{"id":47350,"date":"2010-04-29T11:25:28","date_gmt":"2010-04-29T11:25:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47350"},"modified":"2010-04-29T11:25:28","modified_gmt":"2010-04-29T11:25:28","slug":"genetski-manipulirana-nacionalna-svetinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/29\/genetski-manipulirana-nacionalna-svetinja\/","title":{"rendered":"Genetski manipulirana nacionalna svetinja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: A. \u0160ubi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Njema\u010dka policija ve\u0107 danima \u010duva – polje krumpira! Ali ne bilo kakvog krumpira: po prvi puta u Njema\u010dkoj je na otvorenom polju zasa\u0111en genetski manipulirani krumpir, što je izazvalo pravu buru negodovanja. <\/p>\n

Još od pruskog kralja Fridricha Velikog je Njema\u010dka nezamisliva bez krumpira. Upravo on je poticao sadnju krumpira u svom kraljevstvu kako bi svoje podanike spasio od gladi. Gomoljasta biljka koju su Europljani doveli iz Amerike – isprva zapravo samo da bi se divili njenom cvijetu. Skromno i strpljivo je spašavala \u010ditavu naciju u vremenima gladi i ratova, što krumpiru Nijemci nisu nikada zaboravili. <\/p>\n

U me\u0111uvremenu gotovo da nema podru\u010dja u Njema\u010dkoj gdje neko jelo od krumpira ne spada u specijalitet – od tirinških okruglica na istoku do reibekuchena, polpeta od krumpira na zapadu, od salate od krumpira s krastavcima i majonezom na sjeveru pa do bavarskih okruglica punjenim vo\u0107em – na primjer šljivama kakve poznajemo i u Hrvatskoj. <\/p>\n

Baš po krumpiru!<\/strong><\/p>\n

Zato je izazvalo pravo ogor\u010denje \u010ditave nacije da je upravo njema\u010dki kemijski koncern BASF izabrao tu nacionalnu vrednotu kako bi ga – genetski manipulirao. I po prvi puta je i Europska komisija i njema\u010dka vlada odobrila sadnju genetski manipuliranog krumpira – kemijski koncern ga je nazvao Amflora, na 15 hektara obi\u010dnog polja, bez sigurnosnog odmaka od obi\u010dnih biljaka i bez plasti\u010dnog zvona. Prošlog tjedna je krumpir zasa\u0111en na polju kod Bütowa na sjeveroistoku Njema\u010dke, što je tamo dovelo i na stotine prosvjednika. <\/p>\n

"To je za nas skandal, da je ovdje po prvi puta na svijetu zasa\u0111ena Amflora, bez da su prije toga propisana jasna pravila za sadnju genetski manipuliranog krumpira", objašnjava Burkhard Roloff iz udruge za zaštitu okoliša BUND. Još gore od toga: Europska unija je svjesna da se taj poseban krumpir mo\u017ee pomiješati sa onim "Bogom danim" i dopušta da udio tog krumpira na našem tanjuru mo\u017ee iznositi 0,9%. Ovo golemo zanimanje javnosti su iskoristili i mnogi prehrambeni koncerni – od proizvo\u0111a\u010da \u010dipsa pa do McDonaldsa da po\u017eure uvjeriti javnost kako se kod njih taj krumpir ne\u0107e na\u0107i.<\/p>\n

Nije niti stvoren za tanjure<\/strong><\/p>\n

Zapravo, Amflora nije niti stvorena za naše tanjure. Koncern BASF je godinama pokušavao stvoriti krumpir posve druge namjene – za industriju. Jer krumpir nije samo povr\u0107e za jelo: u mnogim proizvodima se koristi škrob koji sti\u017ee upravo iz krumpira. Ali ti proizvo\u0111a\u010di – na primjer papira, su imali problem: njih zanima samo škrob amilopektin koji je tek dio "obi\u010dnog" krumpira, sve ostalo – poput še\u0107era, im \u010dak smeta. Zato ovaj genetski manipulirani gomolj ima više tog škroba nego što se mo\u017ee na\u0107i u bilo kojem drugom krumpiru. Drugim rije\u010dima, Amflora nipošto nije ukusna za jelo, ali vrijedi zlata za industriju – i naravno, za njegovog proizvo\u0111a\u010da, koncern BASF. <\/p>\n

Glasnogovornica koncerna Susanne Benner utoliko tvrdi da se di\u017ee prašina bez razloga: "To je genetski manipulirani proizvod koji se opširno ispitivao da li je siguran za \u010dovjeka, \u017eivotinje i okoliš. Utoliko je za nas naravno pozitivan signal da se sada, nakon toliko godina istra\u017eivanja, kona\u010dno mo\u017ee komercijalno eksploatirati."<\/p>\n

Ulazak na mala vrata?<\/strong><\/p>\n

I to ne samo u Njema\u010dkoj: BASF planira nasadu tog krumpira na 80 hektara u \u010ceškoj i na 150 hektara polja u Švedskoj. Ali postoji još jedan problem: genetski stru\u010dnjaci su, onako uz put, ovaj krumpir u\u010dinili manje osjetljivim na nametnike i mikroorganizme. Drugim rije\u010dima – i na antibiotike. Da li \u0107e onda i ljudi i \u017eivotinje koji bi jeli taj krumpir, postati manje osjetljivi na lijekove – o tome još ne postoje pouzdane studije. A Martin Hoffstetter iz Greenpeacea se boji da je ovaj krumpir tek po\u010detak za kemijske koncerne i njene genetske proizvode: "To što je htio koncern BASF, to je i dobio: genetski manipulirani krumpir na otvorenom polju. To je svojevrsni ulazak genetske tehnologije i u Njema\u010dku."<\/p>\n

Ali zasad – samo iza \u010deli\u010dne ograde i uz \u010duvare koje mora pla\u0107ati koncern i koji \u0107e nadzirati svaki ulazak i izlazak s tog polja krumpira. Zapravo je moglo i jeftinije: institut Frauenhofer je bez genetske tehnologije, u me\u0111uvremenu uzgojio krumpir sa tek nešto manje škroba od Amflore.<\/p>\n

DWW<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: A. \u0160ubi\u0107 Njema\u010dka policija ve\u0107 danima \u010duva – polje krumpira! Ali ne bilo kakvog krumpira: po prvi puta u Njema\u010dkoj je na otvorenom polju zasa\u0111en genetski manipulirani krumpir, što je izazvalo pravu buru negodovanja. Još od pruskog kralja Fridricha Velikog je Njema\u010dka nezamisliva bez krumpira. Upravo on je poticao sadnju krumpira u svom kraljevstvu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47350","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47350"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47350\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}