprave o tiranoubistvu. Ili na dileme francuske revolucije o kori&scaron;\u0107enju sile u odbrani demokratije i slobode.<\/p>\n<p>Zar uo\u010di teroristi\u010dkog napada na Ameriku 11. septembra 2001. mnogi fundamentalisti\u010dki fanatici nisu pod barjakom verskih sloboda stekli politi\u010dki azil na Zapadu? Zar po Bosni nisu vr&scaron;ljali razni mud\u017eahedini pretvaraju\u0107i jedan sekularni prostor u poligon &bdquo;bele Al Kaide&quot;? &Scaron;ta je bilo posle?<\/p>\n<p>Nisam za zabrane, ali jesam za pitanja. Za&scaron;to se grupe za ljudska prava ne pozabave tretmanom nemuslimanki u pojedinim islamskim zemljama, ba&scaron; u onima koje insistiraju da se Evropa saglasi sa burkom, \u010dadorom ili nikabom?<\/p>\n<p>Ako se insistira na odevnom ispoljavanju islamskog identiteta u hri&scaron;\u0107anskom svetu, za&scaron;to se ne po&scaron;tuje odevni identitet hri&scaron;\u0107anske \u017eene u islamskom svetu? Ili sada treba da strahujem da \u0107e se na\u0107i neko ko \u0107e i samo postavljanje ovog pitanja nazvati bogohulnim vre\u0111anjem Alaha i njegovog proroka Muhameda?<\/p>\n<p><em>Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema seizmolo&scaron;kim istra\u017eivanjima, od svih dr\u017eava sveta zemljotresi najvi&scaron;e prete Iranu, a prema mi&scaron;ljenju jednog konzervativnog &scaron;iitskog sve&scaron;tenika sve je to zbog &#8211; \u017eena!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47352","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47352","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47352"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47352\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47352"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47352"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47352"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}