{"id":47349,"date":"2010-04-28T10:33:53","date_gmt":"2010-04-28T10:33:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47349"},"modified":"2010-04-28T10:33:53","modified_gmt":"2010-04-28T10:33:53","slug":"znanstvenici-sto-spaja-zizeka-i-islandske-vulkane-povremene-provale","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/28\/znanstvenici-sto-spaja-zizeka-i-islandske-vulkane-povremene-provale\/","title":{"rendered":"Znanstvenici: \u0160to spaja \u017di\u017eeka i islandske vulkane? Povremene provale"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tanja Rude\u017e<\/strong><\/em><\/p>\n

Svjetski mediji ve\u0107 se danima bave raznim aspektima posljedica što ih je prouzro\u010dio oblak prašine iz islandskog vulkana Eyjafjallajökull. Doprinos raspravi dao je i slavni slovenski filozof Slavoj \u017di\u017eek svojim tekstom Prestanite im vjerovati: ozonsku rupu vide samo znanstvenici<\/a><\/em>, objavljenim u našem prilogu Magazin. Tekst, u kojemu \u017di\u017eek propituje našu sve ve\u0107u ovisnost o znanstveno-tehnološkom napretku koji nas \u010dini ovisnima o hirovima prirode, izazvao je burne i opre\u010dne reakcije me\u0111u hrvatskim znanstvenicima. Navodimo što neki od njih odgovaraju \u017di\u017eeku.<\/p>\n

Dr. Boris Lenhard, Sveu\u010dilište u Bergenu:<\/strong><\/p>\n

\u010clanak je tipi\u010dna \u017ei\u017eekovska maestralna papazjanija u kojoj neiskusan \u010ditatelj od silnih izvrtanja teza (po predvidljivoj šabloni koju je Julian Baggini nazvao ‘\u017ei\u017euku’) i mudrozvu\u010de\u0107ih šlagvorta propušta uvidjeti rupe u logici i \u010dinjeni\u010dnom supportu puno dublje od grotla Eyjafjallajökulla.<\/p>\n

\u017di\u017eek se pita ‘kako to da su znanstveni dokazi po\u010deli govoriti u prilog dopuštanju letenja iznad ve\u0107eg dijela Europe upravo kad je pritisak zra\u010dnih kompanija postao neodr\u017eiv’. Vrlo jednostavno – jer znanstvenih dokaza prije toga nije bilo ni za jednu tezu. Ekonomski devastiraju\u0107u odluku o zabrani letenja donijeli su birokrati ne na temelju znanstvenih saznanja, nego na temelju ša\u010dice anegdotalnih slu\u010dajeva zrakoplova koji su proletjeli prakti\u010dki iznad grotla usred erupcije gdje je koncentracija krutih \u010destica bila milijune puta ve\u0107a. Kao što je jedan bloger primijetio, lako je birokratima biti uvjeren da su donijeli odluku na dobrobit svih kada se ra\u010dun za nju ispostavlja drugima. Ono nad \u010dime \u017di\u017eek lamentira kad ka\u017ee ‘\u010dak i znanstveno razmatranje prirodnih opasnosti mora se prignuti pod (pritiskom) kapitala’, ljudi koji nisu ekonomski nepismeni zovu cost-benefit analizom.<\/p>\n

Tirada o navodnoj bespomo\u0107nosti znanosti još je jedan ideološki promašaj. Ideja da znanstvenici moraju imati nedvosmislene odgovore na sva pitanja koja im javnost postavlja posljedica je nerazumijevanja funkcioniranja znanosti od strane te iste javnosti (koja o\u010dito uklju\u010duje i \u017di\u017eeka samog), a ne slabosti samih znanstvenika ili znanosti kao takve. Da znanstvenici imaju odgovor na sve, znanost kao djelatnost bila bi stvar prošlosti, a eksperti bi bili ‘pismoznanci’ koji bi imali svrhu nau\u010diti te primjenjivati i javnosti pribli\u017eavati svu tu kona\u010dnu mudrost.<\/p>\n

Dr. Dejan Vinkovi\u0107, Sveu\u010dilište u Splitu:<\/strong><\/p>\n

Tu\u017eno je kada ugledni intelektualci poput \u017di\u017eeka spadnu na razinu kafanske filozofije. U biti, njegov se tekst mo\u017ee sa\u017eeti u poruku da lošim odlukama mo\u017eemo upropastiti dobrobiti onoga što nam pru\u017ea znanstveno-tehnološki razvoj. No, pritom je pokazao da uop\u0107e ne razumije kako moderne prirodne znanosti funkcioniraju, ni kako se prikupljaju i interpretiraju podaci. Brka lon\u010di\u0107e, pa u isti koš stavlja i znanstveno nepismene i\/ili korumpirane donositelje odluka i znanstvenike kojima je posao prikupiti i prezentirati znanstvene \u010dinjenice.<\/p>\n

Dr. Tomislav Janovi\u0107, Hrvatski studiji:<\/strong><\/p>\n

Nagradno pitanje: što spaja islandske vulkane s najunosnijim slovenskim izvoznim proizvodom (osim što su im imena jednako neizgovorljiva – vulkanska za neskandinavce, \u017di\u017eekovo za neslavene)? Odgovor: povremene provale.<\/p>\n

Naravno, ne do\u017eivljavaju svi \u017di\u017eeka poput mene. Imao sam priliku slušati njegovu obo\u017eavateljicu kako prepri\u010dava dojmove s konferencije na kojoj je \u017di\u017eek bio glavna zvijezda. Osobito je se dojmilo to što se \u017di\u017eeku na licu vidi da misli, da pora\u0111a ideje. Podigao sam obrve, a ona je objasnila: ‘On se toliko mu\u010di dok razmišlja da mu na licu izbijaju graške znoja, pa je nakon svakog predavanja mokar kao miš’.<\/p>\n

E sad, \u010dini se da se guru postmoderne misli nije jako znojio kada je pisao \u010dlan\u010di\u0107 o novoj geološkoj eri (antropocenu). Glavna njegova teza otprilike glasi: tehnološki napredak \u010dini nas mnogo ovisnijima o prirodi nego što smo bili prije. To je – za one koji ne znaju – tzv. paradoks, \u017di\u017eekova omiljena misaona figura kojom baca u trans obo\u017eavatelj(ic)e diljem svijeta. Naime, kako dijalekti\u010dki umuje \u017di\u017eek, ‘izuzetno katastrofi\u010dan socioekonomski utjecaj tako malene erupcije (islandskog vulkana) posljedica je našeg tehnološkog napretka (zra\u010dni promet): prije stotinu godina takva bi provala prošla nezamije\u0107eno’. I gle, \u017di\u017eek je stvarno u pravu. Dok nije bilo aviona, nije bilo ni prekida zra\u010dnog prometa. No, on je u pravu i iz još jednog razloga.<\/p>\n

Provala vulkana prije zrakoplovne ere doista je znala pro\u0107i nezamije\u0107eno – na primjer, za one stanovnike Islanda nastanjene u neposrednoj blizini vulkana Laki koji nisu uspjeli ništa zamijetiti kada ih je usred no\u0107i 8. lipnja 1783. preplavila bujica vrele lave. Doduše, ve\u0107i dio – oko \u010detvrtina tadašnjega islandskog stanovništva – ipak je nešto zamijetio: da je prošao gore jer je umirao sporo, od trovanja fluorom ili od gladi prouzro\u010dene iznenadnom promjenom klime. Usput, tada je taj vulkan u atmosferu ispustio 120 milijuna tona sumpornog dioksida – otprilike tri puta više od godišnje emisije današnje europske industrije.<\/p>\n

Toliko o ve\u0107oj ovisnosti \u010dovjeka o prirodi danas – u doba ‘planetarne tehnike’ – nego u idili\u010dno doba posljednje velike provale islandskog vulkana. A kada smo kod provala, evo još jedne iz \u017di\u017eekova \u010dlanka: da su geološki parametri \u017eivota na Zemlji destabilizirani eksponencijalnim rastom naše slobode i mo\u0107i. To je \u017di\u017eek. I kad se ne znoji, privla\u010di pa\u017enju.<\/p>\n

Dr. Pavel Gregori\u0107, Filozofski fakultet u Zagrebu:<\/strong><\/p>\n

Slavoj \u017di\u017eek opet nas podsje\u0107a na lik u crti\u0107u, koji uz mnogo buke i galame izvadi golemu pušku, teatralno pritisne okida\u010d, a iz cijevi iza\u0111e crvena zastavica na kojoj piše ‘BUM!’<\/p>\n

Što nam to \u017di\u017eek u ovom tekstu \u017eeli poru\u010diti? Prvo i osnovno, da je situacija s klimom i okolišem alarmantna. U redu, to ve\u0107 znamo. Drugo, da rješenje te situacije zahtijeva krupne geopoliti\u010dke i ekonomske promjene. U redu, i to ve\u0107 znamo. Tre\u0107e, da je najbolji (jedini?) na\u010din da se to u\u010dini ‘revolucionarno-egalitaristi\u010dka Pravda’ koja uklju\u010duje prevladavanje kapitalizma uz pomo\u0107 terora i prelazak u komunizam neke vrste. E, to je ono ‘BUM!’ na crvenoj zastavici. Primjerena reakcija na to je smijeh, kao u crti\u0107ima, no zabrinjava što su mnogi spremni \u017di\u017eeka uzimati ozbiljno.<\/p>\n

To\u010dno je da bi prije 100 godina erupcija vulkana na Islandu prošla nezapa\u017eeno. No, razlog nije to što nas je tehnološki napredak u\u010dinio ‘ovisnijima o hirovima prirode’, nego to što je omogu\u0107io širi i br\u017ei protok informacija. \u017di\u017eek tvrdi da znanstvenici ne znaju. Jedina potkrepa za tu tvrdnju mo\u017ee se izvu\u0107i odatle što su ekspertna mišljenja u konfliktu me\u0111u sobom, a još je Platon pokazao da je znanstvena istina univerzalna i da ne dopušta kontradikcije. PLJAS!<\/p>\n

Naravno, moderna znanost ne podr\u017eava takvo poimanje istine i njeguje kontradikcije kako bi se one mogle riješiti. S druge strane, kad \u017di\u017eek efektno dopunjava Rumsfelda tvrdnjom da postoji ono što se ne zna da se zna, on je ve\u0107 zaboravio na Platona koji isti\u010de da nije mogu\u0107e znati i ne znati da se zna. Da, ali \u017di\u017eeku to treba kako bi spomenuo ‘ono freudijansko nesvjesno’ i to nam objasnio još opskurnijim Lacanovim tuma\u010denjem istoga. BANG!<\/p>\n

A la\u017ena dvojba s kojom smo suo\u010deni: ili ekološka katastrofa ili komunizam koji \u0107e se, ako se katastrofa ne dogodi, u\u010diniti smiješnim? Evo protudvojbe: ili ekološka stabilizacija ozbiljnim mjerama koje nikome ne\u0107e biti smiješne, ili još jedna masovna ljudska katastrofa. TRAS!<\/p>\n

Dr. Mladen Domazet, Institut za društvena istra\u017eivanja:<\/strong><\/p>\n

Slavoj \u017di\u017eek u pravu je barem utoliko što upozorenja o ekološkoj katastrofi trebamo ili shvatiti ozbiljno i odlu\u010diti ‘danas u\u010diniti stvari koje \u0107e se, ako se katastrofa ne dogodi, \u010diniti smiješnima, ili (ne) u\u010diniti ništa i izgubiti sve u slu\u010daju katastrofe’. No, kada nas postave pred sli\u010dan izbor u avionskom prometu (vezivanje, pretra\u017eivanje i skeniranje prtljage i sl.), \u010desto se kolektivno niti ne pitamo o alternativama kada je u pitanju o\u010duvanje vlastitog i \u017eivota tristotinjak manje ili više poznatih nam suputnika.<\/p>\n

U pravu je \u017di\u017eek i da je konzervativno, ako ne \u010dak i retrogradno, \u017ealiti za tzv. zlatnom prošloš\u0107u, izvornim i idealnim stanjem u kojemu smo se mi (tko?) nalazili u dobra stara vremena i koje smo zbog neke svjetske opa\u010dine (vlastite nemoralnosti, klete sudbe itd.) izgubili, ali daleko od toga da se sva znanstvena i ekološka misao temelji samo na takvoj tlapnji.<\/p>\n

Unato\u010d osebujnom diskursu i pozivanju na epistemološke doprinose ‘prakti\u010dnih filozofa’ kao što je Donald Rumsfeld, sla\u017eem se sa \u017di\u017eekom da pri odre\u0111ivanju vlastite uloge u globalnoj strategiji djelovanja trebamo prestati \u010dekati preciznu znanstvenu uputu što bismo sutra trebali doru\u010dkovati i odrediti vlastiti stav o istinitosti tvrdnje da moje i djelovanje moje zajednice ima utjecaj na \u017eivu i ne\u017eivu okolinu u kojoj se nalazim. I tada treba razmisliti o logi\u010dkim i moralnim posljedicama izabranog stava te i sam stav periodi\u010dki propitivati u svjetlu novih spoznaja.<\/p>\n

Dr. Dario Hrupec, Institut ‘Ru\u0111er Boškovi\u0107’:<\/strong><\/p>\n

Naslov \u010dlanka Slavoja \u017di\u017eeka, ‘Prestanite im vjerovati: ozonsku rupu vide samo znanstvenici’, veoma je zabrinjavaju\u0107i. Iz tog se naslova mo\u017ee pro\u010ditati poziv na op\u0107i bojkot znanosti te primjer jedne od la\u017ei koju znanost navodno servira javnosti – ozonska rupa koja zapravo ne postoji. Sa\u017eetak \u010dlanka dodatno nas uvjerava da je dojam iz naslova bio to\u010dan.<\/p>\n

Od znanstvenika se ‘o\u010dekuje da znaju, ali oni ne znaju’. Dakle, znanstvenici obmanjuju javnost. Oni ne znaju. Treba im prestati vjerovati i okrenuti se ne\u010demu drugom. Da vidimo \u010demu. Pa\u017eljivo \u010ditanje \u010dlanka pokazuje nešto sasvim drugo. \u017di\u017eek upozorava na sve prisutniju iluziju u svemo\u0107 znanosti, iluziju da znanstvenici vladaju prirodnim silama. Sve ve\u0107e oslanjanje na visoku tehnologiju \u010dini ljudski rod sve ranjivijim.<\/p>\n

To je \u017di\u017eekova poruka. Kontradikcija s dojmom iz naslova i sa\u017eetka proizlazi, \u010dini se, iz novinarskog pristupa. Rije\u010di, izvu\u010dene iz konteksta, plijene pozornost. I to je dobro. \u010clanak je vrijedan \u010ditanja.<\/p>\n

Uloga, i trajna obveza, filozofa, znanstvenika i umjetnika jest da poti\u010du promišljanje i preispitivanje. Znanost je vrijedna i mo\u0107na, ali sigurno nije svemo\u0107na. Znamo mnogo o vulkanima i potresima, mo\u017eemo ih donekle \u010dak i predvi\u0111ati, ali ne mo\u017eemo ih kontrolirati. Ne mo\u017eemo ih zaustaviti. Mo\u017eda nikad ne\u0107emo niti mo\u0107i. Tehnologija nam mo\u017ee pomo\u0107i da elementarne nepogode lakše prebrodimo. No, preveliko oslanjanje na tehnologiju mo\u017ee nas skupo stajati.<\/p>\n

Jutarnji.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tanja Rude\u017e Svjetski mediji ve\u0107 se danima bave raznim aspektima posljedica što ih je prouzro\u010dio oblak prašine iz islandskog vulkana Eyjafjallajökull. Doprinos raspravi dao je i slavni slovenski filozof Slavoj \u017di\u017eek svojim tekstom Prestanite im vjerovati: ozonsku rupu vide samo znanstvenici, objavljenim u našem prilogu Magazin. Tekst, u kojemu \u017di\u017eek propituje našu sve ve\u0107u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47349","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47349","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47349"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47349\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47349"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47349"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47349"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}