Eyafjallajokull i dalje bljuje lavu, pa rastopljeno kamenje, pretvoreno u aerosol suklja u nebo na visinu od 7000 metara<\/p>\n
Pi\u0161e: Denis Kulji\u0161<\/strong><\/em><\/p>\n Vulkanološki instituti u Engleskoj i u Toulouseu u Francuskoj, koji se bave tektonikom, ne mogu predvidjeti trajanje erupcije, a meteorolozi i objedinjena europska zra\u010dna kontrola, bave se samo posljedicama – rasprostiranjem vulkanske prašine kroz uzduh, putanjama stalnih visinskih struja i geofizi\u010dkih vjetrova, što je sve bilo unaprijed modelirano simulacijom takvog kriznog stanja, na temelju nedavnih erupcija u Indoneziji, koje su u ju\u017enoj hemisferi tako\u0111er na dulje vrijeme poremetile zra\u010dni promet.<\/p>\n Dosadašnje iskustvo s islandskim \u017eivim vulkanima, kojih je 22, ne mora biti reprezentativno, no znamo da je Eyafjallajokull euruptirao samo tri puta od vikinškog zaposjedanja otoka, što je bilo prije to\u010dno tisu\u0107u godina. No, 1820. kad je posljednji put izbacivao lavu – to je trajalo neprekidno 14 mjeseci – posljedice su bile katastrofalne. Te godine posvuda u Europi propadala je ljetina, jer se umjesto vedrog vremena na prolje\u0107e zavukla "velika suha magla", što je imalo i katastrofalne demografske posljedice.<\/p>\n Akademik Vladimir Stipeti\u0107, autor velikog povijesnog djela o dva stolje\u0107a hrvatskog gospodarstva (pisao ga je deset godina, ali još \u010deka da izdava\u010di ili Akademija na\u0111u novac da ga izdaju), objašnjava mi kako je na po\u010detku razdoblja koje obra\u0111uje u toj svojoj studiji, naišao na podatak o velikoj gladi 1917. godine što je izazvala pomor pet posto hrvatskog stanovništva (prema popisu iz 1820. u današnjim granicama zemlje \u017eivjelo je tada oko 1,700.000 ljudi).<\/p>\n Istra\u017euju\u0107i mogu\u0107e uzroke, akademik Stipeti\u0107 je prvo pretpostavio da je rije\u010d o posljedicama napoleonskih ratova (smanjivanju radnog kontingenta na selu, manjku tegle\u0107e stoke), ali se naposljetku, na temelju izvora iz onoga doba, opredijelio za zaklju\u010dak kako je to bila posljedica erupcije indonezijskog vulkana Tambora, najve\u0107e u poznatoj povijesti, \u010diste sedmice na skali vulkanske aktivnosti (Volcanic Explosivity Index), kad je u atmosferu izba\u010deno 160 kubi\u010dnih kilometara raspršenog \u010dvrstog materijala.<\/p>\n Ina\u010de, Stipeti\u0107eva \u0107e studija donijeti i mnogo dramati\u010dnije saznanje o tome da hrvatsko gospodarstvo ubrzano zaostaje za svjetskim sve od po\u010detka osmog desetlje\u0107a prošlog stolje\u0107a – što zna\u010di tri desetlje\u0107a neprekidnog nazadovanja, povijesnog "velikog skoka unazad", koje upu\u0107uje na porazne politi\u010dke zaklju\u010dke sa silnim reperkusijama te potvr\u0111uje da ta kriva politika mo\u017ee gore pogoditi nego tsunami, tunguski komet i vulkanska erupcija.<\/p>\n Prema Tambori, uostalom, Eyafjallajokull je mala beba, ali to ne zna\u010di da ne mo\u017ee dugotrajnim djelovanjem dosti\u0107i u\u010dinak instantne kataklizme. Uostalom, pored njega, na Islandu prijeti još puno ve\u0107a mrcina, vulkan Katla – a sva tri puta kad se do sada aktivirao Eyafjallajokull, nakon nekoliko mjeseci proradio bi i ovaj drugi, još silniji, koji dosta redovito eruptira – svakih 60 do 80 godina, ukupno 20 puta u zabilje\u017eenoj povijesti, posljednji put davno, još 1918. godine. Vrijeme mu je!<\/p>\n Navodno je taj zlo\u0107udnik dobio ime po nekoj mo\u0107noj nordijskoj vještici, ali indeks mog zbornika islandskih saga, koji sam kupio u Reykjaviku, ne sadr\u017ei to ime, kao ni naziv Eyafjallajokull, u kojem raspoznajem prefiks "ey" koji na islandskom zna\u010di – sre\u0107a, uspjeh, dobra prilika, a mo\u017ee biti i imenica "otok", dok je "fjalla" planina, kao u rije\u010di fajllkonan (\u017eena planinka), a jokull, kao i u staronordijskom, "gle\u010der".<\/p>\n Iako nam je naš profesor lingvistike, akademik Radoslav Kati\u010di\u0107, toplo savjetovao da nau\u010dimo danski, kako bi nam bili bli\u017ei dragocjeni jezikoslovni izvori islandskog, što je u odnosu na skandinavske indoeuropske jezike kao crkvenoslavenski prema praslavenskom – dakle najstariji o\u010duvan sloj – nisam ga poslušao, pa tu ne mogu više pridonijeti, a na temelju svih tih uvida, analize nazivlja, historije, meteorologije i vulkanologije, našim prijateljima koji ne znaju ho\u0107e li u srijedu mo\u0107i avionom otputovati u Berlin prenosim ekspertnu prosudbu kolege iz kontrole letenja: "To nitko ne mo\u017ee znati!" i savjetujem: "Putujte vlakom, uzmite spava\u0107a kola i sjednite u vagon-restoran!".<\/p>\n Jutarnji.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Eyafjallajokull i dalje bljuje lavu, pa rastopljeno kamenje, pretvoreno u aerosol suklja u nebo na visinu od 7000 metara<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47340","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47340"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47340\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}